• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Informer

10.07.2023

22:25

Najsramnije izvinjenje u istoriji! Suljagić se izvinio za zločine Handžar divizije, ali ne nad Srbima

Tanjug

Politika

Najsramnije izvinjenje u istoriji! Suljagić se izvinio za zločine Handžar divizije, ali ne nad Srbima

Podeli vest

U Memorijalnom centru Srebrenica danas se održala konferencija o kolektivnom sećanju, a na početku obraćanja direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić je u svoje ime i u ime funkcije koju obavlja uputio izvinjenje zbog zločina Handžar divizije tokom Drugog svetskog rata, međutim u svom izvinjenju nijednom nisu pomenuti Srbi koji su žrtve ozloglašene paravojne formacije.

Handžar divizija je mučila, ubijala i progonila Srbe. Činili su masovne zločine nad našim narodom, ubijali sve što im je došlo pod ruku. Muškarce žive palili u buradima, uhvaćene žene mrcvarili i silovali, potom im odsecali dojke i solili rane, trudnicama sekli stomake i vadili nerođene bebe, bacali ih u vis i nabijali na bajonete, da bi, nakon toga, tu istu, nesrećnu decu, ostavljali, posle mrcvarenja, da umru kraj leševa svojih majki. Ovo je samo jedno od najezivijih zabeleženih monstruoznih dela izvršenih nad Srbima.

- Pre nego što se posvetim konferenciji, dopustite mi da se obratim našim prijateljima i saveznicima iz Svetskog jevrejskog kongresa. Nemam nikakav službeni mandat - osim direktora Memorijalnog Centra Srebrenica - ali osećam duboku potrebu da na ovom mestu kažem sledeće: Pre osamdeset godina jedan deo mojih sunarodnika stavio se u službu nemačke nacističke ideologije i naudio vama, vašem narodu, vašim očevima i majkama, dedovima i bakama. Ja vam se zbog toga izvinjavam i nadam se da ćete u vašim srcima naći mesta za oprost - kazao je Suljagić.

Kako je rekao, to čini na mestu koje „predstavlja gravitacioni centar svih naših stradanja u dvadesetom veku iz dva razloga".
- Prvo, zato što želim da pokažem da nijedna istorija nije elegantna: svaka je grbava i krivudava, ali nemamo izbora nego je prihvatiti. Drugo, zato što vam se obraćam u ime potomaka, dece i unuka generacije Bošnjaka koja je ubijana sa identičnim ili sličnim motivom devedesetih zbog kojih su vaši preci ubijani četredesetih godina prošlog stoleća: zbog kože s kojom su se rodili - naglasio je.
Suljagić je istakao da oseća obavezu prema istoriji da kaže i sledeće:

- Oni koji su služili u 13. Waffen SS diviziji ili bili sluge ustaškog režima Nezavisne Države Hrvatske, nisu to činili u ime našeg naroda. Njihova dela ne govore u naše ime ni danas. Naš narod i zemlja su bili porobljeni i pod okupacijom, naš glas je bio ugušen. Ako je neko imao pravo da govori u naše ime, to su bili bosanskohercegovački partizani i antifašisti poput Fadila Jahića, Pašage Mandžića, Avde Hume i brojnih drugih. U naše ime je govorio Derviš Korkut, koji je rizikovao svoj i život svoje porodice da spasi najvažnije što jedan narod može imati - pamćenje o sebi - kada je od nacista sakrio Hagadu - kaže Suljagić.

Foto: Tanjug

 

Potom se izvinio i zato što se u BiH danas drže mise zadužnice za ubice Jevreja iz vremena Holokausta; što se grade groblja za domobrane i ustaše i krvavo cinično nazivaju „grobljima mira".
- Zato što u mojoj zemlji Jevrej ne može po Ustavu biti predsednik. Ali, uistinu nije moje mesto da to činim. Ukazujem na to samo zato da bih podvukao koliko su, rečima Hane Arendt, tokovi 'podzemne istorije', još uvek snažni. Holokaust je jedinstven i neponovljiv zločin. Dajem sebi slobodu, međutim, da kažem da smo mi devedesetih godina prošlog veka čuli i videli eho holokausta: u logorima, logorima za silovanje, masovnim grobnicama, prisilnom preseljenju i fizičkom uništenju svakog traga da smo ikad živjeli u ovoj zemlji. Hvala vam, dragi prijatelji, što ste nam pružili ruku i što želite da zajedno sa nama gradite ovaj most između dva iskustva, dva naroda, most važniji od svih nas zajedno - poručio je Suljagić.

Potom se obratio bosanskohercegovačkoj javnosti.

- Prošlo je trideset godina od početka genocidnog napada na nas kao zajednicu, kao narod. Trideset godina kasnije nemamo nijednu garanciju, osim vlastite volje i sposobnosti, da nećemo ponovo biti izloženi masovnom i sistematskom nasilju zbog toga ko smo i šta smo. Ne postoji nijedna institucija, osim Memorijalnog centra Srebrenica, koja je posvećena čuvanju sećanja, podizanju svesti i prevenciji budućeg nasilja. Trideset godina nakon genocida mi još uvek pregovaramo o uslovima pod kojima možemo biti prihvaćeni kao Evropljani. Trideset godina kasnije, nismo rešili nijedan egzistencijalni imperativ. Trideset godina kasnije, kada našu decu biju u Bratuncu - pet kilometara odavde - biju ih u ime Srebrenice. Trideset godina kasnije, mi smo ponovo na vetrometini. Dobra je vest da se borimo. I sve dok smo u borbi, živi smo. Ali, molim vas da imate na umu za šta se tačno borimo: doslovno za svaku reč, svaki koncept, pojam, za pravo da svojim riječima, rečima koje mi izaberemo opišemo naše vlastito proživljeno iskustvo. To se pravo nalazi u temelju jednog drugog prava - prava na postojanje. Nismo ni prvi, niti ćemo nažalost biti poslednji koji će morati preći taj put. Mi u tom procesu moramo voditi glavnu reč. Ovaj put se historija neće ponoviti: Mogu slobodno reći da su četrdesete godine dvadesetog veka za Bošnjake bile podednako smrtonosne ili smrtonosnije od devedesetih godina. Ali, one su danas fusnota.

Najmanje desetine hiljada naših predaka, njihovi životi, njihove nedočekane budućnosti - fusnota - naglašava Suljagić.

Kaže da odbija da bude fusnota.

- Mi odbijamo da naše iskustvo bude smešteno na margine evropske istorije. Mi odbijamo da živimo u sjeni istorijskih tišina. Jer, ako je nešto, naše iskustvo je - evropsko. Ova konferencija posvećena je kolektivnom pamćenju. To je proces, proces koji traje dugo i koji uključuje identifikaciju i selekciju činjenica i njihovo smeštanje u istoriju ako je ikako moguće što bliže i što vernije onome što se zapravo dogodilo. Ono što mi donosimo u taj proces više niko neće i ne može ignorisati: to su naša iskustva, naše reči, naše slike, naše istorijske slike. Mi smo danas ovde da govorimo. Postoji samo jedan veći zločin od samog čina zločina: to je kada se o zločinu ćuti. Mi nećemo da ćutimo - zaključio je direktor Memorijalnog centra Emir Suljagić i istovremeno prećutao u svom izvinjenju da spomene Srbe.


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

Izbori 2024

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija