Ovo je najskuplji kvadrat stana u Srbiji! Evo gde se nalazi, od cifre će vam se zavrteti u glavi
Podeli vest
Najskuplji stan prodat u Srbiji u 2023. godini je bio površine 383 metara kvadratnih u Beogradu na vodi po ceni od 2.601.888 evra, a najskuplja cena po kvadratu postignuta je u istom kompleksu od 11.475 evra, objavio je danas Republički geodetski zavod.
Podaci RGZ sa tržišta nepokretnosti za 2023. pokazuju da je u Srbiji došlo do stabilizacije i smirivanja na tržištu nakon dvogodišnjeg, izrazito dinamičnog rasta, koji je usledio posle izbijanja pandemije korona virusa. Najskuplja kuća prodata je na Savskom vencu za 4.802.000 evra.
Podaci Republičkog geodetskog zavoda sa tržišta nepokretnosti za 2023. godinu pokazuju da je u Republici Srbiji došlo do stabilizacije i smirivanja na tržištu nakon dvogodišnjeg, izrazito dinamičnog rasta, koji je usledio posle izbijanja pandemije korona virusa.
Pomama za kupovinom kuća u popularnim vikend-naseljima širom Srbije se stišava.
09.03.2024
13:30
Najskuplji kvadrat poslovnog prostora prometovan je u Novom Pazaru za 23.375 evra, površine 88 metara kvadratnih, a najviša ugovorena cena poslovnog prostora od 7.820.000 evra ostvarena je na beogradskoj opštini Palilula, površine 7.551 metara kvadratnih. Najskuplje garažno mesto po ceni od 63.000 evra prometovano je na beogradskoj opštini Stari grad. Najskuplji kvadrat poljoprivrednog zemljišta prometovan je u Kaću po ceni od 76 evra po metru kvadratnom za parcelu površine 1,97 hektara.
Najskuplje poljoprivredno zemljište u Srbiji u 2023. godini prometovano je u opštini Vrbas po ceni od 3,5 miliona evra za 249 hektara. Kako je saopštio RGZ, srpsko tržište nepokretnosti je tokom prethodne godine karakterisala stabilnost i otpornost na svetske trendove, što se ogleda u činjenici da i dalje drži viši nivo u odnosu na prepandemijske brojke.
Ukupna količina novca korišćena za kupovinu nekretnina iznosila je 6,5 milijardi evra, što je čak 57,8 odsto više u odnosu na 2019. i za 13 odsto manje u odnosu na rekordnu 2022. godinu. Ukupno je izvršeno 121.627 kupoprodaja na tržištu nepokretnosti u prethodnoj godini, što je za 15,7 odsto više u odnosu na 2019. pre izbijanja pandemije korona virusa i za 13 odsto manje nego u 2022. godini.
Republički geodetski zavod (RGZ) objavio je na društvenoj mreži X da je najskuplje garažno mesto u četvrtom kvartalu prodato u beogradskoj opštini Stari grad, i to za 63.000 evra.
21.02.2024
09:14
Teritorijalno, najviše prodaja nepokretnosti ostvareno je u Vojvodini (33 odsto svih kupoprodaja), Šumadiji i Zapadnoj Srbiji (27 odsto svih kupoprodaja), Gradu Beogradu (23 odsto kupoprodaja), dok je region Južne i Istočne Srbije zabeležio udeo od 17 odsto u broju kupoprodaja nepokretnosti. Najveći broj kupoprodaja u ukupnom prometu nepokretnosti zauzima prodaja stanova (26 odsto). Osim stanova najviše je prometovano poljoprivredno zemljište (17 odsto), građevinsko zemljište (16 odsto) i kuće (13 odsto).
Najveći broj sklopljenih ugovora u 2023. godini zaključen je na području Prvog osnovnog suda u Beogradu sa 10.253 kupoprodajna ugovora, na čijoj teritoriji je zabeležen i najveći obim novčanih sredstava od oko 1,7 milijardi evra. Kancelarija Javni beležnik Milka Sredojević, sa teritorije Osnovnog suda u Užicu, sa ukupno 1.605 ugovora, je kancelarija sa najvećim brojem dostavljenih kupoprodajnih ugovora u 2023. godini, dok je kancelarija Javni beležnik Srbislav Cvejić, sa teritorije Prvog osnovnog suda u Beogradu, kancelarija sa najvećim obimom novčanih sredstava na tržištu nepokretnosti od oko 302,7 miliona evra (1.604 kupoprodajnih ugovora). U Gradu Beogradu za sve nepokretnosti je izdvojeno 3,2 milijarde evra, a u Beogradu je zabeleženo i najveće učešće u ukupnoj sumi prometovanih stanova (61 odsto svih stanova kupljenih u 2023. je kupljeno u Beogradu).
Osim stanova, Beograd ima najveće učešće i u vrednosti prometovanih garažnih prostora (74 odsto), poslovnih prostora (53 odsto), poslovnih objekata (51 odsto) i građevinskog zemljišta (36 odsto). Na osnovu prikupljenih podataka iz kupoprodajnih ugovora, u 2023. godini sedam odsto svih nepokretnosti je plaćeno iz kreditnih sredstava, a najveći udeo, ukupno 17 odsto svih stanova u Srbiji je plaćeno kreditnim sredstvima. U izveštaju Republičkog geodetskog zavoda nalazi se analiza tržišta nekretnina u Republici Srbiji za 2023. godinu, kao i uporedna analiza podataka u periodu od 2019. do 2023. godine. Ovaj izveštaj omogućava uvid u trendove cena i prodaje nekretnina u Srbiji i koristan je za investitore, kupce i prodavce nekretnina u Republici Srbiji zbog toga što daje objektivan uvid u stanje na tržištu nepokretnosti. (Kraj) aut/
Republički geodetski zavod (RGZ) objavio je novi izveštaj sa tržišta nepokretnosti za četvrti kvartal 2023. godine. Ovog puta o prodaji garaže koja je verovali ili ne, skuplja čak i od garsonjere na Vračaru!
Povodom aktuelnih prevarnih radnji oko iznajmljivanja prostora i zloupotrebe izvoda iz baze katastra, Republički geodetski zavod ponovo podseća javnost da je list nepokretnosti izbačen iz upotrebe, te da je jedino aktuelan izvod iz baze podataka katastra nepokretnosti u digitalnom obliku.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Podaci Republičkog geodetskog zavoda sa tržišta nepokretnosti za 2023. godinu pokazuju da je u Republici Srbiji došlo do stabilizacije i smirivanja na tržištu nakon dvogodišnjeg, izrazito dinamičnog rasta, koji je usledio posle izbijanja pandemije korona virusa.
„Tenkovi-kornjače“ ili „car-mangali“ sve češće se pojavljuju na frontu sa ruske strane i igraju važnu ulogu, kako kad je u pitanju pratnja tehnike, tako i u borbi protiv dronova, ističu stručnjaci za Biznis insajder i Forbs.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, kako opozicija samo priča o krađi izbora, a sedi u Skupštini i prima milione.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, da treba dopreti do što većeg broja ljudi koji nemaju prilike da gledaju ovu "kanalizaciju".
Brajan Brković iz pokreta "Bravo" poznat po svojim antisrpskim stavovima, te skrnavljenu srpske zastave najavio kako ide "zajedno i jako" sa Milošem Jovanovićem.
Mandatar za izbor Vlade Srbije Miloš Vučević ocenio je danas da priča dela opozicije o bojkotu izbora za njega nije ništa drugo osim rašomonijada i ocenio da to što neko bira gde će izaći, a gde neće ne znači ništa drugo osim da procenjuju gde bi možda mogli da pobede i gde mogu da kontrolišu svoje odbore.
Sednica Skupštine Srbije prošla relativno očekivano. Miloš Vučević izneo je ko će biti ministri u novoj Vladi. Ipak, kao po običaju, pripadnici opozicije pokušali su da naprave skandal i od ove sednice. Na ovu, ali i druge važne teme govorili su gosti "Info večeri" govorili su novinari Dejan Vukelić i Vlado Dimić, a putem vajber uključenja uživo u program javio se i Božo spasić, bivši operativac SDB.
U Glavnom dnevniku gošća je bila Nevena Đurić, narodna poslanica. Ona je prisustvovala današnjem ekspozeu u Skupštini Srbije, a u studiju Informera prenela je svoje utiske o sastavu nove Vlade.
U parku pobede u Moskvi otvorena izložba oružja zaplenjenog oružja. Iz ugla zapadnih medija, Rusi ismevaju NATO. Za to vreme, rat u Ukrajini intenzivno se vodi bez nade za skorašnji mir. Na ovu temu u emisiji "Rat uživo" govorili su istoričar Miloje Pršić i politički filozof Dragoljub Kojčić. Putem vajber uključenja, uživo u program uključio se i novnar i ratni reporter Danijel Simić koji je govorio o tome kako trenutno izgleda front kod Časovog Jara.
Svakog maja se setimo Tita. Neki se sete 1. maja, neki 4. maja, a neki 25. maja. Gosti "Info dana" Titov unuk Joška Broz i istoričar Nebojša Dimitrijević govorili su o tome ko je zapravo bio Josip Broz Tito. Šta je veća misterija: njegov identitet ili istorijska uloga.
Joksim Dragomirović, pradeda Danke Ilić (2) oglasio se rekavši da su u prethodnom periodu bili uznemireni, a da su sada više zbunjeni, te da je "moguće da se telo Danke ilić nikad ne pronađe".
Muškarac čiji identitet nije saopšten teško je povređen u tuči koja se danas oko 17 časova dogodila na izletištu u selu Ravna Dubrava u opštini Gadžin Han.
Zapadne zemlje će uskoro postaviti pitanje legitimnosti statusa Vladimira Zelenskog, rekao je bivši poslanik Vrhovne rade Ukrajine Igor Mosijčuk u intervjuu za Ioutube kanal „Apasov“.
Sa lepim sunčanim danima većina žena započinje bitku sa viškovima na svom telu. Mnoge od njih već su usred tretmana za skidanje kilaže i eliminaciju celulita, a neke i dalje tragaju za nekim jednostavnim, a efikasnim rešenjem.
Rolat od krušaka, badema i maka idealna je poslastica za specijalne prilike kada dolaze gosti, ali i kada god želite da uživate u bombastičnom ukusu koji ovaj kolač donosi.
Čačanin Rato Smiljanić (75), penzionisani TV mehaničar, kuću svojih roditelja pre nekoliko godina pretvorio je u jedinstveni muzej nostalgije i sećanja.
Praznik rada danas praznuju i oni koji rade i oni koji još nemaju ni dan radnog staža. Ovaj dan, međutim, nekada je bio poseban za Crnotravce! Samouki zidari, tesari, kamenoresci bili su nekada najtraženiji majstori...Ovo je priča o njima.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.