Bez njih danas ne biste mogli ni da mrdnete! Ovo su zaboravljene veštine bez kojih ne biste preživeli pre 200 godina
Mnoge veštine na koje su se naši preci oslanjali da bi preživeli, današnje generacije su uglavnom zaboravile.
02.04.2024
07:05
Pedeset i četiri pronađena pisma bacaju svetlo na odnos Alberta i Mileve. Iz prepiske se vidi da su nauka i romantična ljubav za Ajnštajna bili nerazdvojni. Imao je običaj da Milevu zove Doli (engl. lutkica), a ona njega – Džoni.
U većini Ajnštajnovih ljubavnih pisama Milevi prepliću se entuzijazam, romantične emocije i naučno uzbuđenje. Dvadeset sedmog marta 1901. Ajnštajn je Milevi pisao o tome da „naš rad o relativnom kretanju treba dovesti do uspešnog završetka“. Ova rečenica i objavljivanje ljubavnih pisama podstakli su teorije zavere: da li je Mileva Marić pomagala Ajnštajnu u pisanju njegovih prelomnih radova iz 1905. godine?
Različiti autori spekulisali su o Milevinoj ulozi, posebno u razvoju teorije relativnosti. I učene feministkinje su vrlo brzo ušle u igru. Nemačka lingvistkinja Senta Tremel-Plec napisala je, recimo, sledeće: „U njihovim dvema životnim pričama vidimo poznati model koji vodi do stvaranja uspeha muškaraca i urušavanja uspeha žena. Zato ne čudi što urednici ‘Sabranih spisa Alberta Ajnštajna’ nemaju šta drugo da kažu o Milevi Ajnštajn Marić sem ovog: ‘Njen lični i intelektualni odnos sa mladim Ajnštajnom odigrao je važnu ulogu u njegovom razvoju.’“
Rasprava je počela kada je fizičar Abram Fjodorovič Jofe, član Sovjetske akademije nauka, takođe asistent Vilhelma Konrada Rendgena u periodu od 1902. do 1906, video originalni rukopis rada „O elektrodinamici pokretnih tela“ potpisan sa „Ajnštajn-Mariti“. „Mariti“ je mađarska verzija srpskog Marić, što je Milevino devojačko prezime. Tako se utvrdilo da je ime Mileve Marić Ajnštajn izostavljeno u objavljenom radu. Kao autor navodi se samo Albert Ajnštajn.
Američki fizičar DŽon Stečel, urednik prva dva toma „Sabranih spisa Alberta Ajnštajna“, objašnjava da se u Jofeovom članku iz 1955, objavljenom u sovjetskom časopisu Uspehi fizičeskih nauk, Ajnštajn i Marićeva ne navode kao koautori rada o teoriji relativnosti iz 1905. Jofe je napisao:
„Godine 1905, u časopisu Analen der fizik, pojavila su se tri rada koja su pokrenula tri veoma važne grane fizike 20. veka. To su: teorija Braunovog kretanja, teorija fotona svetlosti i teorija relativnosti. Autor ovih članaka – tada nepoznata ličnost, bio je službenik u Kancelariji za patente u Bernu Ajnštajn-Mariti (Mariti, devojačko prezime njegove žene, dodato je po švajcarskom običaju muževljevom prezimenu).“ Jofe nije čak tvrdio da se Ajnštajn potpisao kao Ajnštajn-Mariti: samo je naveo kakav običaj vlada u Švajcarskoj. Danil Semjonovič Danin, popularni ruski pisac koji se bavio naučnim temama, protumačio je gorenavedeno iz teksta A. F. Jofe kao postojanje saradnje Ajnštajna i Marićeve.
Pretpostavimo da se prezime Marić nalazilo u radu o teoriji relativnosti. Ko ga je izbrisao u uređivačkom odboru časopisa Analen der fizik? Prestižni časopis nije imao ništa protiv toga da žene budu autori radova. Uz to, tri ključna Ajnštajnova rada iz 1905. sadrže mnoge autorske komentare u prvom licu jednine.
Postoje 54 pisma između Alberta Ajnštajna i Mileve Marić koja pokrivaju vreme od 1897. do 1903. godine. Istine radi, svetlost dana je ugledalo samo 10 Milevinih pisama Albertu od 1902. ili ranijeg perioda, u poređenju sa 43 njegova pisma upućena njoj. Američki fizičar i pisac Evan Haris Voker kaže u pismu objavljenom 1989, u časopisu Fiziks tudej, pod naslovom „Da li je Ajnštajn usvojio ideje svoje supruge?“: „Ipak, iz tog perioda pronađeno je samo 10 Milevinih pisama Ajnštajnu.
Ne mogu, a da ne vidim Milevu i Alberta Ajnštajna kako rade u timu, u zajedničkoj nadi da će kao supružnici stići do priznanja poput onog koje su dobili Marija i Pjer Kiri.“
Opšte gledano, čini se da Ajnštajn nije sačuvao gotovo ništa od pisama iz ranog perioda, dok su drugi kasnije nastojali da sačuvaju njegova, iz očiglednih razloga, kaže Stečel.
Ni u jednom Milevinom pismu Ajnštajnu ne pominju se bilo kakve važne teme iz fizike, dok njegova pisma upućena njoj vrve od komentara o knjigama i člancima iz fizike koje je pročitao, sadrže njegova teorijska razmatranja i eksperimentalna rešenja.
Mileva Marić nije postala ni fizičarka ni matematičarka. Pala je na završnom ispitu zbog loših ocena iz matematike, pa je ispitna komisija na fakultetu Svis federal politehnik odlučila da dodeli diplome Ajnštajnu, Marselu Grosmanu i dvojici drugih kandidata u grupi VIA, ali ne i frojlajn Marić. Razumno je pretpostaviti da je u ranoj fazi udvaranja Milevi fizika mogla pokrenuti emocije kod Ajnštajna. Osećao je potrebu da s tom devojkom podeli svoja istraživanja koja su ga ispunjavala velikom srećom i radošću. DŽon Stečel daje sledeći primer: Mileva je saopštila Ajnštajnu da je trudna. Ubrzo zatim – to je bilo teško vreme za njih oboje, posebno zato što su, još nevenčani, živeli odvojeno – on svoj odgovor počinje ovako: „Upravo sam pročitao sjajan Lenardov rad o stvaranju katodnog zračenja pomoću ultravioletnog zračenja. Pod uticajem tog divnog štiva ispunjen sam tolikom srećom i takvom radošću da apsolutno moram nešto od toga da podelim s tobom. Budi srećna i nemoj se sekirati, draga. Neću te napustiti i sve ću dovesti do srećnog kraja.“
Kako su tvrdili Evan Haris Voker i Senta Tremel-Plec, reči „naš rad“ u Ajnštajnovom pismu Milevi od 27. marta 1901. („… da naš rad o relativnom kretanju dovedem do srećnog završetka!“) predstavljaju dokaz da je Mileva rešavala Albertu matematičke probleme i pomagala mu da savlada one iz fizike. Stečel smatra da su reči „naš rad o relativnom kretanju“ napisane u emotivnom kontekstu, zato što u drugim pismima Ajnštajn to nigde ne pominje. Uvek govori o svom radu.
Primera radi, Ajnštajn je 19. decembra 1901. pisao Milevi: „U Cirihu sam proveo celo popodne sa Klajnerom i izneo mu svoje ideje o elektrodinamici pokretnih tela, a razgovarali smo i o svakojakim drugim problemima u fizici. Savetovao mi je da objavim svoje ideje o teoriji elektromagnetnog zračenja pokretnih tela, zajedno sa eksperimentalnim metodom. On misli da je metod koji sam predložio najjednostavniji mogući i uz to najprimereniji.“
Ključna stvar po Džonu Stečelu je sledeća: pisma upućuju da je najvažnja uloga koju je Mileva tih godina imala u njihovom intelektualnom odnosu bila – dragoceni sagovornik. Ajnštajn je osećao jaku potrebu da razjasni i razvija svoje zamisli kroz dijalog s drugima, a takvu ulogu su kasnije igrale i njegove kolege Mišel Beso i Konrad Habiht nakon što se preselio u Bern.
Poslednje, ali ne najmanje važno, Evan Haris Voker iznosi tvrdnju svojstvenu teorijama zavere: „U februaru 1919. Albertov i Milevin brak se okončao razvodom. Milevi je pripalo starateljstvo nad decom, novčana sredstva za njihovo izdržavanje i alimentacija. U dodatku ugovora o razvodu Albert Ajnštajn se slaže da Milevi do poslednje krune isplati iznos buduće Nobelove nagrade koju će možda dobiti. On bi mogao zadržati slavu, a ona dobiti nagradu.“ Voker na kraju kaže: „Nalazim da je teško odupreti se zaključku da je Mileva, pravedno ili nepravedno, videla ovo kao svoju nagradu za ulogu koju je imala u razvoju teorije relativnosti.“
Mileva nije želela da pristane na razvod i zbog njega se našla na ivici fizičkog i mentalnog sloma. Pošto je Nemačka izgubila Prvi svetski rat, 1919. godine Ajnštajn nije imao dovoljno nemačke valute da joj isplati. Ali svi su znali da će Nobelovu nagradu dobiti pre ili kasnije. Obećanje da će Milevi pripasti novac od nagrade takođe je pomoglo postizanju dogovora o razvodu.
Od osamdesetih godina prošlog veka naučna i šira javnost mahom su podeljene u odnosu na pitanje da li je prva žena Alberta Ajnštajna Mileva Marić uopšte imala, ili kakav je doprinos dala njegovim postignućima, posebno ključnim naučnim radovima koji su objavljeni 1905. godine. Ti radovi su plod višegodišnjeg istraživanja koje obuhvata vreme kada su on i Mileva bili gotovo nerazdvojni.
Nezavisno od mišljenja „za“ i protiv“, podaci svedoče da je Mileva posedovala izuzetnu inteligenciju, bila višestruko nadarena, ambiciozna i uporna, odlična učenica u vreme kada su ženska deca retko pohađala škole, a mnogi evropski fakulteti nisu primali studentkinje. Svis federal politehnik u Cirihu je ženama dozvolio da steknu diplomu na visokoj školi tek krajem 19. veka. Nakon položenog prijemnog ispita, Mileva se upisala na Politehnik 1896. – iste godine i Ajnštajn – kao jedina žena u šestočlanoj grupi smera VIA (diplomci su sticali pravo da predaju fiziku i matematiku u srednjim školama).
Njeno napuštanje fakulteta na samom kraju studija predmet je različitih tumačenja. U vreme polaganja završnog ispita čekala je Albertovo vanbračno dete: kći Lizerl rođena je u januaru 1902. Par se venčao godinu dana kasnije u Bernu. Prvog sina Hansa Alberta dobili su maja 1904, a drugog – Eduarda (nadimak Tete) u julu 1910.
Do potpune istine teško je doći, ponajviše stoga što u ličnoj prepisci Alberta i Mileve, i drugim dokumentima iz tog perioda, ima velikih praznina i obilje materijala je verovatno zauvek nestalo, uključujući i prve nacrte Ajnštajnovih naučnih radova do kraja 1905.
Američki univerzitet Prinston objavio je „Sabrane spise Alberta Ajnštajna (1. tom)“ 1987, a ljubavna pisma Alberta i Mileve 2000. godine. Osim toga, o njima govori veliki broj knjiga i radova, a deo pisane zaostavštine slavnog fizičara i dalje ostaje tajna.
Norveška istoričarka Anastasija Hajdi Larvol, srpskog porekla, tvrdi da je „Mileva radila na matematičkim dokazima svih Ajnštajnovih radova do 1911. godine“. A. Hajdi Larvol je na predavanju održanom u Matematičkom institutu SANU 2013. predstavila rezultate svog istraživanja o različitim aspektima složenih odnosa Alberta i Mileve Ajnštajn (ljubav, naučni rad, porodica).
Gradska izborna komisija (GIK) je na današnjoj sednici usvojila Odluku o obliku i broju glasačkih listića koji se štampaju za glasanje na izborima za odbornike Skupštine grada Beograda, raspisanim za 2. jun, dok će štampanje glasačkih listića početi sutra.
20.05.2024
19:32
Gradske i opštinske izborne komisije utvrdile su u petak zbirne izborne liste učesnika na lokalnim izborima koji će se 2. juna održati za Skupštinu grada Beograda i u još 14 gradova i 74 opštine i gradske opštine u Srbiji.
20.05.2024
08:16
Redovni gost N1 i Nove S, opozicioni novinar, aktivista i govornik na opozicionim skupovima Rade Radovanović izjavio je na tajkunskoj televiziji da se smena Aleksandra Vučića neće desiti na izborima.
20.05.2024
07:06
Nakon insistiranja Olje Bećković da upozna građane Beograda da li opozicija ima šanse da pobedi u Beogradu, aleksićevac priznao je da nemaju šanse za pobedu u prestonici.
20.05.2024
06:54
Predsednik Srbije i član SNS Aleksandar Vučić poručio je danas na predizbornoj konvenciji naprednjaka i koalicionih partnera u Novom Sadu da su izbori 2. juna od ogromnog značaja za sve opštine i gradove u kojima će biti održani i za celu Srbiju.
19.05.2024
17:57
Predstavnik Stranke slobode i pravde (SSP) Nenad Petrović izjavio je danas da više od 30.000 Voždovčana deset godina sluša lažna obećanja o renoviranju ambulante Doma zdravlja Voždovac na Banjici koji se raspada, pa zdravstveni radnici angažovanje u toj ustanovi doživljavaju kao kaznu, a pacijenti u nju idu samo kada moraju. Na ovu izjavu usledila je oštra reakcija.
20.05.2024
22:40
Međunarodna zajednica, ćuti i nemo posmatra Kurtijev divljački juriš na uskraćivanje prava na rad zaposlenima i egzistenciju celokupnog srpskog stanovništva u južnoj srpskoj pokrajini kako stoji u Rezoluciji 1244, ili je repetirana puška u radnike banke (osim pravog naziva - oružana pljačka) za Kurtija i njegove mentore normalna stvar za dopunu fajla o realizaciji uslova za ulazak u svet prava i demokratije, izjavila je danas predsednica Skupštinskog odbora za KiM Danijela Vujičić povodom zatvaranja Poštanske štedionice na KiM
20.05.2024
22:21
Nataša Kandić, aktivistkinja za ljudska prava i osnivačica Foda za humanitarno pravo ubeđena je da bi neka druga vlast u Srbiji priznala genocid u Srebrenici.
20.05.2024
21:18
Milenko Jovanov komentarisao je najnoviji intervju Sava Manojlovića.
20.05.2024
21:05
Predsednik Republike Srpske govorio je o odnosima Srbije i RS.
20.05.2024
20:52
Tema broj jedan je i dalje šta posle ubistva predsednika Irana? Ko je sledeći? Mnogo je slučajnosti u poslednje vreme. Na ovu temu, ali i putovanju predsednka Vučića u Njujork u emsisiji "Info veče" govorili su Ivana Vučićević, direktorka Studija B, prof. dr Ilija Kajtez, pukovnik u penziji i prof. dr Dejan Miletić iz Centra za proučavanje globalizacije.
20.05.2024
21:56
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić stigao je u Njujork. Gost "Intervjua dana" bio je Aleksandar Đurđev, predsednik Srpske Lige koji je govorio o kritikama na račun predsednika, ali i o odnosu Crne Gore prema potencijalnom donošenju ove Rezolucije.
20.05.2024
20:53
Poginuo je predsednik Irana. Proglašena petodnevna žalost u zemlji. Šta čeka Iran nakon pogibije Raisija? Zelenskom danas istekao mandat. Da li će i dalje biti predsednik Ukrajine. Međunarodni krivični sud zatražio hapšenje Netanjahua zbog navodnih ratnih zločina u Gazi. Na ove teme u emisiji "Rat uživo" govorili su novinar Dragan Vujičić i general Vinko Pandurević.
20.05.2024
19:45
Slučaj Ribnikar je i dalje ostao neshvatljiv. I dalje pokušavamo da razumemo kako je moguće da nam se tako nešto dogodi. Suđenje trenutno traje roditeljima maloletnog Koste. Majka i otac su optuženi po različitim stavkama optužbe. Na ovu temu u "Info danu" govorila je Zora Dobričanin, advokat.
20.05.2024
18:02
Prošlo je skoro dva meseca kako je meštane Banjskog polja kod Bora pogodila vest da je nestala dvogodišnja Danka Ilić u njihovom selu, da bi ubrzo isplivali razarajući detalji kada je objavljeno da je devojčica ubijena.
20.05.2024
22:29
Stan na Vračaru, vikendica sa bazenom i visokom betonoskom ogradom na obodu Beograda, džip, najčešće "lend rover" ili BMW i "porše" i automobil "smart", "rolex" na ruci - profil je prosečnog "klijenta" u Srbiji, koji je na udaru finansijske istrage Javnog tužilaštva za organizovani kriminal u Beogradu.
20.05.2024
22:13
Nikola Jeremić (20), iz mesta Obrež kod Varvarina, koji je juče, oko 14.20, poginuo u naselju Bošnjane kod Paraćina, biće sahranjen sutra na mesnom groblju.
20.05.2024
21:12
Pedesetpetogodišnja žena iz Požarevca, Lela Stojadinović, zverski je ubijena u stanu svoje majke na Novom Beogradu, a njena smrt potresla je one koji su je poznavali.
20.05.2024
20:11
Istražni timovi u stanu u tuzlanskom naselju Stupine danas su pronašli sekiru kojom je najvjerovatnije izvršeno ubistvo ženske osobe (34) i dvoje maloletne djece od dve i devet godina!
20.05.2024
18:38
Napadač crveno-belih Žan Filip Kraso (26) na meti je kluba iz Sankt Peterburga.
20.05.2024
23:39
Američki košarkaš Džejlin Smit (29) najverovatnije će i naredne sezone nositi crno-beli dres.
20.05.2024
21:27
Naš teniser uspeo je da savlada iskusnog Luku Puja (30) i plasira se u 2. kolo kvalifikacija za Rolan Garos.
20.05.2024
20:03
Mladom fudbaleru Denilu Kastilju (20) istekla je pozajmica u klubu iz Humske.
20.05.2024
19:16
Fudbaleri Bolonje i Juventusa odigrali su nerešeno rezultatom 3:3 meč 37. kola Serije A.
20.05.2024
23:02
Ruska ofanziva u oblasti Harkova se razvija, brzo gurajući kijevsku huntu i njene zapadne pristalice u malodušnost. I u Kijevu, i u Briselu, i u Vašingtonu, hitno traže mogućnosti i načine da se odupru ruskoj vojsci. I dok ih ne nađu, na brzinu smišljaju objašnjenje zašto im ništa neće uspeti.
20.05.2024
23:01
Kina je tajno izgradila prvi namenski nosač dronova na svetu. Ušuškan u brodogradilištu na Jangceu, daleko od glavnih brodogradilišta Šangaja, nosač dronova obavijen je velom misterije.
20.05.2024
22:15
Iran je zatražio pomoć od Vašingtona nakon što se u planinama nedaleko od granice sa Azerbejdžanom srušio helikopter u kojem je bio iranski predsednik Ebrahim Raisi, saopštio je portparol Stejt departmenta Metju Miler.
20.05.2024
21:45
Američki Lokid Martin, jedan od najvećih svetskih proizvođača borbenih aviona, prinuđen je da uspori proizvodnju aviona F-35 jer više nema gde da ih 'parkira', navodi portal Defens njuz pozivajući se na saznanja specijalni kongresni komitet zadužen za nadzor vojne proizvodnje (GAO).
20.05.2024
21:20
Tajvanski poslanik postao je hit na društvenim mrežama nakon što je na bizaran način pokušao da blokira usvajanje zakona - zgrabio je papire i istrčao iz Predstavničkog doma.
20.05.2024
20:45
Rammstein je bend poznat po tome da pirotehniku podiže na drugi nivo.
20.05.2024
15:07
Ovacije i gromoglasni aplauzi nisu izostajali tokom čitavog nastupa, a članovi benda bili su jednako dobro raspoloženi kao publika, koja je tokom celog koncerta đuskala i pevala.
20.05.2024
13:50
Od Dorćola do Istanbula – premijera filma i za publiku u Turskoj
20.05.2024
13:11
Kako tvrde dobro upućeni izvori, pomirenje i ponovno viđanje kralja Čarlsa s mlađim sinom "koči" samo jedna osoba.
18.05.2024
15:37
Asos je jedinstveno i sakriveno mesto je pravi raj na zemlji tokom leta.
20.05.2024
22:00
Svima nam se desi da nam u nekom periodu ne radi internet najbolje, a rešenje je prostije nego što možemo da zamislimo.
20.05.2024
20:40
Majka je uočila bebino blistavo oko na monitoru i odmah znala da nešto nije u redu, iako je delovalo kao da je kvar u pitanju.
20.05.2024
18:00
Rešenje za dosadne muve je nadohvat ruke u prirodi.
20.05.2024
17:00
Domaći jogurt će vam uštedeti novac jer ćete na količini dobiti dosta proizvoda.
20.05.2024
16:20
Asmin Durdžić, bivši izabranik rijaliti učesnice Aneli Ahmić, došao je večeras u studio televizije Pink kako bi se suočio sa njom.
20.05.2024
22:59
Nikola Rokvić i Ivan Bosiljčić vodili su zanimljiv razgovor tokom predaha od pešačenja ka Egini.
20.05.2024
22:18
Bivši rijaliti učesnik Filip Car trenutno uživa na Hrvatskom primorju, ali je će sutra dvaput razmisliti da li će ući u more.
20.05.2024
22:06
Katarina Grujić večeras proslavlja 32. rođendan, a ćerkica Katja najveseliji je gost na maminom slavlju.
20.05.2024
21:20
Pevačica Andreana Čekić večeras je došla na rođendan koleginice i kume Kaće Grujić.
20.05.2024
20:56
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.