Od Nobelove nagrade je dobio milion, a evo kome je novac otišao! Na današnji dan umro je Ivo Andrić!
Podeli vest
Ivo Andrić je bio srpski književnik koji je 1961. godine dobio Nobelovu nagradu za književnost, a još kao gimnazijalac bio je pripadnik naprednog revolucionarnog poketa protiv Austro-ugarske vlasti.
Svoje detinjstvo je proveo u Višegradu, gde je završio osnovnu školu, a 1903.godine upisao je sarajevsku Veliku gimnaziju (od koje su 1922. godine nastale današnje Prva i Druga gimnazija), a studije slovenske književnosti i istorije pohađao je na filozofskim fakultetima u Zagrebu, Beču, Krakovu, Gracu u kojem 1924. godine odbranio i doktorsku disertaciju na temu Razvoj duhovnog života u Bosni pod uticajem turske vladavine.
Nekadašnji predsednik Srbije i SR Jugoslavije, osnivač i lider Socijalističke partije Srbije Slobodan Milošević umro je na današnji dan pre 18 godina u pritvorskoj jedinici u Sheveningenu u kojoj je proveo nešto manje od pet godina.
Stepan Stepa Stepanović je bio vojskovođa srpske i jugoslovenske vojske. Po činu je bio vojvoda. Rođen je 11. marta 1856. u selu Kumodraž, a umro je 27. aprila 1929. godine u Čačku.
11.03.2024
06:45
Pedeset godina od svog prvog pojavljivanja u domenu književnosti dobio je najprestižniju nagradu u ovoj oblasti. Radi se, naravno, o Nobelovoj nagradi koja mu je 1961. godine uručena za roman "Na Drini ćuprija", kao i za celokupni dotadašnji rad na "istoriji jednog naroda".
Iz Andrićevog života nam mnogi detalji nisu poznati poput onog da je poklonio celokupan iznos (današnjih oko milion evra) Nobelove nagrade.
Srpski mladići borili su se na prvim borbenim linijama na tadašnjoj jugoslovensko-albanskoj granici čuvavši našu zemlju od deset puta većeg broja pripadnika takozvane OVK i NATO agresora, a među braniocima bio je i Tomislav Račić zvani Plamen.
Od 40-ih godina prošlog veka, kada su nastale prve stileto cipele, jedino u vreme hipi pokreta nisu bile hit.
10.03.2024
20:00
Naime, Ivo Andrić je dobio Novelovu nagradu za književnost 1961, kada je imao 69 godina. Nagrada se, kao i danas, sastojala od tri dela: medalje (na aversu su ime i lik Alfreda Nobela, a na reversu dobitnikovo ime i godina), diplome, unikatne za svakog dobitnika, koju ručno oslikava slikar sa motivima dobitnikovog rada (Andrićeva ima most, zastavu i likove iz njegove književnosti) i novčanog dela od oko milion evra.
- Andrić je celokupnu sumu donirao Bosni za izgradnju biblioteka i za kupovinu knjiga. Verovatno zbog poznavanja mentaliteta naroda, najpre je donirao polovinu novca, nakon čega je tražio izveštaje o načinu trošenja para, a onda je donirao i drugi deo - piše Marina Miljković Dabić, autorka teksta na portalu Krug.
"Iznos Nobelove nagrade bio je 250.232,88 švedskih kruna. Andrić je celokupni iznos Nobelove nagrade iz dva dela poklonio Republičkom fondu za unapređenje bibliotekarstva Bosne i Hercegovine. Sedamnaestog maja 1962. godine poklanja prvu polovinu iznosa Nobelove nagrade (18.102.859 dinara). Drugi deo (19.000.000 dinara) poklonio je 8. aprila 1965. godine. I novčani iznos nagrade AVNOJ-a iz 1967. godine i Dvadesetsedmojulsku nagradu iz 1970. godine pisac je dao takođe za razvoj bibliotekarstva Bosne i Hercegovine" (fragment iz knjige Žanete Đukić Perišić, Pisac i priča: stvaralačka biografija Ive Andrića, Akademska knjiga, Novi Sad, 2012, str. 493)
Još jedan zanimljiv detalj iz Muzeja Ive Andrića, koji se nalazi u stanu na Andrićevom vencu 8, gde je proveo poslednjih 17 godina svog života (1958-1975), vezan je za njegovu radnu sobu. U nju nije puštao nikoga od gostiju. Danas izgleda baš onako kako ju je ostavio kada je poslednji put izašao iz nje.
- Sto sa desne strane sobe, na zidu nasuprot prozoru služio je za pisanje, a drugi sto – najbliži balkonskim vratima koja gledaju na Pionirski park i na Narodnu skupštinu – za dnevnu korespodenciju. Tri zida radne sobe, takođe su prekrivena knjigama iz Andrićeve biblioteke. Tu je i stari televizor, još iz doba kada je 'Elektronska industrija' iz Niša počela da proizvodi tv prijemnike. Andrić je, naime, bio jedna od petnaestak značajnijih ličnosti koje su televizore dobile na poklon. Ipak, on televizijom kao medijem apsolutno nije bio impresioniran, a fotelju koja se u toj sobi nalazila, za gledanje TV programa koristila je, uglavnom, njegova supruga. Druga fotelja, ona u kojoj je sedeo Andrić, bila je postavljena tako da je onaj koji sedi u njoj TV prijemniku okrenut – leđima- piše, između ostalog.
Učesnik Španskog građanskog rata i Narodnooslobodilačke borbe, visoki funkcioner SFRJ i narodni heroj Jugoslavije Veljko Vlahović (1914 - 1975), rođen je u selu Trmanje kod Kolašina. Bio je sin kapetana prve klase Milinka Vlahovića, komandanta Rovačkog bataljona vojske Kraljevine Crne Gore.
Slavni srpski naučnik Nikola Tesla, samo je jednom bio u Beoradu, i to 1. juna, koji će biti zapamćen kao dan kada je, na poziv Đorđa Stanojevića, rektora Beogradskog univerziteta, stigao u prestonicu.
Skinuo sam mantiju, uzeo mitraljez jer nisam mogao da gledam na moje oči da moj narod kolju ustaški koljači, govorio je četnički vojvoda Momčilo Đujić.
Malu decu mame i bake oduvek plaše alama i baucima koji će doći da ih ukradu ili pojedu ako ne budu dobra. Ipak, u staroj slovenskoj mitologiji postoje bića od čije zlobe i priča o njihovim zlodelima ni odraslima nije svejedno!
Stariji se verovatno sećaju jednog od najpoznatijih rudara nekadašnje Jugoslavije Alije Sirotanovića, junaka socijalizma, poznatog i po tome što se njegov lik 1987. našao na novčanici od 20.000 dinara. Ipak, mlađima je ovaj čovek uglavnom nepoznat, a mali je broj ljudi koji znaju da je život završio u siromaštvu, sam i zaboravlje od svih.
Pobeda Srpske vojske na Ceru je bila istorijska, ali gubici u ljudstvu bili veliki. Iz stroja je izbačeno čak 259 oficira i 16.045 podoficira i vojnika. Za tadašnju Srbiju od oko 4 miliona stanovnika, to je bio nenadoknadiv gubitak, naročito imajući u vidu da je u Balkanskim ratovima 1912-13 Srpska vojska izgubila oko 44 hiljade oficira, podoficira i vojnika. Veliki gubici u starešinskom kadru bili su istovremeno i veliki gubici srpske inteligencije i školovanih starešina. Ovo je priča o 1.300 kaplara.
Markov Grad ili Markove Kule, odnosno Prilepski Grad je mesto iz kog je vladao najveći srpski epski junak Kraljević Marko. U narodnoj pesmi ovaj grad se naziva “Prilep grad bijeli”.
Srbi su prvi na svetu oborili avion pucnjem sa zemlje i Srbi su obaranjem najskupljeg aviona “nevidljivog” F-117 “Noćnog jastreba” (“Nighthawk”) okončali izgradnju “nevidljive” tj. “stealth” tehnologije.
07.05.2024
23:15
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nekadašnji predsednik Srbije i SR Jugoslavije, osnivač i lider Socijalističke partije Srbije Slobodan Milošević umro je na današnji dan pre 18 godina u pritvorskoj jedinici u Sheveningenu u kojoj je proveo nešto manje od pet godina.
Ruska vojska je ušla na teritorije gde ukrajinske oružane snage nemaju odgovarajuća utvrđenja, rekao je potpukovnik američke vojske u penziji Danijel Dejvis na Jutjub kanalu Daniel Davis / Deep Dive.
Kineski predsednik Si Đinping u dvodnevnoj je poseti Beogradu, a danas će mu biti priređen svečani doček ispred Palate Srbija, gde će ga ugostiti predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Politikolog Dušan Milenković istakao je da cela opozicija izlazi na izbore 2. juna, samo što Dragan Đilas, Zdravko Ponoš, DSS i SSP ne izlaze u Beogradu.
Iz dana u dan ne prestaju udruženi napadi na deo opozicije koja je odlučila da izađe na izbore 2. juna, pa je sada najnoviji napad na njih to da nije moralno što se nisu odlučili za bojkot.
Branka Đukić iz sela Meteha kod Plava, 2. septembra 1975. godine, pošla je da se upiše u četvrti razred gimnazije u Peći. Istog dana se vratila autobusom na Čakor i u popodnevnim satima krenula, preko Ječmišta, svojoj kući.
Italijanski ambasador Luka Gori ocenio je večeras da još nije došao trenutak za člasntvo tzv. Kosova u Savetu Evrope i naglasio da je za tako nešto neohodan suštinski napredak u formiranju Zajednice srpskih opština (ZSO).
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić potpisao je danas Protokol o razumevanju i saradnji sa kompanijom CRRC "Changchun Railway Vehicles Co, Ltd" o nabavci novih devet elektromotornih vozova, koji će biti isporučeni do kraja 2026.
Novinar tajkunskog lista "Danas", Miša Brkić, osuo je paljbu na Srbiju, jer mu nije po volji to što se dogodila istorijska poseta kineskog predsednika Si Đinpinga našoj zemlji.
U Info večeri o istorijskoj poseti predsednika Si Đinpinga i sporazumima koji će doneti benefite za Srbiju, govorili su Darko Obradović, iz Centra za strateške analize i Ljubomir Đurić iz Centra za Nacionalnu politiku.
U novom Glavnom dnevniku Informer TV, gostovao je spoljnopolitički komentator Miroslav Stojanović, a on je govorio o poseti kineskog predsednika Si Đinpinga Srbiji.
O aktuelnim svetskim žarištima, ali i o spoljnoj i unutrašnjoj politici Rusije i njenom uspehu na frontu u Ukrajini, govorili su Vlastimir Vidić, novinar, prof. dr Dragan Radenović, Miloš Jevtić, novinar i ekspert za specijalne jedinice, Igor Damnjanović, novinar i ratni reporter.
U novom Info danu o poseti kineskog predsednika Si Đin Pinga Srbiji, ali i odnosima Kine i naše zemlje, govorili su Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost i Aleksa Grubešić iz Centra za društvena istraživanja.
Više javno tužilaštvu u Zaječaru potvrdilo je informaciju, koja se pojavila u pojedinim medijima, da nova DNK veštačenja koja su pristigla u to tužilaštvo ne pokazuju da postoje biološki tragovi ubijene devojčice Danke Ilić (2) iz Bora.
Povodom današnjeg napada na profesora u TŠ "9 maj" u Bačkoj Palanci od strane maloletnog učenika, oglasila se Unija sindikata prosvetnih radnika Srbije.
Muškarac S. R. (65) iz Vučja, koji je teško povređen danas oko 13.30 sati na ulazu u Leskovac iz pravca Niša u sudaru autobusa i putničkog vozila kojim je upravljao, podlegao je povredama u Urgentnom centru Opšte bolnice Leskovac.
Policijski čas na ulicama Viljnusa izazvao je paniku među stanovnicima jer nisu bili propisno informisani i plaše se naoružanih vojnika na ulicama, rekao je gradonačelnik litvanske prestonice Valdas Benkunskas.
Prema prvim rezultatima do sada prebrojanih glasova sa biračkih mesta kada je reč o predsedničkiom izborima u Severnoj Makedoniji, prednost kandidata VMRO-DPNE Gordane Šiljanovske Davkove u odnosu na Stevu Pendarovskog iz Socijaldemokratskog saveza (SDSM) je ogromna. Šiljanovska Davkova je dobila na 90 odsto obrađenih mesta podršku 481.217 glasača, a Pendarovski 216.902 birača!
Teza koja se čula na Zapadu da će ruski predsednik Vladimir Putin napasti zemlju članicu NATO-a je američka laž, piše bivša službenica CIA Rebeka Kofler u komentaru za "Njuzvik".
Kako prenosi tajlandski PBS, pozivajući se na zvanične filipinske izvore, tokom vojne vežbe Balikatan, koja se odvijala u spornom Južnom kineskom moru, američka i filipinska vojska uništile su povučeni brod filipinske mornarice koji je proizveden u Kini.
Potresna ispovest Huana Pabla Eskobara i njegova životna priča govore o tome kako je uspeo da se izvuče iz neželjenog nasleđa, kako je video dve suprotne strane svog oca i živeo život u bekstvu.
Nagrada "50 godina" Motovun film festivala biće dodeljena Bogdanu Dikliću biće na festivalu "Cinehillu" koji se održava od 24. do 28. jula u Gorskom kotaru, saopštili su organizatori.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.