One su obeležile srpsku istoriju! Mnoge su zaboravljene, a ovo je priča o svakoj od njih (FOTO)
Podeli vest
Srbija može da se pohvali bogatom istorijom, ali i ličnostima koje su oblikovale našu prošlost, sadašnjost ali i budućnost.
Srpska istorija beleži nemerljiv broj onih dama koje su ostavile dubok i neizbrisiv trag, a naša lista broji samo 20 izabranih iz te bogate riznice snažnih, uspešnih i moćnih dama.
Marija Draženović Đorđević, prva žena pilot Ratnog vazduhoplovstva NOVJ i Jugoslovenske armije rođena je na današnji dan 10. april 1924. godine. u Osijeku.
Bitka za Košare ima istorijski značaj, tamo se desio podvig, jer je zahvaljujući herojstvu boraca odbranjena granica, rekao je Saša Radojević, jedan od učesnika bitke, tada vodnik.
09.04.2024
17:03
1. Draga Dejanović (1840-1871) bila je naša prva feministkinja, spisateljica i glumica. Smatrala je da su same žene dobrim delom krive za položaj u kojem se nalaze jer robuju predrasudama koje im vaspitanjem usađuju. Jedino moguće rešenje videla je u jednakom vaspitanju muške i ženske dece i pođednakom pripremanju i osposobljavanju i za „umni“ i za „fizički“ rad. Pisala je da žene, jednako kao muškarci, treba da izučavaju zanate – krojački, sajdžijski, pekarski, cipelarski, staklarski…
2. Marta Jorgović je naša prva devojka sa završenom srednjom školom. Završila je prvu srpsku gimnaziju u Novom Sadu koju su do tada, a i mnogo decenija nakon nje, pohađali isključivo mladići. Naime, prema arhivskim podacima nijedna devojka se čak i decenijama posle Marte nije upisala u srednju školu. Zbog karijere udala se, po tadašnjim standardima, kasno – sa 25. godina.
Jedan od najpoznatijih srpskih književnika, pisac, slikar i novinar koji je neobičnom neposrednošću i lakoćom osvajao pažnju čitalačke publike, Momčilo Momo Kapor rođen je na na današnji dan pre 78 godina u Sarajevu.
Albert Ajnštajn i Mileva Marić razmenjivali su pisma u kojima je on navodio svoja naučna razmišljanja, dnevne aktivnosti i lične težnje.
07.04.2024
23:49
3. Vilhelmina – Mina Karadžić Vukomanović jedna od naših prvih slikarki, prevodilac srpskih narodnih umotvorina i pesama i jedno od trinaestoro dece Vuka Stefanoviča Karadžića. Poliglota, portretistkinja. Njeni najpoznatiji radovi su „Autoportret“ i portret brata Dimitrija (koji je uz Minu jedino Vukovo dete koje je preživelo detinjstvo).
4. Mileva Marić Ajnštajn bila srpska matematičarka, nažalost poznatija više kao prva žena Alberta Ajnštajna. Postoje tvrdnje da je ona doprinela ranim Ajnštajnovim radovima, ali je stepen njenog učešća u otkrićima nepoznat i predmet je brojnih polemika.
5. Draga Ljočić (1855-1926) je bila prva srpska lekarka, feministkinja i filantropkinja. Svoj život Draga je posvetila aktivnoj borbi za emancipaciju žena u Srbiji, socijalnu jednakost i bolji položaj lekarki. Kroz čitavu karijeru je, isključivo zbog toga što je žena, doživljavala nepravdu i nipodaštavanje, protiv kojih se hrabro i neumorno borila. Draga je bila i jedna od prvih srpskih sifražetkinja i snažno se zalagala za sticanje političkih prava za žene.
6. Mitra Mitrović bila je prva ministarka u istoriji Srbije (od 1945. do 1949), spisateljica, učesnica Narodnooslobodilačke borbe tokom Drugog svetskog rata.
Borila se za rodnu ravnopravnost i bolji položaj žene u društvu. 1936. godine učestvuje u osnivanju časopisa „Žena danas“ i za te novine je pisala tekstove o rodnoj ravnopravnosti. Pisala je i za „Borbu“. Učestvovala je u osnivanju Antifašističkog fronta žena Jugoslavije (AFŽJ). 1945. godine objavljuje knjigu „Pravo glasa žena dokaz i oruđe demokratije“.
7. Nadežda Petrović bila je slikarka i bolničarka tokom balkanskih ratova i Prvog svetskog rata. Obrazovana u inostranstvu, po povratku u Kraljevinu Srbiju je sa sobom „donela“ i umetničke inovacije, koje konzervativno društvo nije prihvatalo ili shvatalo. „Tokom dužnosti“ je umrla od pegavog tifusa 1915. godine, u valjevskoj bolnici u kojoj je radila. Njen entuzijazam i želju da promeni, pomogne i modernizuje tadašnje društvo shvaćen je tek nakon njene smrti.
8. Jelisaveta Načić je bila naša prva žena arhitekta i prva studentkinja koja je upisala arhitekturu na Tehničkom fakultetu u Beogradu 1896. godine.
Jelisaveta fakultet završava već sa 22 godine (1900.). Njena angažovanja bila su: uređivanje Kalemegdana i Terazija, crkva Svetog Aleksandra Nevskog (Beograd), prva bolnicu za obolele od tuberkuloze u Srbiji, zgrada osnovne škole „Kralj Petar Prvi“, na čijoj se fasadi nalaze portreti Dositeja Obradovića i Vuka Karadžića… brojni stambeni objekti i prvi radnički stanovi u Beogradu.
9. Ksenija Atanasijević (1894 – 1981) je bila prva žena filozof koja je stekla titulu doktora nauka na Beogradskom univerzitetu.
Ksenija je objavljivala brojne radove iz oblasti filozofije, književnosti i feminizma, i prevodila dela nekih od najznačajnijih filozofa na srpski (između ostalih Platona, Aristotela, Spinozu). Progonjena, hapšena i zabranjivana kako od Gestapoa, tako i od komunista, uspevala je da povrati pravo da ponovo radi i izdejstvovala je skidanje zabrane sa svojih autorskih dela. Bila je potpredsednica Ženskog pokreta i članica mnogih internacionalnih feminističkih udruženja.
10.Isidora Sekulić (1877-1958) je bila prva žena akademik koja je primljena u Srpsku akademiju nauka i umetnosti (SANU), naša književnica, prevoditeljka, intelektualka i jedna od najobrazovanijih ličnosti svoga doba.
Ceo radni vek je provela radeći u prosveti. Isidora je mnogo putovala, bila je poliglota i pisala je pripovetke, eseje i književne kritike. Govorila je engleski, francuski, ruski, nemački, norveški i švedski.
11. Milunka Savić (1892 – 1973) je bila naša višestruko odlikovana i međunarodno priznata ratnica. Bila je poznata kao odličan i precizan bombaš. Milunka je kao hrabra ratnica odlikovana brojnim ordenjem, kako srpskim tako i međunarodnim, između ostalih i za dostignuća u Kolubarskoj bici. Borila se i na Solunskom frontu i učestvovala je u odbrani Beograda 1915.
12. Anica Savić Rebac (1892 – 1953) je bila filozofkinja, književnica i jedna je od naših najvećih intelektualaca. Levičarko ideološko uporište Anica je pronalazila u helenskoj i antičkoj kulturi, kojom je bila opčinjena od malih nogu i koja je odredila njen naučni put u životu. Filozofski fakultet u Beogradu je prima za profesorku tek 1946. godine, ali uz veliko protivljenje članova Univerziteta i ignorisanje Aničinog dotadašnjeg rada i uspeha. Anica je u tom periodu bila jedina profesorka na celom Beogradskom univerzitetu.
13. Branislava Perović Nešković je bila doktor fizike i jedina direktorka Nuklearnog instituta u Vinči od 1976. do 1979. Takođe je radila kao profesorka na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu, bavila sa prevođenjem stručnih i naučnopopularnih radova i bila je koautorka nekoliko priručnika i monografija iz fizike jonizovanih gasova.
14. Marija Magazinović feministkinja i koreografkinja, prva bibliotekarka i prva žena koja je pisala za “Politiku” (1905). Naslov njenog prvog teksta bio je “Obrazovanje ženskinja u Srbiji”. Posebno se zalagala za izjednačavanje prava žena i muškaraca na univerzitetsko obrazovanje. Pored završene Više devojačke škole, diplomirala filozofiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu i govorila je nekoliko jezika. Osnivač “Klub astudentkinja” čije su članice prevodile dela najznačajnijih svetskih feministkinja iz tog perioda – Klare Cetkin, Lili Braun, Elen Kej… Bavila se prevođenjem i za Narodno pozorište.
15. Judita Horovic (1787 – 1857.) bila je prva samostalna novosadska preduzetnica. Judita je u trgovačkom i poslovnom životu devetnaestovekovnog Novog Sada predstavljala presedan, jer je u to vreme bilo neuobičajeno da žena u vodi (trgovačke) poslove.
16. Sofija Soja Jovanović bila je naša prva pozorišna i filmska rediteljka.
Prvi film koji je režirala bio je „Sumnjivo lice“ (1954.), a istoimena predstava u njenoj režiji iz 1947. je bio prvi pokušaj modernog tumačenja Nušića. Soja Jovanović je bila režiserka i prvog dugometražnog jugoslovenskog filma u boji – „Pop Ćira i pop Spira“, koji je na filmskom festivalu u Puli, pored još dva filma, proglašen za najbolji.
17. Kraljica Marija Karađorđević, prva žena vozač u našoj zemlji. Poznata je činjenica da je supruga kralja Aleksandra I volela i brzu vožnju pa je ostala zabeležena anegdota da je bila zaustavljena kod Skupštine zbog prekoračenja brzine. Međutim, nije se pozivala ni na titulu niti na druge faktore već je uredno iz sopstvenih sredstava platila kaznu rekavši čuvenu rečenicu: “Zakon je isti za sve i mene ne opravdava činjenica da ga ja kao kraljica kršim, jer šta su onda zakoni ako pozivaju na kršenje.”
18. Marija Bursać je prva žena koja je dobila titulu narodnog heroja u Jugoslaviji. Članica Narodnooslobodilačkog pokreta postaje 1941. godine, a naredne je primljena u Komunističku partiju Jugoslavije. Aktivno je doprinosila radu NOP-a i Antifašističkog fronta žena (AFŽ). U ratu je bila bolničarka, da bi kasnije postala bombaš. 1943. godine je preminula u borbama.
19. Mara Bogdanović Rosandić 1883-1954. se smatra našom prvom školovanom fotografkinjom. Rođena u bogatoj i uglednoj porodici u Rumi. Govorila je nekoliko jezika i imala osnovno muzičko obrazovanje, a obrazovanje iz umetničke fotografije je stekla u Minhenu. Poznati vajar Toma Rosandića bio je njen suprug. Njihova kuća je danas Muzej Tome Rosandića. Mara je na svojim fotografijama dokumentovala umetničke radove svog supruga i mnoge tadašnje poznate ljude. Bila je saradnica prvog fotografskog časopisa “Fotografski pregled”.
20. Katarina Ivanović (1811-1882), prva srpska slikarka. Slikala je portrete, mrtvu prirodu, istorijske kompozicije. Neke njene slike su među najboljim primerima srpskog klasicizma, poput “Portreta knjeginje Perside Karađorđević”, “Autoportreta”, “Korpe s grožđem”… Svoje slike zaveštala je Narodnom muzeju u Beogradu. 1876. izabrana je za prvu počasnu članicu Srpskog učenog društva (danas SANU). Naslikala je 38 slika.
Nemačka je u Drugom svetskom ratu bez objave rata na današnji dan 6. aprila 1941. godine, napala Kraljevinu Jugoslaviju. Beograd, koji je tri dana ranije proglašen otvorenim gradom, u 6.30 sati napala su 234 bombardera i 120 lovaca. U bombardovanju nastavljenom i naredna dva dana poginulo je oko 2.500 ljudi.
Bombardovanje Aleksinca 1999. se dogodilo u toku NATO agresije na SR Jugoslaviju. Grad Aleksinac je bombardovan u dva navrata. Od posledica ovih vazdušnih napada poginulo je 17 civila, a preko 50 je povređeno.
Znate li ko je bio Pal Teleki? Da li vam znači nešto njegovo ime? Ne? A trebalo bi... Ovaj mađarski premijer oduzeo je sebi život na današnji dan 1941. godine i to zato što nije hteo da napadne Jugoslaviju i učestvuje sa Hitlerom u ubijanju našeg naroda.
Albanci su 1969. godine minirali srpsku pravoslavnu crkvu i oni su tvrdili da se radi o rimskoj, katoličkoj crkvi iz 12. veka, što je potpuna laž i gaženje tradicije kulture i identiteta jednog naroda.
Posmatrajući noviju srpsku istoriju, nema značajnijeg meseca od Marta. Naročito ukoliko se osvrnemo na zadnjih dvadesetak godina, onda nema ni sudbonosnijeg, ni tragičnijeg, niti tužnijeg meseca u toku jedne godine. Toliko je strašan da ga srpski narod naziva kobni mart. Zasto je mart najtezi mesec za srpski narod i istoriju? Na ovo pitanje u "Info jutru" odgovorili su Srđan Simić iz Centra za društvenu stabilnost i istoričar Jovan Pejin.
U decembru ove godine navršava se 110 godina od misterioznog slučaja kojim se štampa bavila tokom dve nedelje decembra 1911. godine po starom kalendaru.
Potresna nemačka fotografija uslikana neposredno pre pogubljenja Lepe Radić, mlade devojke rođene 19. decembra 1925. godine u selu Gašnici, kod Bosanske Gradiške.
Pobeda Srpske vojske na Ceru je bila istorijska, ali gubici u ljudstvu bili veliki. Iz stroja je izbačeno čak 259 oficira i 16.045 podoficira i vojnika. Za tadašnju Srbiju od oko 4 miliona stanovnika, to je bio nenadoknadiv gubitak, naročito imajući u vidu da je u Balkanskim ratovima 1912-13 Srpska vojska izgubila oko 44 hiljade oficira, podoficira i vojnika. Veliki gubici u starešinskom kadru bili su istovremeno i veliki gubici srpske inteligencije i školovanih starešina. Ovo je priča o 1.300 kaplara.
08.05.2024
07:05
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Marija Draženović Đorđević, prva žena pilot Ratnog vazduhoplovstva NOVJ i Jugoslovenske armije rođena je na današnji dan 10. april 1924. godine. u Osijeku.
Nemački list "Špigl" maltene je optužio Roberta Fica za atentat koji je izvršen na njega, objavivši naslov u kojem kaže da je "sam zatrovao klimu u Slovačkoj".
Slovački premijer Robert Fico teško je ranjen je kada je na njega pucano u gradu Handlova, udaljenog 150 kilometara od Bratislave, a pojavio se i snimak momenta kada atentator Juraj Cintula (71) vadi pištolj i ispaljuje pet metaka na Fica.
Predsednik pokreta "MI-snaga naroda" Branimir Nestorović danas je potvrdio pravi cilj opozicije - svi zajedno protiv predsednika Srbije Aleksandra Vučića!
Potpredsednik Vlade Srbije i ministar unutrašnjih poslova i komandant Republičkog štaba za vanredne situacije Ivica Dačić predsedavao je danas Prvom redovnom sednicom Republičkog štaba za vanredne situacije, koja je održana u Palati Srbija.
"Gde je srpska Vojvodina" bila je tema današnjeg panela koji je u svečanoj sali Bogoslovije u Sremskim Karlovcima organizovala Fondacija "Za srpski narod i državu", a na kojem se govorilo o stvaranju temelja našeg nacionalnog identiteta na ovim prostorima.
Srpska liga je sa šokom i nevericom, ali i neizmernom tugom primila vest o atentatu na premijera Slovačke Roberta Fica, dokazanog srpskog prijatelja, slovačkog patriote i velikog slovenofila. Naše misli i molitve usmerene su na njegov oporavak od ovog bezumnog i varvarskog čina, izjavio je predsednik Srpske lige Aleksandar Đurđev.
Na današnjem sastanku prosvetara i ministarke prosvete Slavice Đukić Dejanović i ministarke pravde Maje Popović usvojen je zahtev prosvetnih radnika da se napad na zaposlene u školama tretira kao napad na advokate.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će sutra primiti patrijarha Porfirija u Predsedništvu Srbije i da će imati prilike da razgovaraju o tome što srpskom poglavaru nije dozvoljen ulaz na KiM.
Šta čeka Srbiju u Ujedinjenim Nacijama? Tamo će se raspravljati o sramnoj rezoluciji o Srebrenici ukoliko se datum ponovo ne pomeri. Kome je u interesu da se ovakva rezolucija donese? Gost "Info dana" na ovu temu bili su Predrag Jeremić, urednik informative na Pink. rs i Nenad Nešić, ministar bezbednosti Bosne i Hercegovine.
Gosti Vojkan Milošević, direktor Centra za antiterorizam i Nikola Antić, stručnjak za bezbednost, govorili su u Info jutru o sastanku predsednika Rusije Vladimira Putina i predsednika Kine Si Đinpinga, ali i o tome kako će to da utiče na svetsku politiku i odnose sa Zapadom.
O sramnoj rezoluciji o Srebrenici, pričali su u Info jutru Mlađan Cicović šef Predsedništva RS u Beogradu i Miša Mijatović, ratni komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa.
Svetlana Dragijević majka osumnjičenog Dalobora Dragijevića za saučesništvo u ubistvu male Danke Ilić (2= sahraniće se sutra u 13.30 u selu Zlit pored svog sina.
Maloletni štićenik jedne od ustanova socijalni zaštite u Nišu skočio je danas u 12.30 časova kroz prozor na drugom spratu zgrade u kojoj je boravio i pri padu na zemlju povredio je nogu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu tragaju za muškarcem sa fotografije, zbog postojanja osnova sumnje da je učinio
krivično delo teška telesna povreda.
Nikola L. (45) ubio je nožem Lelu S. (55), sa kojom je bio u emotivnoj vezi, apotom izvršio samoubistvo u zgradi u Gandijevoj ulici na Novom Beogradu. Jezivom zločinu prethodila je svađa, sin je otrčao po pomoć, ali nažalost bilo je kasno.
Najbolji teniser sveta Novak Đoković (36) danas je obavio trening na Košutnjaku u Beogradu u društvu svog prijatelja i selektora Dejvis kup tima Srbije Viktora Troickog, kao i sa svojim kondicionim trenerom Gebhardom Fil Gričom!
Jedan od najvećih derbija u istoriji fudbala igra se u nedelju između Galatasaraja i Fenerbahčea. Ukoliko popularna Galata ne izgubi, matematički će obezbediti titulu turskog šampionata, pa je interesovanje navijača ogromno, a cene karata astronomske!
Ataše za odbranu britanske ambasade u Moskvi objavljen je za personu non grata i mora da napusti Rusiju u roku od nedelju dana, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova Rusije.
Da li je iznenađenje što je prvi put nakon decenija u Evropi izvršen atentat na političara koji je zauzeo razuman stav prema Rusiji. Inače, Robert Fico nikako nije proruski, već samo pragmatičan nerusofob, naveo je Medvedev, komentarišući pucnjavu u kojoj je ranjen premijer Slovačke.
Vujović je glumac izuzetnog dara, raznorodnog, a uvek tako ubedljivog glumačkog rukopisa koji iz uloge u ulogu, i na sceni i na ekranu, osvaja slojevitim, dubokim, nepretencioznim, očaravajućim, a naoko jednostavnim glumačkim sredstvima.
Čuvena italijanska glumica, Sofija Loren, važi za jednu od najboljih i najlepših. Međutim, osim po svojim ulogama i bezvremenskoj lepoti, poznata je i kao veliki gurman.
Iris Mitenar koja je ponosna vlasnica titule Miss Universe 2016 je sve u Kanu ostavila bez daha kada se pojavila u nesvaidašnjoj kreaciji koja je istakla njenu zanosnu figuru.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.