Najniže kirije tokom ovog dela godine u Beogradu! Uslovi stanodavca šokirali mnoge!
Podeli vest
Tamo negde u maju 1929. godine u beogradskim novinama pojavio se članak intrigantnog naslova “Velika seoba Beograđana”.
I koliko vas je sada pomislio: “Pa vidi, i onda kao i danas kad dođu praznici Beograd ostane pust, jer Beograđani odu svojim kućama”? Ili kako već ko tu prazničnu mantru po društvenim mrežama napiše, svejedno.
Mišel de Nostradam, poznatiji kao Nostradamus, intrigirao je javnost od 1555. godine svojom knjigom Propheties . U njemu je izneo svoju viziju budućnosti sveta u rasponu od 10 "vekova", odnosno 1000 katrena. Svaki katren nosi poruku u kojoj su mnogi do sada videli vezu sa stvarnim događajima, kao što su veliki požar u Londonu, teroristički napad 11. septembra ili vladavina Adolfa Hitlera.
Srbijom godinama kruži "urbana legenda" koja se tiče zlatnih folija iz paklica cigareta. Sigurno poznajete nekoga ko poznaje nekoga ko je navodno za kilogram ove folije uspeo da dobije 100 i više evra.
05.01.2024
19:15
Ali, reč je bila o sasvim drugačijim seobama. Onim “unutrašnjim“, koje su se uvek odvijale, po nekom pravilu, prvog maja i prvog novembra, i koje su bile jedan od specijaliteta nekadašnjeg Beograda.
Još od ranog proleća porodice ili samci počeli bi sa biranjem “kvartira” (stana). I, mada u ono vreme nije bilo mnogo ni parketiranih soba, ni uređenih kupatila, ni parnih grejanja, ni ostalog najmodernijeg “komfora”, postavljali su se mnogi uslovi od strane novih kirajdžija (stanara zakupaca).
Od stana se tako tražilo da ima bar dve sobe “sa sokaka“, da kujna nije daleko “preko avlije“, da je kuća zasebna, a ako nije, ono bar da nema u dvorištu mnogo “partaja” – objašnjavali su novinari kako je bilo onima koji su u prestonici tada, a mi prenosimo 95 godina kasnije da biste uvideli u kakvim okolnostima su živeli naši, uopšte ne tako daleki, preci.
Siromašni su tražili jeftin smeštaj, ali su i oni tražili te raznorazne uslove, koji uglavnom nisu ispunjavani s obzirom da je komforan smeštaj bilo teško naći i sa mnogo više živca na raspolaganju. Bum kvalitetne stanogradnje doći će tek u drugoj polovini tridesetih godina 20. veka. A do tada, živelo se u skladu sa onim što je postojalo.
Od proleća do kraja jeseni moglo se proći s dosta manje novca za kiriju, bili su topli i dani i noći, pa se nije gledalo da sve dihtuje. A onda se s kraja jeseni ponovo selilo u neki topliji dom. Neretko i u onaj iz kog se prethodno, na proleće, iseljavalo.
Ni gazde nisu bile bez zahteva. Njihov glavni uslov bio je da zakupac nema dece! Smatrali su da deca kvare kvake, dižu larmu, penju se po krovu i razbijaju crep i čine trista drugih čuda štetnih po kućevlanike.
Jedna od priča koja je kružila gradom bila je o čoveku sa osmoro dece koji nikako nije mogao da nađe stan. Naposletku je jednom stanodavcu rekao da nema nijedno dete. Ovaj ga prihvati. Al sutradan se čovek pojavi sa buljukom mališana.
– Šta je to? – zgranu se gazda. – Deca! – odgovori mirno čovek. – Pa vi rekoste da nemate dece,
– Ja i nemam, ali moja žena kao što vidite ima osmoro.
Najveća kriza stanovanja bila je kada je u leto 1914. počeo Veliki rat (Prvi svetski). A kad se okončao 1918. godine, uvedoše se razni odbori za stanove, zakoni…
Novinarima je delovalo kao da je došlo vreme u kome je zbog ogromnog i naglog priliva novih žitelja, u Beogradu sasvim nestalo idiličnih seldbi.
– Ako se ko iselio, selili su ga obični nosači koje je pisar u pratnji žandarma dovodio. Mučne su to selidbe bile. Umesto bezazlenih čarkanja između gazda i kirajdžija nestala je bila ogorčena borba. Bilo je čak i krvavih momenata – pisala je štampa 1929. godine.
Međutim, poslednji doneseni zakon te godine “uveliko je vaspostavljao predratno stanje i sa njim i idilične prvomajske seobe”.
– Prvi put posle rata ovogodišnji prvi maj preplavio je sve ulice “špediterskim kolima” prepunim nameštaja. Ni sva ta kola nisu bila dovoljna. Pozavali su u pomoć i obične rabadžije, pa čak i komšijsku dečurliju. Svi su bili voljni da se stave na raspoloženje onima koji su se selili. Vozili su se do novog stana uz veseli kikot -pisali su reporteri.
Ali kućevlasnici su onda imali još neke uslove, pa ako je zabeležena priča tačna ona je ovako prepričana u novinama: – Imate li dece?
– Nemam.
– Imate li gramofon?
– Nemam.
– A radio?
– Nemam.
– A mačku?
– Nemam. Imam samo jedno pero koje malo škripi kad pišem. Da neće štogod da vam smeta? – odgovorio je kirajdžija.
Eto, snalazili se ljudi da nekako uštede od 1. maja do 1. novembra, bilo samci bilo porodice, pa onda da se vrate bezmalo odakle su se već iselili bili. I tako ukrug svake godine.
Ispred Hrama svetog Save bajkovit ambijent. Takozvano Božićno seoce postavljeno je ovde pred kraj prošle godine i trajaće do 15. januara. Božićne scene idealna su praznična scenografija, tako da, naročito na Badnji dan i Božić, decu za ruke i pravac plato ispred Hrama Svetog Save, naročito na paljenje badnjaka i lomljenje česnice.
U subotu, 6. januara, obeležavamo badnji dan, i dok će ga pojedini provesti u radu, kako se ne praznuje kao neradni dan, važno je da znate da će ipak imati skraćeno radno vreme.
U noći između 15. i 16. oktobra 1923. godine najveći beogradski dnevni list morao je da zaustavi mašine i slagače zbog senzacije kakvu Beograd do tada nije video.
Desetine hiljada Beograđanki i Beograđana koji svakodnevno prolaze Bulevarom despota Stefana ne pomišljaju da omanja uzvišica kraj jedne od pristupnica Pančevačkom mostu čuva strašnu tajnu. Pogled na Dunav i preko reke ka Borči koji se pruža sa te livade bio je poslednje što je na hiljade ljudi koje je tu dovođeno videlo u životu. Tu je bilo zvanično državno stratište na kome su izvršavane smrtne kazne od sredine devetnaestog veka do 1903. godine.
Nemačka je u Drugom svetskom ratu bez objave rata na današnji dan 6. aprila 1941. godine, napala Kraljevinu Jugoslaviju. Beograd, koji je tri dana ranije proglašen otvorenim gradom, u 6.30 sati napala su 234 bombardera i 120 lovaca. U bombardovanju nastavljenom i naredna dva dana poginulo je oko 2.500 ljudi.
06.04.2024
07:30
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mišel de Nostradam, poznatiji kao Nostradamus, intrigirao je javnost od 1555. godine svojom knjigom Propheties . U njemu je izneo svoju viziju budućnosti sveta u rasponu od 10 "vekova", odnosno 1000 katrena. Svaki katren nosi poruku u kojoj su mnogi do sada videli vezu sa stvarnim događajima, kao što su veliki požar u Londonu, teroristički napad 11. septembra ili vladavina Adolfa Hitlera.
Zapadne strane službe namerno izazvale raskol u koaliciji tajkuna Dragana Đilasa jer su shvatile da on nema podršku naroda i učiniće sve da ostatak opozicije dođe na vlast u Beogradu kako bi izazvali haos u prestonici i celoj zemlji!
Odluka Predstavničkog doma Kongresa da odobri novi paket pomoći Ukrajini neće uticati na tok sukoba, napisao je penzionisani potpukovnik američke vojske Danijel Dejvis na Iksu.
Reporterka tajkunske N1 otišla u Novi Sad da pita građane da li izlaze na lokalne izbore 2. juna a odgovori su bili bolni i za Đilasove bojkotaše i za ove koji učestvuju na izborima.
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nikola Selaković dodelio je nacionalna priznanja iz oblasti bezbednosti i zdravlja na radu. Ovom prilikom dodeljene su tri kategorije Nacionalnih priznanja: Pohvalnice ,,28. april“, Plakete ,,28. april“ i Povelje ,,28. april“.
Više javno tužilaštvo u Vranju saopštilo je juče da je obdukcija pokazala da je uzrok smrti porodilje M. A iz okoline Preševa 17. aprila, ruptura materice sa posledičnim iskrvarenjem i da bi se u tom slučaju moglo raditi o krivičnom delu nesavesnog pružanja lekarske pomoći koje se zbog smrtne posledice može kvalifikovati kao teško delo protiv zdravlja ljudi.
Odlaganje sednice Generalne skupštine UN o rezoluciji o Srebrenici ukazuje da je očigledno da u vezi sa tim postoji kriza predlagača i da su uspeli napori političkih predstavnika Srba da objasne da bi to mogao da bude veći problem od bilo kakvog rešenja, izjavio je danas predsednik Republike Srpske Milorad Dodik.
Gregori Tosi, bivši pomoćnik u američkom Kongresu i advokat iz prestonice SAD, u autorskom tekstu za Vašington tajms objasnio je zašto je termin genocid zloupotrebljen u slučaju rezolucije o Srebrenici.
Licemerje zapada i njihove lažne rezolucije bile su glavna tema emisije "Info veče". Predsednik Vučić ovih dana u Njujorku pokušava da navuče još neki glas. O ovome su govorili pukovnici Miodrag Jevtić i Veselin Šljivančanin.
Narodni poslanik Radoslav Milojčić Kena govorio je u Glavnom dnevniku TV Informer. o prozapadnoj opoziciji, sramnim napadima sa Zapada na našu zemlju, kao i borbi Vučića za Srbiju.
Čitava Rusija bruji o hapšenju Timura Ivanova, zamenika ministra odbrane Rusije. On je optužen za primanje mita. Na ovu temu u "Ratu uživo" govorili su pukovinik Velibor Stević i istoričar Saša Adamović. Uživo u program javio se i Hadži Bratislav Živković, kapetan garde VSRF.
Veliki sukobi u svetu potrajaće makar još jednu zimu. Ova 2024. godina čini se da će biti još krvavija od prethodne. U emisiji "Rat uživo" o svim ratovima koji se već vode, ali i onima koji su na pomolu govorili su istoričar Saša Adamović i prof. dr Velibor Stević, pukovnik.
Devojčica Danka Ilić ubijena je 26.marta kada su je osumnjičeni Srđan Janković i Dejan Dragijević udarili službenim vozilom JKP "Vodovod" Bor, nakon čega su je onesvešćenu stavili u zadnji deo automobila.
Odbegli Dejan Popović (43), koji se sumnjiči da je juče ujutru u Preljini ubio poznanika Maria Simovića (44), očigledno je trenutno u velikom strahu od krvne osvete s obzirom da je porodica ubijenog preduzetnika poreklom iz Crne Gore, gde je to vekovni običaj!
Zoran Marjanović, najpoznatiji udovac u Srbiji, kome je u martu počelo ponovljeno suđenje pred Višim sudom u Beogradu zbog optužbi da je 2. aprila 2016. godina na nasipu Crvenka u Borči ubio suprugu, pevačicu "Granda" Jelenu Marjanović, oglasio se na svom Fejsbuk profilu nakon dužeg perioda ćutanja.
U prvim nedeljama nakon početka specijalne operacije, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je pristao na pregovore, ali je pod pritiskom zapadnih saveznika odlučio da odustane od mirnog rešenja, rekao je američki ekonomista Džefri Saks u intervjuu za Jutjub kanal Judging Freedom.
Na današnji dan, 26. aprila 1986. godine u černobiljskoj nuklearnoj elektrani eksplodirao je reaktor broj 4, a radioaktivni materijal izbačen je visoko u nebo, što je izazvalo ogromnu štetu i posledice po ceo svet.
Američki državni sekretar Entoni Blinken izjavio je da je Kina "dobavljač broj jedan" za ruski vojno-industrijski sektor i poručio da su SAD spremne da preduzmu dodatne mere da prekinu tu saradnju.
Bivša predsednica Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi kaže da iza masovnih antiizraelskih demonstracija na univerzitetima širom SAD stoji ruski predsednik jer želi da Džo Bajden izgubi na izborima i u Belu kuću uđe Donald Tramp.
Da li ste znali da je Vodolija, kao jedan od vazdušnih znakova Zodijaka, zapravo najređi horoskopski znak? Astrolozi objašnjavaju da su Vodolije rođene sa posbenom misijom na Zemlji.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.