Ubio oficira da bi sačuvao čast ćerke! U pokajanju gradio put kamen po kamen, a njegova mezimica nikada nije digla ruke od njega: Ova priča slama i najtvrđa srca (FOTO)
Podeli vest
Pre više od tri veka Jegor Stroganov, kaluđer iz Rusije sam je probijao put koji spaja manastir Praskvicu i selo Čelobrdo. O podvigu i tragičnoj sudbini Jegora Stroganova, koga meštani Paštrovića i dalje pamte, danas znaju samo retki, a ovo je priča o njemu.
Čelobrdo je selo koje se nalazi na Paštrovskoj gori iznad Miločera i Svetog Stefana, gde se nalazi pravoslavni manastir Praskvica podignut još u 11. veku. Ovaj manastir ima veliki značaj za pleme Paštrović, jer su se u njemu i preci i potomci krstili, ali i školovali.
Kada se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
Proleća 1945.godine kreće velika grupa četnika zajedno s velikim brojem izbeglica put Slovenije, kako bi našli utočište, nakon što je bilo izvesno da će komunistički poredak zavladati Jugoslavijom. Među njima bio je i vojvoda Pavle Đurišić.
21.04.2024
15:34
Na vrhu Čelobrda sa kojeg se pruža najlepši pogled na crnogorsko primorje, podignut je spomenik palim borcima iz plemena Paštrović koji su poginuli u Drugom svetskom ratu.
Pokraj ovog spomenika nalazi se tabla, koja skreće pažnju na jednu sasvim drugu dirljivu priču iz nekih davnijih vremena. Svaki slučajni prolaznik zastane, a kada pročita šta piše na njoj ne može da odoli da ne sazna kakvu priču nosi ovaj dirljivi natpis.
Na tabli stoji zapisano: "Ovaj put od mora do ovog mesta radeći deset godina svojim rukama izgradi Jegor Stroganov kaluđer iz Rusije početkom XIX veka – zahvalni seljani 1971."
Ko je bio Jegor Stroganov?
Prema predanju, krajem 18. veka u brodu koji je pristao na obalu Crne Gore došao je iz daleke Rusije jednoruki Jegor Stroganov. Njegovo kranje odredište bio je manastir Praskvica u Paštrovićima, koji je dobio svoje ime, jer je podignut u blizini izvora čije su vode mirisale na praskve, kako meštani u ovom kraju nazivaju breskve.
Manastir Praskvica, za koji kažu da je podignut davne 1050. godine, dugo je pomagala carska Rusija, zato meštane toliko i ne čudi dolazak ruskog kaluđera upravo na ovo mesto.
Tek pristiglog Rusa, o kome se nije znalo mnogo, primio je tadašnji iguman manastira Sava Ljubiša, koji je dugo boravio u Rusiji i kome nije promaklo njegovo plemićko držanje. Upravitelj manastira je prihvatio Jegorovu želju i dozvolio mu da ostane da se nastani u manastiru.
Misteriozni Jegor je tada na sebe uzeo težak zadatak da sagradi kameni put od mora do sela Čelobrdo. Takođe, zavetovao se na ćutanje i posvetio u miru mukotrpnom poslu pravljenja puta uz Paštrovsku goru.
Ljubav između ćerke i oca: Nepobediva sila
Priča koja se prenosi sa kolena na koleno o Jegoru pogodi svakog, a posebno mlade naraštaje plemena Paštrović. Ova priča je objašnjenje nesalomive niti u ljubavi ćerke prema ocu.
Nakon više godina od kada se Jegor nastanio u Praskvici, iz Rusije je u manastir došao još jedan kaluđer. Ovog puta golobradi mlađi čovek po imenu Jelisej. Mladi kaluđer je ubrzo naučio jezik i postao učitelj deci iz okolnih sela.
Nekoliko godina nakon dolaska Jelisej se teško razboleo i dok se nalazio na samrti, njegova poslednja želja bila je da mu dovedu starog Jegora, čoveka koji je decenijama ćutao. Kada se Jegor pojavio, idalje golobradi kaluđer sklonio je monašku kapu, a prizor koji je Jegor video slomio je njegovo srce. Jegor je shvatio da se pred njim nalazi njegova voljena ćerka Jelisaveta, koja je ubrzo preminula.
Znajući za svoju bolest, a neznajući gde joj se nalazi otac, Jelisaveta se odlučila da se maskira u muškarca ne bi li pronašla svoga oca i poslednje dane provela pokraj njega. Iako je znala da neće razgovarati sa njim, da neće je pomilovati po kosi kao nekad, i da ga više nikad neće zagrliti, živela je za to da bude u blizini oca koga je neizmerno volela.
Nakon njene smrti, Jegor je nastavio sa radom sve dok put nije konačno sagrađen i potom se zatvorio u svoju ćeliju iz koje više nije izlazio do svoje smrti.
Na samrti, ispovedio se jednom od kaluđera i otkrio svoju tragičnu sudbinu. Jegor Stroganov je, naime, bio ugledni oficir carske Rusije, koji je branivši čast svoje ćerke Jelisavete u dvoboju ubio drugog oficira, ali i sam bio teško ranjen, zbog čega mu je i amputirana leva ruka. U međuvremenu, njegova ćerka je nestala, a on je godinama kasnije bez uspeha pokušavao da je pronađe po manastirima u Rusiji. Na kraju se odlučio da se zaputi do jadranske obale i svog konačnog odredišta manastira Praskvica.
Uz temelje ovog manastira danas stoji kamena ploča sa njihovim imenima, a put se i dalje koristi od strane meštana uz padine Paštrovske gore.
Bitka kod Čokešine bila je bitka vođena između srpske ustaničke vojske pod komandom braće Nedić i turske vojske kod manastira Čokešina nedaleko od Loznice na Lazarevu subotu, 28. aprila 1804. godine.
Marija Draženović Đorđević, prva žena pilot Ratnog vazduhoplovstva NOVJ i Jugoslovenske armije rođena je na današnji dan 10. april 1924. godine. u Osijeku.
Bitka za Košare ima istorijski značaj, tamo se desio podvig, jer je zahvaljujući herojstvu boraca odbranjena granica, rekao je Saša Radojević, jedan od učesnika bitke, tada vodnik.
Lokalne vlasti Tivta odlučili su da zabrane kretanje turista u kupaćim kostimima u pešačkim zonama, gradskim parkovima, na trgovima i u užem gradskom jezgru.
Osim poznatih planina u Srbiji, poput Zlatibora, Zlatara i Tare veliki broj naših građana odlučio se da provode praznike na Crnogorskom primorju. Najbolji dokaz za to jesu jučerašnje gužve na graičnim prelazima, ali i plaže pune turista.
Vladika Nikolaj Velimirović, rođen 1881. godine u selu Lelić kod Valjeva, bio je jedan od najcenjenijih vladika u istoriji Srpske pravoslavne crkve
30.04.2024
23:20
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kada se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
Sjedinjene Države i Ukrajina neće moći da zamene mrtve ukrajinske oružane snage, tako da pomoć Zapada neće doneti pobedu nad Rusijom, rekao je penzionisani američki potpukovnik Danijel Dejvis na svom blogu na Jutjubu.
Opozicioni novinar Zoran Preradović istakao je da je Beograd bio jabuka razdora opozicije, kao i da je sasvim siguran da predsednik Vučić dobija Beograd na predstojećim izborima.
Odluka pokreta "Kreni-Promeni" koji predvodi Savo Manojlović da učestvuje na izborima u Beogradu raspisanim za 2. jun podigla je dosta prašine na političkoj sceni Srbije a reakcije i komentari tim povodom ređaju se kao na traci.
Programski direktor Demostata, novinar Zoran Panović ocenio je da između Sava Manojlovića i tajkuna Dragana Đilasa bukti otvoreni rat za lidera opozicije.
Licemerno učestvovanje Hrvatske u nemačkoj kampanji da Srbe proglasi genocidnim narodom, analizirao je gos Info jutra, član Predsedništva SNS Nebojša Bakarec.
Svrhu Vaskrsa kao jednog od najvažnijih hrišćanskih praznika i zamisao Boga za čoveka na zemlji, analizirao je gost Info jutra, sveštenik Gligorije Marković.
Urednik hronike Informera Nikola Resanović gostovao je u emisiji "Info veče" Informer TV i govorio o dva masakra koja su pre godinu dana zavila Srbiju u crno.
Gost emisije "Info veče" na Informer TV bila je Milica Đurđević Stamenkovski, ministar za brigu o porodici i demografiju. Ona je pričala o značaju porodice i važnosti porodičnih vrednosti za zdravo i stabilno društvo.
Neverovatan incident odigrao se juče popodne u ulici Vojislava Nanovića u Beogradu, kada je jedan automobil završio na dečjem igralištu i porušio deo istog.
Vozač automobila iz Srbije pokušao je u sredu da podmiti federalne policajce na autoputu A93 u Nemačkoj, u oblasti Rozenhajm, nakon što su ga zaustavili jer su primetili da vozi bez registarskih oznaka.
Miloš Jovanović, mladić koji je ranjen u masakru u Malom Orašju 4. maja 2023. godine, u kojem je ubijeno devetoro mladih ljudi — od kojih većina drugara sa kojima se svakodnevno družio — na godišnjicu svirepog zločina, prisetio se kako je izgledala noć koja mu je promenila život.
Majka Koste Kecmanovića koji je odgovoran za masakr u OŠ "Vladislav Rubnikar" je ugledni stručnjak u Beogradu. Naime, ona je asistent na Biološkom fakultetu u Beogradu i bavi se pored održavanja nastave i istraživačkim radom.
Naravno da ću slaviti Vaskrs i ispoštovaću sve običaje! Najlepše mi je bilo u Partizanu, a žao mi je što u Humskoj nisu dali vremena Igoru Duljaju, jer je mogao da uradi velike stvari, poručio je Obiora Odita (40), čuveni napadač i ljubimac "grobara" za Informer.
Rokas Gedraitis (31) u opširnom intervjuu za Informer govorio o promeni trenera, potencijalnom ostanku u Crvenoj zvezdi, presudnim faktorima prilikom dolaska na Mali Kalemegdan i još mnogo toga...
Teške reči uputili su ruski treneri na račun legende srpskog fudbala Saše Ilića (46)! Tek što je preuzeo klupu ruskog kluba Nižnjeg Novgoroda, tamošnji treneri ostrvili su se na njega i poručili da on nema dovoljno jaku trenersku biografiju da bi postao strateg ove ekipe.
Fenomenalni Entoni Edvards (22) protekle večeri predvodio Minesotu do pobede protiv Denvera (106:99) u prvom meču polufinalne serije Zapada, a onda je nakon utakmice veličao srpskog asa Nikolu Jokića.
Grupa stranih vlasnika obveznica planira da izvrši pritisak na Ukrajinu da počne da plaća kamate na svoje obaveze najkasnije do 2025. godine, objavio je Wall Street Journal, pozivajući se na izvore upoznate sa situacijom.
Litvanija pruža podršku, uključujući i finansijsku, paravojnim snagama na svojoj teritoriji koje žele da sruše vladu u Belorusiji, izjavio je šef beloruskog ministarstva spoljnih poslova Sergej Alejnik u intervjuu za RIA Novosti.
Ruska vojska će osloboditi Kijev i Odesu pre nego što Specijalna operacija bude završena, rekao je bivši analitičar CIA Lari Džonson na jutjub kanalu "Kroz oči".
Rusija će nastaviti da koristi diplomatske mere uticaja na baltičke zemlje, krajnje je nepoželjno ići tako daleko da se prekidaju aktivnosti diplomatskih misija, uzimajući u obzir sunarodnike koji tamo žive, izjavila je za Sputnjik portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Prvi kolegijum Informer televizije ovog jutra počeo je uz muziku i raspoloženog voditelja Milija Čolića uz kojeg su bile njegove kolege među kojima je i Kija Kockar.
Tradicionalni dečiji deveti po redu, festival Uskršnje jaje, uz nekoliko hiljada mališana, njihovih roditelja i prolaznika, odrzan je na centralnom gradskom trgu u Zrenjaninu, u organizaciji udruženja Vratimo deci radost u pokretu.
Vaskršnja jaja se najčešće farbaju na Veliki petak, ali ima i onih koji to rade na Veliku subotu. I pored mnogo tehnika koje mogu da se pronađu na internetu, svaka domaćica ima svoj oprobani način ukrašavanja jaja.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.