Vojvođanske njive kao stan u Beogradu: Za 15 godina hektar poskupeo i 24 puta, evo kolike su sada cene
Podeli vest
Hektar najboljeg poljoprivrednog zemljišta u Vojvodini 2008. koštao je 5.000 evra, a danas je i do 120.000 evra, kažu upućeni.
Poljoprivredno zemljište je neobnovljiv resurs, a stručnjaci naglašavaju da se ono ozbiljno smanjuje kada je reč o površinama, ali i da se istovremeno sve više raubuje i da je njegov kvalitet sve više ugrožen. Takođe upozoravaju da se smanjuje i raspoloživo i korišćeno poljoprivredno zemljište.
Osnovci i srednjoškolci u Srbiji još sutra su u školskim klupama, a već od ponedeljka, 29. aprila, počinje prolećni raspust koji se završava u ponedeljak, 6. maja 2024. godine. Na nastavu se ponovo vraćaju 7. maja.
Na društvenoj mreži TikTok, majka pod imenom mala_emina, snimala je lajv uključenje i hvalila se kako šamara svoju malu bebu dok vrišti!
24.04.2024
20:22
Prema prvim rezultatima popisa poljoprivrede iz 2023. godine koje je objavio Republički zavod za statistiku, raspoloživo poljoprivredno zemljište iznosi 4.073.703 hektara, korišćeno poljoprivredno zemljište 3.257.100 hektara, dok je 122.257 hektara nekorišćenog poljoprivrednog zemljišta.
Agroekonomista Milan Prostran kaže da je raspoloživo poljoprivredno zemljište za 11 godina smanjeno za 1,2 miliona hektara, odnosno 23,81 odsto.
On objašnjava da je veliki deo od tih 1,2 miliona hektara za koliko je smanjeno raspoloživo zemljište iskorišćen za infrastrukturne objekte za proteklih 11 godina, kao što su auto-putevi i građevinski objekti.
U saobraćajnoj nezgodi, koja se dogodila nešto pre 15 časova na putu od kružnog toka iz Apatina prema Prigrevici, poginuo je U.D. (58) iz Prigrevice.
24.04.2024
17:33
Koliko je ugrožen kvalitet zemljišta?
Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije kaže da Srbija kao država sa prepoznatim komparativnim prednostima u polјoprivrednoj proizvodnji svoj potencijal oblikuje na osnovu objektivnih faktora.
- Računajući na Vojvodinu, Mačvu i Pomoravlјe, kao i druge ravničarske i brdske krajeve, Srbija ima veliku površinu kvalitetnih oranica, ali da zemlјa s vremenom gubi na plodnosti - rekao je Stanić.
Prostran smatra da odnos prema poljoprivrednom zemljištu u Srbiji nije domaćinski, najpre države u čijem je vlasništvu više od 700.000 hektara, a onda generalno i zbog raznih problema, visokih cena, troškova proizvodnje, manjka sistema za navodnjavanje, pada stočarstva.
- Kvalitet našeg zemljišta, koje je inače bilo jedno od najcenjenijih u ovom delu Evrope, ozbiljno je ugrožen. Mi imamo Vojvodinu koja je bila najplodnija, ali i taj humus, koji je obeležje kvaliteta zemljišta, kod nas se sa pet odsto smanjio na 2,5 odsto. Taj najkvalitetniji deo, humusni deo na zemljištu, koji je do pre 20-30 godina iznosio pet odsto, on se sada sveo na oko 2-2,5 odsto - kaže Prostran.
Koje su kritične tačke
Prostran smatra da bi posle popisa poljoprivrede u 2023. godini trebalo da usledi izrada određenih detaljnih studija da bi se sagledalo gde su do kraja te kritične tačke kada je u pitanju uopšte poljoprivreda Srbije.
- Po meni se ništa nije drastično popravilo u odnosu na 2012. godinu. Kritične tačke su i dalje ostale kao kritične tačke, prvo od poljoprivrednog zemljišta, koje se loše koristi, raubuje, plodnost opada, pa preko ratarske, stočarske proizvodnje - naveo je on.
Stanić navodi da je velika mana usitnjenost polјoprivrednih gazdinstava, koja imaju problem produktivnosti, ali i navodnjavanja, zaštite od nepogoda i životinjsko-bilјnih bolesti.
Novi Sad jе u poslеdnjе tri godinе prvi grad u Srbiji po broju prodatih parcеla građеvinskog zеmljišta, a dok sе po broju promеtovanih poslovnih prostora za 2023. nalazio iza Bеograda.
10.04.2024
09:35
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Osnovci i srednjoškolci u Srbiji još sutra su u školskim klupama, a već od ponedeljka, 29. aprila, počinje prolećni raspust koji se završava u ponedeljak, 6. maja 2024. godine. Na nastavu se ponovo vraćaju 7. maja.
Tvrdnje američkog Stejt departmenta da iza sajber napada na Evropu stoji ruska služba su "lažljiva propaganda", prokomentarisao je danas ambasador Ruske Federacije u SAD Anatolij Antonov.
Odluka pokreta "Kreni-Promeni" koji predvodi Savo Manojlović da učestvuje na izborima u Beogradu raspisanim za 2. jun podigla je dosta prašine na političkoj sceni Srbije a reakcije i komentari tim povodom ređaju se kao na traci.
Programski direktor Demostata, novinar Zoran Panović ocenio je da između Sava Manojlovića i tajkuna Dragana Đilasa bukti otvoreni rat za lidera opozicije.
Ministar bezbednosti BiH, Nenad Nešić, oglasio se na društvenoj mreži "X" i tom prilikom prokomentarisao izjavu tajkuna i predstavnika opozicije, Dragana Đilasa.
Mihajlo Olujić, politički analitičar i Aleksa Tojčić iz Centra za društvenu stabilnost komentarisali su sramnu Rezoluciju o Srebrenici i njene sponzore tokom gostovanja u "Info danu" Informer TV.
Blažo Marković, iz pokreta "Novi ljudi, nova snaga Srbije" i Maja Jovanović iz Biroa za borbu protiv trgovine ljudima, gostovali su u emisiji "Info dan" na Informer televiziji. Tema njihovog gostovanja bila je sigurnost dece na društvenim mrežama i u sajber svetu generalno.
Gosti "Info dana" Informer TV bili su Stefan Krkobabić, potpredsednik PUPS i Vladimir Kokanović, predsednik Saveza Srba u Sloveniji. Oni su komentarisali diplomatsku borbu Srbije u vezi sa takozvanom Rezolucijom o Srebrenici i primanjem lažne države Kosovo u Savet Evrope.
Licemerno sponzorstvo rezolucije o Srebrenici iza kog stoji Nemačka i istorijski kontekst nemačkog antisrpskog sentimenta, komentarisali su gosti Info jutra, izdavač Vesna Pešić i predsednik OO SNS Smederevska Palanka Nikola Vučen.
U Malom Orašju, kod spomenika gde su kobne večeri 4. maja prošle godine ubijena šestorica mladića, prikazane su fotografije mladića dok su njihovi braća i sestre i prijatelji recitovali pesme u njihovu čast.
Policija u Beogradu u četvrtak je uhapsila D.Š. (34) i odredila mu zadržavanje do 48 sati, zbog toga što je, kako se sumnja, verbalno, a potom i fizički nasrnuo na suprugu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Policijske uprave Novi Pazar tragaju za nepoznatim počiniocima koji su jutros oko 8 sati u novopazarskom naselju Selakovac iz jednog kazina oteli oko 300.000 dinara.
Generalnom direktoru Milošu Vazuri sam rekao: ‘Nemoj da si naivan, tapšu te po leđima, zaposli mi ćerku, sina, ovoga, onoga. Cela familija se zaposli, a sutra kada bude problem tebe će prvog da šutnu’. Zato se drže zajedno, samo nemojte da mi ljubite grb, da se busate, kaže Igor Duljaj, doskorašnji trener crno-belih.
Hala Rarit, portparolka Stejt departmenta na arapskom jeziku je prva pripadnica američke diplomatije, da je to poznato, koja je podnela ostavku zbog stava američke administracije o ratu u Gazi.
Nakon što je Rusija upozorila na moguće raspoređivanje američkog nuklearnog oružja na teritoriji Poljske, novinari publikacije Misl Polska izrazili su zabrinutost za budućnost zemlje.
Vojska Ukrajine je "armija bolesnika", napisao je na Telegramu predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin, komentarišući jučešrašnju odluku Ministarstva odbrane Ukrajine da se na front od sada mogu slati i zaraženi HIV-om, hepatitisom, oni koji boluju od raka kože, ali i oni koji boluju od psihičkih rastrojstava.
Ima li kraja uspešnim мodernizacijama sovjetskih i ruskih PVO raketnih sistema? Kada je počeo razvoj ”Buka (bukve)”, koji je trajao od 1972. do 1977. godine, s tim da su borbena ispitivanja počela 1977. godine, malo njih je slutilo da će ovaj naslednik ”Kuba”, na čijoj osnovi je i urađen, dočekati da bude veoma velika, gotovo neotklonjiva opasnost za sve što leti.
Zvanični sajt NATO pakta objavio je interaktivnu mapu svih njenih članica na kojoj je vidno isključila lažnu državu Kosovo i njenog sastava i jedino što se može primetiti je tanka isprekidana administrativna linija.
Modna kuća Balenciaga je za leto 2024. predstavila mušku novu torbu koja izgleda kao obična torba za odlazak u prodavnicu, a koja košta -2.990,00 dolara.
Poznata pevačica Zorica Marković godinama unazad tradicionalno proslavlja Vaskrs sa porodicom, a na svojoj vaskršnjoj trpezi samo što od ptice mleko nema.
Ovogodišnja predstavnica Srbije na Evroviziji, Teya Dora, sve praznike će provesti u Švedskoj gde ima već prve probe, a 1. maja je proslavila i 32. rođendan.
Tradicionalni dečiji deveti po redu, festival Uskršnje jaje, uz nekoliko hiljada mališana, njihovih roditelja i prolaznika, odrzan je na centralnom gradskom trgu u Zrenjaninu, u organizaciji udruženja Vratimo deci radost u pokretu.
Vaskršnja jaja se najčešće farbaju na Veliki petak, ali ima i onih koji to rade na Veliku subotu. I pored mnogo tehnika koje mogu da se pronađu na internetu, svaka domaćica ima svoj oprobani način ukrašavanja jaja.
Vesna Kozak iz Padine pre tri godine je počela da gaji kokoške i to više vrsta, ali u njenom kokošarniku najinteresantnije su "arlaukane" koje nose plava jaja!
Kragujevac će ove godine za svoj praznik, Dan grada, 6. 7. i 8. maja tokom tri koncertne večeri ugostiti značajna i velika imena srpske rok i pop scene, ali dolazi i svetska muzička zvezda.
U većini pravoslavnih domova širom Srbije tradicija je da se jaja pred Vaskrs farbaju na Veliki petak, ali se u Prizrenu i okolini to činilo na Veliki četvrtak.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.