ŠMIT BI DA SE TALI SA DODIKOM, HOĆE LI LIDER SRPSKE PRISTATI! Novi šef OHR pokušava da se nametne, za Srbe je i dalje nelegalan...
Podeli vest
Kristijan Šmit, koji je preuzeo dužnost visokog predstavnika iako ga Banjaluka, Moskva i Peking u tom statusu ne priznaju, rekao je nakon sastanka u Predsedništvu BiH da će iskoristiti svu snagu da BiH povuče ka EU, a pre toga da stvori dijalog i normalno okruženje unutar BiH.
- U skladu s Dejtonskim sporazumom i Ustavom, kao prvog partnera ću u svom radu vidjeti Predsjedništvo BiH - rekao je Šmit.
Izlazak iz krize u BiH nastale zbog nametanja odluke doskorašnjeg visokog predstavnika u BiH Valentina Incka o dopuni Krivičnog zakona BiH, kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, moguć je ukoliko se ta odluka odmah povuče i stavi van snage, ukazao je srpski član predsedništva BiH Milorad Dodik
01.08.2021
09:38
Komentarišući nedolazak na sastanak srpskog člana Predsedništva BiH Milorada Dodika - rekao je da mu je žao što danas nisu bila prisutna sva tri člana Predsedništva.
Dodik nije, kako je i najavio, prisustvovao sastanku, uz obrazloženje da Republika Srpska ne prihvata Šmita za visokog predstavnika jer nije izabran u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, niti je njegovo imenovanje odobrio ili ratifikovao Savet bezbednosti UN.
- Prošle sedmice sam obavešten da će 3. avgusta sva trojica biti ovde i da nakon toga neće biti dijaloga, pa se sada nadam da će biti obrnuto - prokomentarisao je Šmit.
On je uveren da će iznaći prilike da radi zajedno i s Dodikom.
- Sastajaćemo se i sarađivati, jer nam je to svima obaveza - da zajedno radimo u interesu ljudi i BiH. Tako da ću nastaviti da radim sa svima i uveren sam da ću doći do konstruktivnog dijaloga. Svi koji su na funkcijama na državnom nivou i u entitetima - moraju da rade na istom cilju. Ne može se očekivati da neko dođe izvana i napravi čudo, svi moraju razmisliti o tome kako oni mogu doprineti - rekao je Šmit.
Iako smatra da političari ne smeju čekati pomoć izvana, kaže da će se on ipak založiti za BiH i pomoći joj u njenom napretku.
- Obavljaću dužnost sa čvrstom odlučnošću da pomognem građanima ove zemlje, iskoristiću snagu međunarodne zajednice i svoj uticaj da to i postignem. Računam na tesnu saradnju s Evropskom unijom, a posebno sa Sjedinjenim Američkim Državama. Svi zajedno ćemo raditi na ispunjenju 14 prioriteta BiH za pridruženje EU i na programu 5 + 2 - kazao je Šmit.
Na kraju je naglasio da nije došao u BiH da bi samo gledao šta se dešava i čekao, nego da je tu da bude aktivan.
- Budite uvereni da će tako i biti - zaključio je Šmit.
Džaferović je rekao da BiH mora da nastavi sa svojim reformskim putem, da institucije BiH „moraju biti funkcionalne i da niko nema pravo da ih opstruiše", a od Šmita očekuje da u potpunosti ispuni svoju obavezu koju ima prema Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma.
Šmit je, inače, Glasu Amerike rekao da politička klima u BiH brzo raste:
- Vidim pregrevanje, a obično nakon toga sledi hlađenje. Miran razgovor nije moguć tokom takvog pregrevanja, a iskustvo pokazuje da tada nije moguće donositi optimalne odluke. Smatram da u BiH u celosti trebam razgovarati o važnim temama za zemlju, što, takođe, podrazumeva moju, ali i ulogu međunarodne zajednice. Sve su to pitanja koja se u okviru pravnih okvira daju brzo rešiti, tako da se time ne bih zamarao - istakao je Šmit.
Dodao je da je za legitimnost obavljanja zadataka koje je međunarodna zajednica prenela na njega te da će to i činiti.
- Od toga polazim i zaista sam optimista da kada se temperature smanje da ćemo biti u prilici razgovarati o važnim pitanjima. Mislim na odluku suda „Sejdić-Finci", izmene Izbornog zakona, ali i cijeli niz investicionih pitanja i tema koje se vežu za zakonodavstvo. Dosta toga je na stolu i reč je o tome šta moramo učiniti i na koji način, a ne o nekakvoj izbornoj kampanji - naglasio je Šmit.
Dodao je da Izborni zakon treba biti poboljšan i izmenjen.
- Izbori se moraju i trebaju održati, tako da je to ujedno i napomena, u smislu da mora postojati dogovor. Naravno da neće postojati Izborni zakon gdje će jedna strana biti zadovoljna 100, a druga samo 20 odsto. To možda i nije dobro za sve, međutim, sve su to poteškoće demokratije, a demokratija znači institucijski kompromis. Ako postoji spremnost na kompromis, onda se nalazi rešenje - istakao je Šmit.
Komentarišući zakon o zabrani negiranja genocida koji je pred svoj odlazak nametnuo Incko, rekao je da su stavke u zakonu deo 14 uslova koji se vežu za pristupanje BiH Europskoj uniji.
- Mene ne iznenađuje sam zakon, već cela diskusija koja se razvila u vezi toga. Niko nema pravo, kako se insinuira, da odgovornost pripisuje Republici Srpskoj. Ovde govorimo o individualnim delima koja su počinjena i ona se moraju procesuirati individualno. Kao neko ko dolazi iz zemlje koja je procesuirala takva krivična dela, dao bih preporuku da najpre moramo imati poštovanje za mrtve, a drugo, moramo gledati u budućnost koja donosi mnoštvo izazova kojima se trebamo baviti. Tako da sam zaista iznenađen intenzitetom angažmana i bavljenja ovom temom - podvukao je Šmit.
Naglašava da, umesto toga, moramo gledati ka napred, a nikako to ne možemo pripisivati celoj jednoj etničkoj grupi ili zemlji.
- To nije prihvatljivo - upozorio je i dodao da je Inckov zakon objavljen u Službenom listu BiH i odnosi se na celu zemlju.
- Imam poverenje u pravosuđe da će se baviti time - kaže Šmit.
Kada je reč o interesima Sjedinjenih Američkih Država i Nemačke, naglašava Šmit, reč je o celokupnim interesima međunarodne zajednice, o tome da se treba nastaviti razvoj BiH kao održive demokratije.
- Nažalost, tokom poslednjih godina smo imali veoma mali napredak, što nikako nije dobro. Međutim, konsolidacija se poboljšala. Situacija u BiH zahtjeva mnogo više od pukog diplomatskog jezika - govorimo o povezivanju sredstava kako bismo postigli ciljeve - kaže Šmit.
Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, koji u Republici Srpskoj nije priznat, podneo je Savetu bezbednosti najnoviji šestomesecni izveštaj u kojem je, između ostalog, optužio Republiku Srpsku, predvođenu predsednikom Miloradom Dodikom da "aktivno podrivaju državu BiH, njene nadležnosti i institucije, a time i Dejtonski sporazum".
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da u Bosni i Hercegovini nema nikakve vanredne situacije, da iza politike Republike Srpske ne stoji namera izazivanja bilo koga, da RS poštuje Dejtonski sporazum i da ne postoji plan o secesiji.
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je danas da u Bosni i Hercegovini nema nikakve vanredne situacije, da iza politike Republike Srpske ne stoji namera izazivanja bilo koga, da RS poštuje Dejtonski sporazum i da ne postoji plan o secesiji.
28.04.2024
20:39
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Borac R SRPSKE
pre 2 godine
Koliko god se vi trudili da od dodika napravite nekakvog zastitnika srba to vam ne uspeva. On je obicni prevarant i lopov.
Izlazak iz krize u BiH nastale zbog nametanja odluke doskorašnjeg visokog predstavnika u BiH Valentina Incka o dopuni Krivičnog zakona BiH, kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, moguć je ukoliko se ta odluka odmah povuče i stavi van snage, ukazao je srpski član predsedništva BiH Milorad Dodik
Uzrok teškog sletanja helikoptera sa iranskim predsednikom Ebrahimom Raisijem bili su loši vremenski uslovi, izjavio je iranski ambasador u Belorusiji, Said Jari.
Iranski predsednik Ebrahim Raisi (63) stradao je u helikopterskoj nesreći koja se u nedelju dogodila u pokrajini na granici s Azerbejdžanom, a nakon jednodnevne potrage danas je utvrđeno da su osim šefa države poginuli i šef diplomatije Hosein Amir-Abdolahijan i još sedam ljudi u letelici. CNN navodi da je Raisi bio najverovatniji kandidat za novog vrhovnog vođu Irana.
Gradska izborna komisija (GIK) je na današnjoj sednici usvojila Odluku o obliku i broju glasačkih listića koji se štampaju za glasanje na izborima za odbornike Skupštine grada Beograda, raspisanim za 2. jun, dok će štampanje glasačkih listića početi sutra.
Gradske i opštinske izborne komisije utvrdile su u petak zbirne izborne liste učesnika na lokalnim izborima koji će se 2. juna održati za Skupštinu grada Beograda i u još 14 gradova i 74 opštine i gradske opštine u Srbiji.
Redovni gost N1 i Nove S, opozicioni novinar, aktivista i govornik na opozicionim skupovima Rade Radovanović izjavio je na tajkunskoj televiziji da se smena Aleksandra Vučića neće desiti na izborima.
Nakon insistiranja Olje Bećković da upozna građane Beograda da li opozicija ima šanse da pobedi u Beogradu, aleksićevac priznao je da nemaju šanse za pobedu u prestonici.
Predsednik Srbije i član SNS Aleksandar Vučić poručio je danas na predizbornoj konvenciji naprednjaka i koalicionih partnera u Novom Sadu da su izbori 2. juna od ogromnog značaja za sve opštine i gradove u kojima će biti održani i za celu Srbiju.
Istoričar Bogdan Živković sa Balkanološkog instituta SANU ocenio je da danas da će Crna Gora glasati za Rezoluciju o Srebrenici na Generalnoj skupštini UN zato što je ta zemlja pod velikim pritiskom SAD, zato što u mnogo čemu nema suverenitet i zato što crnogorski premijer Milojko Spajić želi podršku najmoćnije svetske sile u nastojanjima da postane prvi čovek Crne Gore.
Predsednik Vlade Srbije Miloš Vučević razgovarao je danas sa članom Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Kine i sekretarom Gradskog komiteta Pekinga Jin Lijem, koji boravi u trodnevnoj poseti Srbiji.
Srpska lista saopštila je povodom današnjeg upada tzv. kosovske policije u ekspoziture Poštanske štedionice u Kosovskoj Mitrovici, Zvečanu, Zubinom potoku i Leposaviću, da se nastavlja progon svega srpskog sa prostora Kosova i Metohije, a u skladu sa naredbom i planom premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija.
Posetioci su imali prilike da istraže razne programske sadržaje festivala koji su predstaviljeni u šest tematskih celina, a drugog festivalskoog dana su svi prisutni imali prilike da uživaju u posebnom doživljaju koji je donela nesvakidašnja izložba old tajmera u okviru koje je predstavljeno preko 70 umetničkih dela auto industrije. Među njima se našao i jedan stogodišnjak iz 1924. godine.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić stigao je u Njujork. Gost "Intervjua dana" bio je Aleksandar Đurđev, predsednik Srpske Lige koji je govorio o kritikama na račun predsednika, ali i o odnosu Crne Gore prema potencijalnom donošenju ove Rezolucije.
Poginuo je predsednik Irana. Proglašena petodnevna žalost u zemlji. Šta čeka Iran nakon pogibije Raisija? Zelenskom danas istekao mandat. Da li će i dalje biti predsednik Ukrajine. Međunarodni krivični sud zatražio hapšenje Netanjahua zbog navodnih ratnih zločina u Gazi. Na ove teme u emisiji "Rat uživo" govorili su novinar Dragan Vujičić i general Vinko Pandurević.
Dogodila se pogibija Ibrahima Raisija, bivšeg predsednika Irana. On je uveo neke nepopularne mere u Iranu, zategao odnose sa nekim zapadnim zemljama i govorio je da ni jedna američka administracija ne funkcioniše dobro. Putin se oglasio lično i rekao da će Moskva učiniti sve što može da pomogne oko istrage. U emisiji "Info dan" govorili su politikolog Nikola Jović i istoričar Saša Adamović.
Najnovija vest stigla je iz južne srpske pokrajine. Policija je ušla u ekspozituru Poštanske štedionice u Severnoj Mitrovici. Kolona oklopnih vozila kreće se ka Leposaviću. U emisiji "Info dan" gost je bio Demo Beriša, predsednik Matice Albanaca u Srbiji koji je govorio o neprestanim napadima na Srbe od strane Vlade Aljbina Kurtija, ali i o potencijalnom donošenju sramne rezolucije o Srebrenici.
Nikola Jeremić (20), iz mesta Obrež kod Varvarina, koji je juče, oko 14.20, poginuo u naselju Bošnjane kod Paraćina, biće sahranjen sutra na mesnom groblju.
Pedesetpetogodišnja žena iz Požarevca, Lela Stojadinović, zverski je ubijena u stanu svoje majke na Novom Beogradu, a njena smrt potresla je one koji su je poznavali.
Istražni timovi u stanu u tuzlanskom naselju Stupine danas su pronašli sekiru kojom je najvjerovatnije izvršeno ubistvo ženske osobe (34) i dvoje maloletne djece od dve i devet godina!
Na raskrsnici ulice Pana Đukića i Maksima Kovačevića u Leskovcu danas oko 14.30 sati dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovao policijski kombi i putničko vozilo vozilo marke „suzuki“, potvrđeno je JuGmedii u Policijskoj upravi.
Tri fudbalera Olimpika iz Marselja bili su na meti kriminalaca koji su pokušali da ih opljačkaju, a tom prilikom su i pucali na njih u ranim jutarnjim časovima.
Ovacije i gromoglasni aplauzi nisu izostajali tokom čitavog nastupa, a članovi benda bili su jednako dobro raspoloženi kao publika, koja je tokom celog koncerta đuskala i pevala.
Karcinom želuca je maligni tumor koji nastaje kada normalne ćelije želuca počnu nekontrolisano da se dele. Jedan od glavnih simptoma se javlja dok jedete.
Aleksandra Prijović, koja sa suprugom i sinom uživa na zasluženom odmoru, jednom fotografijom pokazala je ko im još pravi društvo na egzotičnoj destinaciji.
Pripremni radovi na izgradnji tunela, koji će povezati Bulevar despota Stefana i prostor kod Ekonomskog fakulteta, trebalo bi da počnu u junu, najavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić obilazeći danas lokaciju u Despota Stefana gde će početi izgradnja.
Danas je u pirotskom selu Krupac, podno Stare planine, počela deveta po redu Jagnjijada, na kojoj se veliki broj takmičara nadmetao u pripremi najukusnije jagnjetine u brojnim "disciplinama", na ražnju, na pari, u vurnji, odnosno furuni...
U pomoravskom kraju sve su popularnije poljoprivredne škole jer prate savremene svetske trendove u poljoprivrednoj proizvodnji pa čak i da se usavršavaju u inostranstvu.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.