Da li i nezaposleni mogu do kredita: Postoji jedan način, ovoliko vraćate banci, iznenadiće vas
Podeli vest
Ko kaže da nezaposlen čovek ne može da uzme kredit? Nezaposleni nije isto što i siromašan, jer on može da ima svakojaku imovinu pa i ušteđevinu.
Upravo ta ušteđevina mu je dovoljna da kod banke uzme kredit. E sad će neko reći: pa treba imati te pare sa strane ili za crne dane i nema ih svako. Ali imaju mnogi, što se vidi po tome što je u bankama na štednju položeno gotovo 15 milijardi evra. Samim tim neko može da uzme kredit sa pologom ili depozitom.
Pesma “Vaskrse Spas naš” urađena je prema tekstu Vladike Nikolaja Velimirovića i naslanja se na tradiciju koju preko dve decenije neguje akcija “Obnovimo sebe - podignimo Stupove”, iz koje je kasnije proistekla akcija “Voli - Glas Srbije”, koja je ujedno organizator ove vaskršnje akcije.
Lazareva subota ili Vrbica se priprema u poslednjoj nedelji posta, za najveći hrišćanski praznik Vaskrs. Ove godine praznuje se 27. aprila.
26.04.2024
10:03
Krediti na bazi 100 odsto depozita su najsigurniji plasman za banku. Jer ukoliko klijent prestane da otplaćuje kredit, banka potraživanje naplaćuje iz položenog depozita. Izveštaj Kreditnog biroa se može uraditi, ali podaci u njemu nisu od presudnog značaja. Ne morate biti u radnom odnosu.
Drugim rečima, da bi dobio kredit, u banku neko može da ode samo sa ličnom kartom ili nekim drugim identifikacionim dokumentom i podrazumeva se novcem koji stavlja u banku kao depozit. Ovakvi zajmovi imaju nekoliko specifičnosti.
Za njih ne važi starosna granica za otplatu zajma, što znači da vam bankar neće reći da ste dužni da ga otplatite do 70. godine života. Sem toga, iznos kredita je određen iznosom deviznog depozita, što znači da nema ni ograničenja u maksimalnom iznosu.
Prednost ove vrste kredita jeste to što je kamata niža nego kod klasičnih gotovinskih kredita. Neke banke su naglasile da u slučaju ovakvog kredita klijentu ne plaćaju kamatu na taj namenski depozit, a neke da na kraju perioda otplate vraćaju depozit uvećan za kamatu. U oba slučaja klijent dobija značajno manju kamatu na gotovinski kredit od one koja važi bez depozita, odnosno po tržišnim uslovima.
Depozit može biti i dinarski i devizni, tj. u evrima. Pregledom sajtova banaka vidi se da za dinarski kredit fiksna kamata može biti i 3,5 odsto godišnje. Slična je i za kredit u evrima. U zavisnosti od visine depozita u nekim bankama daju i različitu kamatu na kredit.
Na primer, za kredit od 10.000 evra kamata je pet odsto, a preko 50.000 evra 4,5 odsto. To je nominalna kamata. S druge strane, banke naglašavaju da efektivna kamatna stopa nije iskazana u ponudi, jer ima nelogičnu vrednost, iz razloga što je u obračun uračunat depozit.
Manje-više sve banke nude ovu vrstu zajmova. I za građanstvo, i za privredu. Uglavnom traže depozit u vrednosti 100 odsto kredita, dok neke banke traže da polog bude veći i da iznosi 105 odsto.
Kada se pogleda koliko neko novca banci da na kamatu, vide se prednosti ovakvog zajma. Na primer, na dobijenih 10.000 evra, s rokom otplate od 36 meseci ukupno treba da se vrati 10.921,35 evra.
Kada bi se taj iznos vraćao po komercijalnim uslovima po kamati od 11 odsto, na primer, banci bi moralo da se vrati gotovo hiljadu evra više, odnosno 1.786 evra kamate više.
Jedna Novosađanka želela je da zna ,,kako može da proveri da li je na crnoj listi za kredit", nakon što je odbijena za isti - a nije joj bilo jasno zašto. Da li ste čuli za ovaj pojam i šta on, zapravo, znači?
Sigurno ste nekad čuli onu rečenicu koja kaže da uslovi za apliciranje za kredit nisu uvek isti i da se menjaju od banke do banke.
06.04.2024
13:53
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pesma “Vaskrse Spas naš” urađena je prema tekstu Vladike Nikolaja Velimirovića i naslanja se na tradiciju koju preko dve decenije neguje akcija “Obnovimo sebe - podignimo Stupove”, iz koje je kasnije proistekla akcija “Voli - Glas Srbije”, koja je ujedno organizator ove vaskršnje akcije.
Vojska Izraela (IDF) počela je evakuaciju palestinskih civila iz Rafe na jugu Pojasa Gaze pre otpočinjanja ofanzive na taj grad, javio je danas izraelski vojni radio.
Upozoravamo SAD i NATO da ne preduzimaju radnje koje bi narušile bezbednost Rusije, rekla je portparolka ruskog ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Opozicioni novinar Zoran Preradović istakao je da je Beograd bio jabuka razdora opozicije, kao i da je sasvim siguran da predsednik Vučić dobija Beograd na predstojećim izborima.
Odluka pokreta "Kreni-Promeni" koji predvodi Savo Manojlović da učestvuje na izborima u Beogradu raspisanim za 2. jun podigla je dosta prašine na političkoj sceni Srbije a reakcije i komentari tim povodom ređaju se kao na traci.
Predsednik Evropske inicijative za stabilnost (ESI) Gerald Knaus izjavio je da se neke članice Saveta Evrope, uključujući Nemačku i Francusku, spremaju da blokiraju glasanje o pristupanju tzv. Kosova u Savet Evrope u maju. Knaus dodaje da je ovo usledilo nakon kampanje predsednika Srbije Aleksandra Vučića, uključujući lični apel predsedniku Francuske Emanuelu Makronu da ne dozvoli glasanje o prijemu tzv. Kosova, kao i opredeljenost Srbije da kupi 12 francuskih aviona "Rafal". Na ovu temu u "Info jutru" govorio je politikolog Ognjen Gogić.
Vođa prozapadne opozicije Dragan Đilas potkačio je žestoko svoje bivše saradnike. Rekao je da svi koji izlaze na izbore 2. juna ne rade to zbog građana Srbije, već zbog sticanja ličnih političkih poena. Na ovu temu u "Info jutru" govorio je analitičar Veljko Jovanović.
Već mnogo decenija nad srpskim narodom sprovode se zločini. Ipak, u Međunarodnoj zajednici, Srbi su predstavljeni kao zločinci i jednin krivci za ratove na Blakanu. Srpske žrtve se unižavaju, dok se veličaju hrvatski i muslimanski zločinci. Na ovu temu u "Info jutru" govorio je Miodrag Linta, predsednik Saveza Srba iz regiona.
Naš narod je poslednjh decenija pretrpeo paljenja, uništavanja, ubistva, a u Međunarodnoj zajednici za naše tragedije nema razumevanja. Još od Kosovskog boja, pa sve do danas, pokušavali su da nas satru. Na ovu temu u "Info jutru" govorio je Branislav Ivković iz Glavnog odbora SNS-a.
Španska policija saopštila je da su uhapšeni članovi kriminalne grupa koju je predvodio jedan od natraženijih mafijaških bosova u Srbiji, za kojim je naša zemlja raspisala međunarodnu poternicu još 2021. godine! Kako se navodi, uhapšeno je ukupno 11 osumnjičenih u Malagi, Madridu i Barseloni od kojih su većina državljani naše zemlje.
Mojkovčanin D. Z. priveden je u policiju nakon što je juče, za Uskrs, u alkoholisanom stanju više puta uputio preteće reči braći, a potom ih fizički napao.
Malenu devojčicu Danku Ilić (2) majka je poslednji put videla 26. marta ove godine u Banjskom Polju. Tog dana dete je izašlo iz dvorišta, a 4. aprila stigla je vest koja je šokirala sve u Srbiji, ali i u svetu.
Devet osoba je ubijeno, a 12 povređeno u masovnoj pucnjavi koju je u noći 4. maja 2023. godine počinio Uroš Blažić u selima Dubona i Malo Orašje. Tih 12 ljudi imalo je sreću da preživi, ali su posledice koje su ostale trajne. Nevena Vujić iz Dubone je u tom trenutku imala 19 godina. Pogođena je sa više hitaca, a zbog ozbiljnosti povreda joj je amputirana leva podlaktica. Andrijana Mitrović iz Malog Orašja ostala je živa jer se pravila da je mrtva, te joj Blažić nije prišao.
Verovatno i najpoznatija hala na svetu "Medison skver garden" u Njujorku će svakodnevno morati da menja svoj izgled zbog obaveza u plej-ofu košarkaškog i hokejaškog tima.
Osnivačka članica NATO dala je Ukrajini „zeleno svetlo“ da pređe rusku crvenu liniju, na šta je je Moskva reagovala preteći, a potom izdala direktno upozorenje Sjedinjenim Američkim Državama u vezi Krima.
Ministar spoljnih poslova Belorusije Sergej Alejnik izjavio je da Ukrajina često vrši provokacije pokušajima transporta oružja i eksploziva na belorusku teritoriju, a koji mogu da se upotrebe i za terorističke akte u Rusiji.
Generalštab Rusije saopštio je danas da su, po naredbi predsednika Rusije Vladimira Putina, u cilju povećanja spremnosti ruskih nestrateških nuklearnih snaga, počele pripreme za velike vojne vežbe raketnih jedinica Južnog vojnog okruga uz učešće avijacije i flote.
Kako bi vam petunije prelepo cvetale, master inženjer poljoprivrede Nikola Petrušić za Informer.rs otkriva da je najbolje da ih držite u vlažnoj, ali ne i natopljenoj zemlji.
Nakon što je njena ispovest o detinjstvu i odrastanju bez roditelja odjeknula u javnosti Jelena Vučković se ponovo oglasila i pojasnila određene detalje iz svoje prošlosti.
Ćerka pevačice Goce Božinovske i Radeta Vučkovića u bolnoj ispovesti prisetila se odrastanja sa bakom i kako su joj roditelji veoma nedostajali u tom periodu.
Aneli Ahmić sinoć je u programu uživo zatražila od bivšeg partnera, Asmina Durdžića, da se izjasni po pitanju njihove ćerke što je on već danas učinio.
Tradicionalni dečiji deveti po redu, festival Uskršnje jaje, uz nekoliko hiljada mališana, njihovih roditelja i prolaznika, odrzan je na centralnom gradskom trgu u Zrenjaninu, u organizaciji udruženja Vratimo deci radost u pokretu.
Vaskršnja jaja se najčešće farbaju na Veliki petak, ali ima i onih koji to rade na Veliku subotu. I pored mnogo tehnika koje mogu da se pronađu na internetu, svaka domaćica ima svoj oprobani način ukrašavanja jaja.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.