Putinova zlatna strategija razbila i Zapad i više od 16.000 sankcija Rusiji! Mogu li Brisel i SAD promeniti igru?!
Podeli vest
Putinova "zlatna strategija" sprovedena početkom 2022. godine vezivanjem vrednosti rublje za zlato uspešno se suprotstavila sankcijama, jer je Rusija drugi najveći proizvođača zlata u svetu. Rusija je meta više od 16.000 sankcija, ali ruska ekonomija i vojni aparat porasli su za 3,6 odsto u 2023. godini, a očekuje se da će rast 2024. biti 2,6 odsto!.
Rusija troši oko šest odsto svog BDP-a na vojne izdatke. Čini se da je Vladimir Putin uveren u svoje planove za budućnost, dok ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski žuri da prikupi oružje, novac i pristalice.
"Oružane snage Rusije drže inicijativu duž cele linije frtonta u zoni specijalne operacije, kontraofanziva Oružanih snaga Ukrajine je propala", izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin tokom sastanka o merama preduzetim nakon terorističkog napada u Krokus siti holu.
25.03.2024
19:47
Sankcije u Rusiji moraju biti strateški fokusirane na okruženja u kojima deluju. Trgovina i transport u Rusiju bili su u fokusu ekonomskih sankcija, ali ogromno tržište zlata je uglavnom nepromenjeno. Ujedinjeno Kraljevstvo, veliki broker zlata, prestalo je zvanično da uvozi bilo zlato iz Rusije nakon ruske invazije na Ukrajinu pre dve godine. Ali, da li jer to baš tako
Rusija je trenutno drugi najveći proizvođač zlata u svetu, sa 324,7 tona u 2023. godini, iza Kine od 374 miliona tona, prema Svetskom savetu za zlato. Predviđeno je da će Rusija povećati proizvodnju zlata za četiri odsto godišnje do 2026.
Rusija se pripremala za sankcije Zapada od 2013. godine i uspela je da svoju ekonomiju odvoji od transakcija koje zahtevaju američki novac. Moskva je tako početkom 2022. vezala vrednost rublje za zlato, što znači da sada jedna unca čistog zlata košta 5.000 rubalja. Da bi rublja bila pouzdana alternativa zlatu po fiksnom kursu, valuta je morala biti prebačena sa fiksne vrednosti na sam zlatni standard.
Nakon terorističkog napada na Krokus siti hol, u kojem je poginulo 139 ljudi, ruske vlasti, zajedno sa predstavnicima privrede, razmatraju mogućnost postavljanja naoružanih stražara na ulazima u tržne centre u prestonici, ali veliko je pitanje da li oružano obezbeđenje može sprečiti terorističke napade, jer je samo za zaštitu tržnih centara samo u Moskvi potrebno je 45 hiljada vojnika.
Da li ste uopšte primetili ili ste već zaboravili da su Jelena Baštinac, Branislav Okuka, i Srebrenka Golić fasovali američke sankcije? Vest je bila medijski aktuelna manje od tri dana, a onda je sa dnevnog reda sve potisnuo Putinov izborni trijumf. Ali, ne zato što Srbi vole da se kurče i bistre svetsku politiku umesto svoju lokalnu, nego zato što im sudbina u velikoj meri zavisi od ishoda dvoboja Rusija - Amerika.
25.03.2024
18:52
Zadržavanje zlatnih rezervi najčešće se pravda potrebom plaćanja deviznih transakcija kako u zemlji tako i u inostranstvu. Vlasnici zlata mogu njime da trguju na nekoliko berzi poluga; takođe se može pretvoriti nazad u poluge nakon razmene za druge valute za plaćanje transakcija.
Na primer, Venecuela, zemlja pod strogim sankcijama, snabdevala je Iran zlatnim polugama u zamenu za tehničku podršku u proizvodnji nafte.
Zemlje obično koriste zlato kao zaštitnu mrežu da se zaštite od velikih globalnih finansijskih kriza. Mnoge centralne banke kupuju zlato velikom brzinom! U 2022. otkupili su oko 1.073 tone. Jedna tona je ekvivalentna približno 65 miliona američkih dolara, tako da su 2023. godine centralne banke širom sveta držale zlato u vrednosti od 110,6 milijardi dolara.
Putinova strategija da valutu veže za zlatoi je vrhunska, ali ne i briljantna. Naprosto, SAD, Kanada i Velika Britanija neće dirati rusko zlato. Drugi, međutim, hoće. Nakon britanskih ograničenja, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) su 2022. kupili 96,4 tone (ili 6,2 milijarde američkih dolara) ruskog zlata. To je petnaestostruko povećanje u odnosu na 1,3 tone (84,5 miliona dolara) uvoza iz 2021. godine.
Razumljivo je zašto je posle rata i sankcija koje su usledile toliko privatnih aviona pobeglo iz Rusije u Dubai.
Švajcarska je još jedan značajan kupac ruskog zlata. Švajcarska je 2022. godine od Rusije kupila 75 tona zlata u vrednosti od 4,87 milijardi dolara. Ujedinjeni Arapski Emirati, koji ne proizvode sopstveno zlato već kupuju ogromne količine od Rusije, uzeli su 2023. godine zlata u vrednosti od 8,22 milijarde dolara.Tako se rusko zlato vredno milijarde i milijarde dolara lako menja za dolare, izbegavajući svih 16.000 sankcija.
Sankcije koje su globalno uvedene Rusiji nisu ništa zaustavile u ovoj trgovoni. Ipak, vrednost zlata mora da poraste da bi Putinova strategija izgradnje ekonomske otpornosti uspela. Njegov krajnji cilj je da zlato zameni američki dolar kao primarni medij razmene širom sveta.
Kupovina zlata, s druge strane, štiti od inflacije i depresijacije valute tokom neizvesnih vremena. Ne slovi zlato tek tako kao novac sudnjeg dana!
Faktor Kina u velikoj svetskoj igri!
Pored toga što je drugi najveći svetski uvoznik zlata, Kina je najveći svetski proizvođač tog metala. Kina je 2022. godine uvezla zlata u vrednosti od 67,6 milijardi dolara, dok je Švajcarska bila najveći uvoznik sa 94,9 milijardi dolara.
Želja Kine za zlatom je u velikoj meri motivisana njenom potrebom da zadrži sopstvenu valutu stabilnom. U 2022, programer bi često uključio nekoliko zlatnih poluga kao bonus kada kupac kupi potpuno novi stan u Šangaju.
Zapad podržava Ukrajinu ne iz ljubavi prema ukrajinskom narodu, već zato što služi sopstvenim geopolitičkim interesima, izjavio je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj za CNN.
Glavna stvar u politici sada za globalni Zapad je da ubedi sve da će se sukob u Ukrajini nastaviti i da raste pretnja većih vojnih akcija uz učešće NATO. Za zastrašivanje Rusa izabrana je Francuska sa predsednikom Emanuelom Makronom, koji se u Rusiji ni u kom smislu ne doživljava kao pretnja, kao ni francuska vojska.
Kako konstatuje Zoran Meter, puno toga je u spoljnoj politici Vašingtona pošlo po zlu, od ukrajinskog konflikta, preko rata u Pojasu Gaze, do gubitka pozicija u Sahelu
20.03.2024
17:10
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Do samo pre manje od mesec dana Miroslav Aleksić, lider Narodnog pokreta, bio je jedan od najbližih saradnika Dragana Đilasa i uz Mariniku Tepić njegova glavna uzdanica.
Lider Narodnog pokreta Srbije (NPS) i poslanik Miroslav Aleksić, do skoro član koalicije Dragana Đilasa, napao je tajkuna zbog bojkota izbora u Beogradu, optužujući ga da na taj način podržava vlast!
Kandidat Zeleno-levog fronta za gradonačelnika Beograda Dobrica Veselinović priznao je da koalicija "Srbija protiv nasilja" ne bojkotuje lokalne izbore. U intervjuu za nedeljnik NIN, Veselinović je potvrdio da koalicija "Srbija protiv nasilja" izlazi na sve izbore zajedno, osim na one u Beogradu.
Politikolog Dušan Milenković istakao je da cela opozicija izlazi na izbore 2. juna, samo što Dragan Đilas, Zdravko Ponoš, DSS i SSP ne izlaze u Beogradu.
Razvoj domaće avijacije i spoljnu i unutrašnju politiku aktuelne vlasti Crne Gore, komentarisali su gosti Info večeri, direktor Srbijagasa Dušan Bajatović, Perko Matović iz Centra za nacionalnu politiku i
Uništenje američkog tenka "Abrams" na ukrajinskom frontu i posetu predsednika Kine Si Đinpinga Srbiji, komentarisali su gosti Rata uživo, Zoran Anđelković iz Centra mir i toleranciju, bivši ministar policije RS Tomo Kovač, profesor Sergej Boljević i ratni reporter Danijel Simić.
Paradu pobede u Moskve i sve otvoreniju diplomatsku saradnju Kine i Rusije, komentarisali su gosti Info dana, Sreten Egerić iz Srpsko-ruskog centra Majak i pisac i publicista Radojka Tmušić.
Satanistički nastup Irske na Evroviziji i pritajenu nameru pojedinih nevladinih organizacija da preko obrazovanje uvedu normalizaciju pedofilije, komentarisao je gost Info dana, analitičar Saša Borojević
"Mi se svi molimo da će biti dobro i imamo veru da će tako da bude. Ona je jedno čigrasto dete, spretna visprena, od malena. Van svake pameti je da se kontrole ringišpila ne vrše".
Gordana Gutić, žena kojoj je Dragan Vlahović, školsko obezbeđenje i prva žrtva dečaka ubice, bio najbolji prijatelj, otkrila je da ga je pre masakra ubeđivala da to više u OŠ "Vladislav Ribnikar" nije posao za njega iako su tu školu đaci smatrali drugom kućom, upravo zbog njega.
Slučaj Ane Marije Henao Knežević, kolumbijsko-američke poslovne žene za koju se i dalje smatra da je nestala, nakon hapšenja njenog supruga, brzo napreduje.
"Upoznala sam veoma kul osobu. Ima kuću za odmor na dva sata od Madrida. Sada krećemo i tamo ću provesti nekoliko dana, iako jedva da ima signala. Javiću ti kad se vratim. Poljupci"
Tragični snimci poslednjih trenutaka Alme Arazi i njene troje dece, pre nego što su se utopili u reci Bojani u Skadru, objavljeni su danas, kao i novi detalji iz istrage.
Srpski teniser Novak Đoković će meč drugog kola mastersa u Rimu protiv Francuza Korentana Mutea igrati u petak uveče posle 19 časova, saopšteno je danas na sajtu turnira.
Košarkaš Panatinaikosa Kendrik Nan proglašen je za najkorisnijeg igrača (MVP) majstorica četvrtfinala plej-ofa Evrolige, saopšteno je danas na zvaničnom sajtu takmičenja.
Bivši fudbaler Crvene zvezde Seku Sanogo pozvao je sve navijače na "Marakanu" 25. maja kada će beogradski velikan proslaviti 35. titulu u istoriji kluba.
Predstava "Knjiga o Milutinu" Danka Popovića u kojoj Nenad Jezdić oživljava lik Milutina Ostojića biće izvedena 200. put 11. maja u Zvezdara teatru, saopštili su iz ovog pozorišta.
Borba sa vlagom u vašem domu može biti izazovna i frustrirajuća i zagorčati vam život, a neuspešni pokušaji da se reši ovaj problem mogu dovesti do niza zdravstvenih problema i oštećenja pokućstva.
Bilo da ste bolesni ili želite da ojačate imunitet, zasladite se ili pak pripremite dijetalni napitak, med je idealna namirnica. Bogat vitaminima i mineralima, sa antiupalnim svojstvima, svakako bi trebalo da ga imate u kući.
Stanovnici Novog Sada, posebno zaljubljenici u prirodu koji uživaju u sređivanju svojih bašta i balkona, imaju priliku da se svima pohvale i prijave svoje "male oaze" na tradiciionalni konkurs "Najlepša bašta Novog Sada".
Članovi udruženja "Pokret srce heroja" zajedno sa predstavnicima Ruskog doma u Beogradu, udruženjem “Besmrtni puk”, moto klubom “Noćni vukovi” i kragujevačkim klubom ljubitelja "fića", obeležili su danas Dan pobede nad fašizmom.
Osnovna škola "Velimir Markićević" u Majdanpeku ili "stara škola", kako je u gradu svi zovu obeležila je svoj dan na kreativan način tako što su đaci, nastavnici i osobolje zamenili uloge.
U kultnoj kragujevačkoj kafani "Biblioteka kod Milutina" organizovana je tradicionalna, majska akcija dobrovoljnog davanja krvi. Vlasnici restorana, porodica Rašković započeli su ovu humanitarnu akciju pre deset godina, a zahvaljujući dobroj organizaciji i podršci ljudi i institucija i ova je bila uspešna.
Jedna od najstarijih kuća u Novom Sadu je zdanje koje se nalazi na uglu Pašićeve i Ulice Grozde Gajšin. Na tom mestu nekada se nalazila kafana neobičnog imena.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.