Šokantna poruka iz Hrvatske za Ukrajinu! Ovo nije dobro... Svi čekaju da Tramp okonča rat, ali onda kreće nešto još opasnije!
Podeli vest
Sukob između Rusije i SAD u Ukrajini je posledica američke višedecenijske spoljnopolitičke strategije slamanja ruske nezavisnosti i smeštanja Rusije u okvire koje je za nju napravio Vašington, piše geopolitičar Zoran Meter za hrvatski sajt "Geopolitika njuz".
Zapad je ovaj pravac delovanja prema Rusiji zauzeo ubrzo nakon raspada SSSR-a, još u vreme administracije presednika Bila Klintona.
Ruske trupe će se uskoro obračunati sa Odesom i mogu stići do Kijeva ako bude potrebno, a ukrajinske oružane snage neće moći da ih zaustave, rekao je bivši savetnik Pentagona pukovnik Daglas Mekgregor na Jutjub kanalu Daniel Davis/Deep Dive.
Rusi su prvi put na teritoriji Ukrajine upotrebili teške volumetrijske detonacione bombe (ODAB) teške 1500 kg, javili su nemački mediji pozivajući se na vojnog analitičara Julijana Ropkea.
31.03.2024
15:10
Nema sumnje da će ovaj sukob trajati još dugo, čak i u slučaju da na američkim izborima u novembru pobedi Donald Tramp. Sa pobedom Trampa rat u Ukrajini će se, po svoj prilici, završiti, ali će nakon toga uslediti dugo razdoblje novog hladnog rata, za koji će ceh plaćati Evropa.
Drugim rečima, sa dolaskom Trampa, ništa bitno se neće promeniti. Za povratak u nekakvu normalu biće potrebne duboke promene unutar američkog centra donošenja ključnih odluka, ali za to su potrebne godine.
Rusija je sa svoje strane nedavno izjavila da je odmah spremna da započne tu saradnju, ali isključivo na ravnopravnim osnovama. S obzirom na to da tako nešto za SAD i EU za sada nije prihvatljivo i da neće biti još dugo, jasno je da, nakon stabilizacije ukrajinske krize, do koje će, pre ili kasnije, ipak doći, sledi "Hladni rat 2.0."
Ukrajinska vojska se plaši da stupi u kontaktne borbe sa vojnicima bataljona 291. puka Oružanih snaga Rusije „Ahmat-Vostok“ i odmah beži, što je omogućilo toj jedinici da napreduje sedam kilometara u pravcu Zaporožja prema selu Rabotino, rekao je komandant vazdušno-izviđačkog bataljona sa pozivnim znakom „Dobro“.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je ukaz o rutinskoj prolećnoj regrutaciji kojim se poziva 150.000 građana da služe vojsku, navodi se u dokumentu objavljenom na sajtu Kremlja.
31.03.2024
14:10
Putinova izborna pobeda je neupitna. Rusija je donela odluku da pokaže neophodno nacionalno jedinstvo i da se okupi oko svog vođstva. To je čitava istina o ruskim izborima.
Upravo tu je nastao problem za Zapad. Da li treba priznati ove izbore ili ne, proglašavajući ih farsom?
Prvi su pred rudo istrčali Nemci, saopštavajući da Nemačka neće priznati legitimitet ruskih izbora. Međutim, pragmatični Amerikanci su bili znatno oprezniji, pa su tako, istina vrlo oštro, kritikovali Putinovu izbornu pobedu, ali nisu izjavili da neće priznati izbore. Bajdenov savetnik za nacionalnu bezbednost Džejk Saliven je izjavio da je Putinova pobeda realnost.
Vašington dobro zna da će, kada jednom dođe do razgovora o rešenju ukrajinskog konflikta, na čelu Rusije i dalje biti Putin.
Nesnalaženje Zapada u ukrajinskom konfliktu
Najbolji primer nesnalaženja Zapada u ukrajinskom konfliktu iznela je italijanska "Republika", u tekstu od 19. marta, u kome se izveštava da je američki Stejt department blokirao predlog zajedničke izjave G7 "o ruskim izborima kao farsi" i da je takva formulacija za Vašington neprihvatljiva.
Zapad će morati da računa na Putina pre svega zbog ukrajinskog konflikta, ali opcije za Kijev postaju sve mračnije.
Od američke vojne pomoći Ukrajini neće biti ništa. Ako te pomoći i bude, ona će biti znatno manja od 60 miliradi dolara. Vašingtonu su ta sredstva preko potrebna za obuzdavanje Kine.
Glavni deo tereta ukrajinskog rata na svoja će pleća da preuzme Evropska unija. O tome se u Evropi nerado govori, jer EU ima već previše i ekonomskih i političkih problema.
Teško je poverovati i da je prošlonedeljno pokretanje napada na pogranični ruski grad Belgorod bila samostalna odluka Kijeva. Zapravo, ovde se radilo o obimnoj kopnenoj operaciji, sa oko 3.000 vojnika, uz korišćenje tenkova i oklopnih vozila.
Ove jedinice su za svega nekoliko dana pretrpele velike gubitke, a pokušaji proboja nisu uspeli. Cilj Kijeva je bio da sa rastereti već iscrpljena ukrajinska vojska. Glavni deo ovih snaga činili su pripadnici takozvane Ruske dobrovoljačke garde.
Ovom treba dodati i Makronove izjave i slanju francuskih snaga u Ukrajinu, koje su odbacile sve ključne zemlje NATO-a. Ipak, jasno je da Makronove izjave ne dolaze tek tako.
Zamenik predsednika ruske Dume Pjotr Tolstoj izjavio je da Rusiju "nije briga za Makrona". "Sve (francuske vojnike) ćemo pobiti, u to možete biti sigurni", dodao je. Na pitanje da li se Rusija boji francuskog nuklearnog oružja, Tolstoj je rekao da "Francuska ima samo 200 nuklearnih projektila."
Bilo kako bilo, Rusija je na ukrajinske napade na Belgorod odgovorila izuzetno oštro. Nakon više od mesec i po dana ponovo je izvršila snažni raketni napad na ciljeve u Kijevu i Harkovu.
Već idući dan usledili su masovni napadi i na ukrajinsku energetsku infrastrukturu. Prema ruskim izvorima, inostrani stručnjaci i vojni obavještajci koji su sudelovali u napadima na regiju Belgorod likvidirani su upravo u Harkovu.
Ali, tu još nije kraj ukrajinskim mukama.
Prelomna i najopasnija faza rata u Ukrajini
Prošle je nedelje rusko Ministarstvo obrane objavilo i vest o početku serijske proizvodnje navođenih avio-bombi FAB-3000. Radi se o bombi teškoj tri tone, zastrašujuće razorne moći. Poslednjih meseci Rusi masovno koriste modificirane avio-bombe FAB iz sovjetske ere, kojima je dodat navigacijski modul, zbog čega je znatno povećana njihova preciznost.
Do sada su Rusi koristili njihove manje varijante od 250, 500 i 1.500 kilograma, koje na fronu već seju strah i paniku.
Još je zanimljivija izjava ruskog ministra obrane Sergeja Šojgua, koji je rekao da će Rusija do kraja ove godine formirati dve nove armije, 14 divizija i 16 brigada. S druge strane, ukrajinska armija ima najveći problem sa mobilizacijom, rotacijom snaga i obnovom kadrova.
Osim toga, Šojgu je najavio i ubrzanu izgradnju rečne flotile. Pojedini ruski vojni analitičari su to odmah povezali sa rekom Dnjepar, koja Ukrajinu fizički deli na istočni i zapadni deo. Čemu bi inače služio ubrzani razvoj rečne flotile, kada Rusija ima dugačku rečnu granicu samo na sibirskoj rijeci Amur sa NR Kinom, sa kojom sigurno ne namerava da ratuje? Očigledno, za predstojeće borbe na reci Dnjepar.
Ono o čemu ruski državni vrh otvoreno govori nakon najnovijih napada na Belgorod jeste i potreba stvaranja tampon zone oko novih ruskih regija na tlu Ukrajine. To može značiti i nove napade na Harkov, kao što je bilo i na početku ovog sukoba, u jesen 2022.
Kako piše "Geopolitika njuz", i Kijevu i Zapadu bi bilo najbolje da što pre sedne za pregovarački sto sa Rusijom. Naravno, pod uslovom da je Moskva za tako nešto spremna.
Ti pregovori bi trebalo da liče na čuvenu konferenciju na Jalti, iz februara 1945. Na takvoj konferenciji Rusija i Zapad bi mogle da podele interesne sfere. Pre ili kasnije, to će i dogoditi, jer bi sve ostalo vodilo u kataklizmu.
U međuvremenu, rat u Ukrajini ulazi u svoju najopasniju i prelomnu fazu, zaključuje Meter, a to je postalo izvesno nakon terorističkog napada na moskovski "Krokus siti hol".
U blizini graničnog prelaza Korčova na jugoistoku Poljske došlo je do uzbune kada je stado ovaca prešlo granicu sa Ukrajinom. Incident se dogodio 29. marta noću.
Najveći lanac knjižara u Ukrajini "Knjižara E" pustio je u prodaju memoare ustaškog poglavnika Ante Pavelića, Hitlerovog saveznika koji je sprovodio etničko čišćenje nad Srbima, Jevrejima i Romima tokom Drugog svetskog rata.
U Ruskom dobrovoljačkom korpusu (RDK), koji je Ruska Federacija proglasila za terorističku organizaciju nalaze se ukrajinski vojnici, napisala je na društvenim mrežama glavna i odgovorna urednica medijske grupe „Rasija sevodnja“ i televizijskog kanala RT Margarita Simonjan.
Rusija bi mogla dobiti sukob u Ukrajini ranije nego što mnogi predviđaju, to bi se moglo dogoditi već ove godine, navodi se u materijalu koji je u Politiku objavio šef inicijative Centra za strategiju i sigurnost pri Atlantskom savetu, Endru Mičta.
Predsednik Komisije Javne komore Ruske Federacije za pitanja suvereniteta Vladimir Rogov rekao je da je rusko Ministarstvo unutrašnjih poslova objavljivanjem poternice poslalo jasan signal Volodimiru Zelenskom da niko ne namerava da pregovara sa njim, pošto je za Rusiju „čisti zločinac”.
Predstavnik Državne dume sa Krima, član Komiteta za bezbednost Mihail Šeremet, izjavio je da specijalni efekti američkog reditelja Stivena Spilberga neće spasiti predsednika SAD Džozefa Bajdena na izborima.
29.04.2024
07:10
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske trupe će se uskoro obračunati sa Odesom i mogu stići do Kijeva ako bude potrebno, a ukrajinske oružane snage neće moći da ih zaustave, rekao je bivši savetnik Pentagona pukovnik Daglas Mekgregor na Jutjub kanalu Daniel Davis/Deep Dive.
Predsednik Srbije i član SNS Aleksandar Vučić poručio je danas na predizbornoj konvenciji naprednjaka i koalicionih partnera u Novom Sadu da su izbori 2. juna od ogromnog značaja za sve opštine i gradove u kojima će biti održani i za celu Srbiju.
Opozicija više ne zna gde udara i radi upravo ono protiv čega su se oni borili pre i posle 17. decembra, a to su fantomski birači. Iz dana u dan isplivavaju novi fantomski birtači i kandidati iz redova opoziicje.
Pred Srbijom je jedan od najtežih političkih momenata u modernoj istoriji - 23. maja je sednica Generalne skupštine Ujedinjenih nacija na kojoj će se u 16 časova glasati o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici. Zbog toga je, sada više nego ikada, važno da se zbiju redovi i da svi stanu uz predsednika Srbije Aleksandra Vučića u teškoj borbi koju vodi za očuvanje nacionalnih interesa.
Savo Manojlović odgovorio je na svom nalogu na društvenoj mreži Iks na optužbe Dragana Đilasa da je na Vračaru Manojloviću bilo dovoljno da sakupi "370 potpisa, a za ostale 600".
Pred Srbijom je jedan od najtežih političkih momenata u modernoj istoriji - 23. maja je sednica Generalne skupštine Ujedinjenih nacija na kojoj će se u 16 časova glasati o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici. Zbog toga je, sada više nego ikada, važno da se zbiju redovi i da svi stanu uz predsednika Srbije Aleksandra Vučića u teškoj borbi koju vodi za očuvanje nacionalnih interesa.
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) najavio je da se do kraja dana očekuje naoblačenje s kišom i lokalanim pljuskovima s grmljavinom, koje će uveče zahvatiti zapadne i jugozapadne delove Srbije, a kasnije će se proširiti i na ostale predele.
Naša zemlja je pod ogromnim pritiskom. Da li će nam staviti žig genocidnog naroda? Predsednik Vučić čini sve što može u Savetu Evrope kako do ove sramne rezolucije ne bi došlo. Gosti "Info večeri" bili su Miloš Terzić, iz Kancelarije za Kosovo i Metohiju i Miloje Pršić, pukovnik u penziji.
Udarna tema u svim svetskim medijima jeste pad helikoptera iranskog predsednika. Pojavljuje se veliki broj dezinformacija. Predsednik nije bio sam. Postojala su još dva helikoptera sa ministrima. Da li je predsednik Irana još uvek živ ili nije? Gosti "Info večeri" bili su Dragan Vasiljković, iz fondacije Kapetan Dragan, kao i profesor dr Miloje Pršić, pukovnik u penziji.
Gosti Intervjua dana bio je novinar Aleksandar Apostolovski. On je govorio o nestanku helikoptera iranskog predsednika, ali i o svim drugim aktuelnim temama u svetu i u regionu.
Profesor dr Dragan Radenović, akademik i Slobodan Samardžija, bivši dopisnik "Politike" iz Moskve, bili su gosti emisije "Info dan" Informer TV. Komentarisali su interesovanje afričkih zemalja za pristupanje BRIKS-u, ali i današnji pad helikoptera iranskog predsednika Ibrahima Raisija.
U Crepaji kod Pančeva danas se dogodio ozbiljan incident kada je grupa muškaraca i žena odgurivala dvojicu policajaca koji su izašli na teren zbog prijave o nasilju!
Pripadnici Uprave saobraćajne policije danas oko 17 časova, na putu Stari Žednik - Mali Beograd, zaustavili su pedesetogodišnjeg muškarca iz okoline Bačke Palanke, koji je upravljao vozilom "audi" brzinom od 187,9 kilometara na čas, na delu puta gde je ograničenje 80.
Mladić Tijang Kim (21) iz Nortbruka, svojom bahatom vožnjom izazvao je nesreću u kojoj je 12. maja 2024. godine poginuo srpski tinejdžer Marko Niketić (17), usled čega je još dvoje mladih osoba u kritičnom stanju!
Osumnjičeni za ubistvo Danke Ilić dvogodišnje devojčice iz Bora koja je nestala 26. marta u mestu Banjsko Polje, dok je bila pod nadzorom majke, Dejan Dragijević iz Zlota i Srđan Janković iz Luke, za koje je utvrđeno deset dana kasnije da su devojčicu udarili službenim kolima tamošnjeg vodovoda, a potom je udavili, bili su na psihijatrijskom veštačenju u bolnici u okviru Centralnog zatvora u Beogradu.
Nikola Jokić je posle eliminacije Denvera pričao o reprezentaciji Srbije i Olimpijskim igrama, nažalost još nema dobre vesti za navijače u rodnoj zemlji.
Trener Partizana, Željko Obradović istakao je na pres konferenciji nakon trećeg uzastopnog poraza od Crvene zvezde u finalu ABA lige da on i njegovi igrači nisu mogli da utiču na neke stvari i da mu je to bilo jasno od posle prvog meča.
Danas je u pirotskom selu Krupac, podno Stare planine, počela deveta po redu Jagnjijada, na kojoj se veliki broj takmičara nadmetao u pripremi najukusnije jagnjetine u brojnim "disciplinama", na ražnju, na pari, u vurnji, odnosno furuni...
Tri ratna druga, Igor Vukašinović (54), Novica Pejić (63) i Ostoja Medić (68), prošli su danas kroz Užice na svom krstonosnom hodu sa Pala na Krf. Sa njima je i četvrtičlan Petar Dragaš u pratnji sa kombijem, a na put dug 1.200 km pošli su 14. maja.
U pomoravskom kraju sve su popularnije poljoprivredne škole jer prate savremene svetske trendove u poljoprivrednoj proizvodnji pa čak i da se usavršavaju u inostranstvu.
U selu Jagnjilu kod Mladenovca i danas će biti živo! Od juče, kada je zvanično otvorena Jagnjijada, ovde je sve u znaku dobre zabave, a subota je centralni deo manifestacije.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.