KAKO JE STVARNO SRBIJA ŽIVELA POD TURCIMA? Srpski istoričari otkrivaju istinu koja menja sve
Podeli vest
Kroz vekove smo imali važnu ulogu u životu Osmanskog carstva, a srpski etnički prostori su bili mnogo širi nego što se pretpostavlja. Da li će se stranice naše istorije biti drugačije pisane ulaskom naših istraživača u turske arhive?
Naše prve asocijacije na život Srba u Osmanskom carstvu su islamizacija stanovništva, zulumi i ustanci. Ulazak istraživača iz Srbije u turske arhive, koji su nam posle potpisivanja protokola o međuarhivskoj saradnji potpuno otvoreni, možda će razbiti neke predrasude, pa i onu da je srpski narod 500 godina živeo teško pod turskom vlašću.
Povodom dva masakra u Beogradu i Mladenovcu, predsednik Aleksandar Vučić najavio je danas da će država u narednih šest meseci primiti novih 1.200 policajaca, kao i da će u školama biti 1.000 policajaca, a kako bi se podigla sigurnost i smanjilo nasilje.
06.05.2023
23:15
U nacionalnoj svesti, kako ukazuju istoričari, ostalo je sećanje na posrnulo i zaostalo Osmansko carstvo iz 18. i 19. veka, koje nije propalo samo zbog straha velikih sila da protivnička strana ne stekne kontrolu nad Bosforom i Dardanelima. Sve što je tada bilo loše u njemu bilo je, kako se ističe, još izraženije u pograničnim provincijama u koje je spadala i Srbija.
– Sasvim drugo stanje bilo je u 15, 16. i delu 17. veka kada je osmanska država bila snažno ustrojena, a vladar zaštitnik svih njenih stanovnika. Bez obzira na versku ili nacionalnu pripadnost. U tom periodu veliki broj Srba služio je u osmanskoj vojsci – kaže istoričar dr Srđan Katić, viši naučni saradnik u Istorijskom institutu.
Katić je, kao postdiplomac, otišao u Istanbul, gde je dve godine intenzivno učio turski i osmanski. Jedan je od retkih istoričara iz Srbije koji su istraživali u turskim arhivima. On izražava nadu da će država prepoznati značaj osmanskih dokumenata, jer oni, kako kaže, predstavljaju našu istoriju. Na osnovu njih se može videti da su srpski etnički prostori bili znatno širi nego što se to pretpostavlja, kao i da je srpski narod sve do perioda austro-turskih ratova imao značajnu ulogu u životu carstva.
– Savremeni turski se piše latinicom, dok je u osmanskom korišćeno arapsko pismo. Osmanski jezik predstavljao je mešavinu turskog, arapskog i persijskog – objašnjava Katić.
Naglašava i da je građa o Srbiji i Srbima ogromna.
– Radi se o milionima dokumenata na osnovu kojih se može obraditi skoro svaka tema – objašnjava Katić.
Dokumenti su veoma detaljni. Kada sam pisao knjigu o jednom veziru iz vremena Bečkog rata, pronašao sam, između ostalih, i spise o tome gde je konačila i šta je jela njegova vojska, kako je bila opremljena, kao i detaljan spisak s opisom više stotina stvari u njegovom saraju. Naš sagovornik je uveren da su spisi u turskim arhivima apsolutno objektivni. Pisar koji ih je beležio nije ni pomišljao da će neko na osnovu njih za 500 godina pisati istoriju.
– Problem je samo u objektivnosti istoričara, koji ih selektivno koriste i pristrasno interpretiraju – kaže Katić.
Prema nekim pretpostavkama, do potpisivanja protokola došlo je i zbog toga što Turska želi da se dokumenti iz njenih arhiva što više koriste u naučnim radovima. Istorija Osmanskog carstva će, na taj način, biti pozitivnije prikazana, smatraju tamošnji državnici.
– Pisanje radova o austro-turskim ratovima, na primer, samo na osnovu dokumenata iz bečkih arhiva, kako je to kod nas činjeno, predstavlja jednostran prikaz – smatra Katić.
Slično je i kada je reč o ekonomskim temama
Korišćenjem samo dubrovačkih izvora stiče se pogrešan utisak da su sve glavne poslove u Srbiji i Bosni vodili samo Dubrovčani. U osmanskim dokumentima, međutim, Srbi se često navode kao zakupci državnih prihoda od rudnika, solana, kovnica novca, pirinčanih polja, skela, carina i drugog. I to na znatno široj teritoriji nego što su današnja Srbija i Bosna. Kao glavne razloge za islamizaciju stanovništva Katić navodi poreske olakšice, lakše napredovanje u službi, kao i svest o stalnom širenju i nepobedivosti Osmanskog carstva.
– Da je često reč o pragmatičnosti, potvrđuje i jedan popis stanovništva bosanskog Sandžaka iz tridesetih godina 16. veka – kaže sagovornik.
Katić se poslednjih desetak godina posebno interesuje za rudarstvo.
– Na njemu je sve počivala, od kovanja novca, do izrade oružja i predmeta svakodnevne upotrebe. Vladala je predrasuda da su srpski rudnici propali dolaskom Turaka. Nije bilo tako. Posle prvobitne krize rudnici su nastavili da se razvijaju. Dugo su u njima stručne i finansijske poslove nastavili da obavljaju naši ljudi. Otvarali su se i novi rudnici. Za nas je posebno interesantan Majdanpek, koji je tada bio najveći rudnik bakra – objašnjava sagovornik i naglšava:
Foto: wikipedia.org
A ovako je prikazana bila mapa osmanlijskog carstva
– Dokumenti su izuzetno detaljni pogotovo godišnji izveštaji o radu rudnika, u kojima su obračunate količine ruda i metala u merama koje su za zlato, na primer, bile nekoliko puta manje od grama...
Mada se ne bavi srpsko-turskim odnosima u 19. veku, Katiću bi bilo interesantno da se pored zvanične korespondencije s turskim vlastima pregledaju i tajni izveštaji špijuna, kao i veze s opozicionarima koji su se oslanjali na Portu.
– Meni je posebno važno što će Arhiv Srbije početi sistematsko snimanje osmanskih dokumenata o našim krajevima, pa ću samim tim moći da ih pregledam u Beogradu – kaže Katić.
Do sada se sve svodilo na inicijativu retkih osmanista, koji nisu snimali arhivsku građu organizovano, već samo za potrebe svojih naučnih tema.
Arhiv Srbije je bogat građom iz 19. veka, ali za prethodne istraživački put vodi ka Istanbulu. Naša istorija u saznajnom smislu biće daleko bogatija upotpunjavanjem znanja na osnovu turskih izvora za period srpske istorije pod turskom vlašću.
– Saradnjom sa turskim arhivima, od kojih je za nas najznačajniji Otomanski, otvara se novo poglavlje u istoriji Arhiva Srbije – kaže Miroslav Perišić, direktor Arhiva Srbije i dodaje:
Foto: youtube printscreen
Spaljivanje moštiju Svetog Save
– Reč je o strateškom projektu istraživanja i objavljivanja dokumenata značajnih za istoriju srpskog naroda od 15. do 19. veka koji se čuvaju u Otomanskom arhivu u Istanbulu. Istraživanja u tom arhivu koji impresionira bogatstvom arhivske građe i svojom uređenošću, do sada su povremeno obavljali tek poneki istoričari. Sada će istraživanja prvi put biti institucionalno organizovana. Očekujem da će narednih godina više stotina hiljada dokumenata u digitalnoj formi naći svoje mesto, što znači da će ona biti prevođena i objavljivana u posebnoj seriji izdanja...
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Prosigoj
pre 1 godinu
Opšte je poznato da su našu istoriju pisali nemci za pare. U turskim dokumentima je naš istoričar iz Rače pronašao da je sa Lazarem ba Kosovu pogubljen njegov najstariji sin Dobrovoj iz prvog braka. Sahranjen je u Manasiji. I našao he da se Nemanjin otac zvao Vukan a ne Zavida.
Povodom dva masakra u Beogradu i Mladenovcu, predsednik Aleksandar Vučić najavio je danas da će država u narednih šest meseci primiti novih 1.200 policajaca, kao i da će u školama biti 1.000 policajaca, a kako bi se podigla sigurnost i smanjilo nasilje.
Ukrajina traži od Sjedinjenih Država da ukinu zabranu upotrebe američkog oružja za napade na rusku teritoriju. Vašington odbija i kaže da je oružje samo za odbranu. Vladimir Zelenski ovu zabranu naziva najvećom prednošću Moskve.
Veća grupa članova lažne monarhističke stranke POKS predvođena šefom omladine Aleksandrom Maleševićem napustila je tu organizaciju, optužujući čelnike za izdaju principa i saradnju sa antisrpskim elementima u jurnjavi za foteljama.
Tajkunski novinar Slobodan Georgiev poslednji je u nizu dežurnih hejtera koji su razočarani amateriznom i diletantizmom bezidejne srpske opozicije koja je pala na ispitu ne samo na planu programa, ideologija i ideja, već i na planu formalnih procedura vezanih za izborne liste.
Šanse opozicije da pobedi na lokalnim izborima u Novom Sadu i Nišu gotovo da ne postoje, smatra politički analitičar i bivši poslanik u Skupštini Srbije Đorđe Vukadinović.
Pipci Aljbina Kurtija u antisrpskoj hobotnici svoju ljigavu sluz puštaju u Beogradu kroz lik i delo Save Manojlovića, promotera nezavisnog tzv. Kosova. Alibi da je rođeni Prištinac je dovoljan Kurtiju da kroz "Kreni-Promeni" uz dobru apanažu Rokfelera, koji to plaća, ima svoje Srbe u Beogradu.
U Intervjuu dana gost je bio Srđan Simić iz Centra za društvenu stabilnost. On je govorio o potencijalnom donošenju sramne Rezolucije o Srebrenici i malim šansama koje postoje da se ta Rezolucija ipak ne donese.
Od izlaska Velike Britanije iz EU mislili smo da će ova organizacija ojačati sebe. Od olaska Angele Merkel Evropa je došla na granicu rasula. U emisiji "Rat uživo" gosti su bili Dragan Vasiljković iz fondacije Kapetan Dragan i Mihajlo Olujić, geopolitički analitičar. Uživo u program javio se i novinar Vladimir Vidić.
Masovnu pogibiju stanovništva Gaze, agresivnu politiku Benjamina Netanjahua i odbijanje Izraela da otkrije svoje finalne planove za to područje, komentarisali su gosti Info dana, ekonomista Nebojša Berak, politički filozof Dragoljub Kojčić i analitičar Saša Borojević.
Trgovinu decom iz zaraćenih zona poput Ukrajine i pojasa Gaze u cilju seksualne eksploatacije, komentarisao je gost Info dana, magistar ekonomije Nebojša Berak.
U mestu Lalić kod Odžaka danas se desio tragičan događaj. Prema nezvaničnim saznanjima, čovek star oko 50 godina okončao je svoj život pucajući sebi u glavu iz vatrenog oružja.
Anđelko Aćimović, otac Angeline Aćimović (12) koju je 3. maja prošle godine sa još osmoro učenika i čuvarom OŠ "Vladislav Ribnikar" na Vračaru streljao Kosta K. (14), otkrio je šta se u četvrtak dešavalo iza zatvorenih vrata na suđenju majci dečaka ubice.
Tijang Kim (21) iz Nortbruka uhapšen je 17. maja uveče, zbog ubistva iz nehata i još niza optužbi sa kojima se suočava nakon saobraćajne nesreće u Čikagu koju je izazvao, a kada je poginuo sedamnaestogodišnji Marko Niketić,
Više od godinu dana prošlo je otkad je porodica Todorović ostala bez svog Dače i otkako se bori sa tugom. Uroš Blažić (21) je tog 4. maja 2023. mnoge porodice iz Dubone i Malog Orašja zavio u crno.
Fudbaleri Jedinstva sa Uba pobedili su Radnički u Sremskoj Mitrovici sa 1:0 i tako zvanično osigurali drugo mesto i plasman u Superligu Srbije po prvi put u 104 godine dugoj istoriji.
Prvi put u klupskoj istoriji Bajer Leverkuzen je postao prvak Nemačke, a u poslednjoj utakmici sezone navijači "farmaceuta" su pokazali neverovatnu dozu poštovanja i kolegijalnosti prema svim pristalicama kluba.
Proslavljeni brazilski fudbaler Dani Alveš (41), samo dva meseca nakon izlaska iz zatvora u kojem je bio jer je osuđen za silovenje, osnovao je agenciju koja će zastupati profesionalne sportiste.
Penzionisani potpukovnik američke vojske Danijel Dejvis na Jutjub kanalu Daniel Davis / Deep Dive kritikovao je izjavu državnog sekretara Entonija Blinkena o Ukrajini i Rusiji.
Poljski premijer Donald Tusk, najavio je danas da će Poljska uložiti 10 milijardi zlota (oko 2,34 milijarde evra) u bezbednost svoje istočne granice, uključujući odgovarajuća utvrđenja.
Izraelske vojne snage i tenkovi progurali su se dublje u delove severnog okruga Pojasa Gaze koje su prethodno zaobišli u dosadašnjem sedmomesečnom ratu, ubivši i ranivši desetine Palestinaca, stanovnika i medicinskog osoblja.
Devojčica (14), poreklom iz Crne Gore, osumnjičena je da je htela da izvede napad u Gracu, a istražitelji su tokom pretresa njene kuće pronašli oružje i užasne fotografije i video-snimke odrubljivanja glava.
Čim napolju postane toplo, pokušajte da se navikavate da ostavljate kašiku šećera u svom dvorištu ili na balkonu. Ova jednostavna akcija je vrlo plemenita.
Marija Kulić, majka rijaliti učesnice Miljane Kulić, prokomentarisala je za Informer ćerkin odnos sa bivšim dečkom Lazarom Čolićem Zolom i rekla da je odlučila da je "pusti" da bude sa njim, jer ga stvarno voli.
Danas je u pirotskom selu Krupac, podno Stare planine, počela deveta po redu Jagnjijada, na kojoj se veliki broj takmičara nadmetao u pripremi najukusnije jagnjetine u brojnim "disciplinama", na ražnju, na pari, u vurnji, odnosno furuni...
Tri ratna druga, Igor Vukašinović (54), Novica Pejić (63) i Ostoja Medić (68), prošli su danas kroz Užice na svom krstonosnom hodu sa Pala na Krf. Sa njima je i četvrtičlan Petar Dragaš u pratnji sa kombijem, a na put dug 1.200 km pošli su 14. maja.
U pomoravskom kraju sve su popularnije poljoprivredne škole jer prate savremene svetske trendove u poljoprivrednoj proizvodnji pa čak i da se usavršavaju u inostranstvu.
U selu Jagnjilu kod Mladenovca i danas će biti živo! Od juče, kada je zvanično otvorena Jagnjijada, ovde je sve u znaku dobre zabave, a subota je centralni deo manifestacije.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.