"Biće srpski i Zadar i Skadar!" Četnički vojvoda Đujić spasio Srbe od ustaškog noža i upisao se u legendu!
Podeli vest
Skinuo sam mantiju, uzeo mitraljez jer nisam mogao da gledam na moje oči da moj narod kolju ustaški koljači, govorio je četnički vojvoda Momčilo Đujić.
Đujićevi četnici su sa uspehom držali ustaše dalje od Knina i okoline, što je Srbe spasilo od daljih pokolja, za razliku od naših sunarodnika koji su bili izvan teritorije koja je bila pod Đujićevom kontrolom.
Smrtna kazna u Srbiji je primenjivana od nastanka moderne države 1804. do 2002. godine, kada je, na današnji dan, zakonom ukinuta. Poslednje pogubljenje, streljanjem, izvršeno je 14. februara 1992, a poslednje smrtne presude su izrečene 2003. godine.
Malu decu mame i bake oduvek plaše alama i baucima koji će doći da ih ukradu ili pojedu ako ne budu dobra. Ipak, u staroj slovenskoj mitologiji postoje bića od čije zlobe i priča o njihovim zlodelima ni odraslima nije svejedno!
26.02.2024
09:21
Na današnji dan 1907. godine, u selu Kovačić kod Knina u Kraljevini Dalmaciji, koja je bila administrativna jedinica u sastavu Austrougarske, rođen je sveštenik i vojvoda Momčilo Đujić. Bio je najstariji od petoro dece Rada Đujića i Ljubice.
Đujić je osnovnu školu završio 1918. godine, kao najbolji učenik u razredu. Između 1920. i 1924. godine, pohađao je nižu gimnaziju u Kninu. U Sremskim Karlovcima je 1929. godine počeo pohađati srpsku pravoslavnu bogosloviju, diplomirao je 1931. godine i rukopoložen je za sveštenika dve godine kasnije.
Oženio se Zorkom Dobrijević Jundžić, ćerkom uglednog trgovca iz Bosanskog Grahova, a ubrzo posle toga mu je dodeljena parohija u selu Strmica, nedaleko od Kovačića.
Čini se da su misterije i legende ispletene oko svakog iole neobičnog mesta u Srbiji. Takvo mesto je i Gornjačka klisura, koju je izrezbarila reka Mlava prodirući kroz Homoljske planine.
26.02.2024
07:25
Kao sveštenik, bio je veoma aktivan u edukaciji naroda i razvijanju svog kraja. Organizovao je izgradnju narodnog doma u Strmici 1934. godine, a finansirao je i nadgledao navodnjavanje poljoprivrednih površina zapadno od Mračaja i odobrio rekonstrukciju zvonika na Crkvi Svetog Jovana Krstitelja.
U narodu je postao poznat po svojim vatrenim govorima koje su meštani s pažnjom slušali. Zbog toga je i dobio nadimak “pop vatra”, koji će ga pratiti do kraja života.
Aktivan u četničkom pokretu pre rata
Đujić je bio aktivan u četničkom pokretu za vreme Kraljevine Jugoslavije, a posle ubistva kralja Aleksandra Karađorđevića u Marseju počeo je da skuplja oružje i organizuje srpske narodne skupine u okolini Knina.
- Znao sam da zemlja neće preživeti, jer niko ne može staviti Srbe i Hrvate u istu torbu - govorio je posle Đujić.
Već 9. januara 1935. godine predsedavao je skupom od dvadeset novoregrutovanih četnika u selu severno od Knina, zajedno sa đeneralom Ljubom Novakovićem, zamenikom Koste Pećanca. Skup je održan pod budnim okom seljana, a Đujić je po prvi put viđen u četničkoj uniformi, sa kokardom na šubari.
Đujić je 6. septembra u Vrlici osnovao četničku organizaciju. Nekoliko meseci kasnije, okupio je odred od 70 četnika iz sela Otrić i Velika Popina, a posle je organizaciju širio i po ostalim mestima.
Branio Srbe od ustaša
Po osnivanja NDH, kao ugledni Srbin i sveštenik SPC, Đujić je u poslednji čas izbegao da ga ustaše uhapse. Ubrzo se našao na čelu borbe sa ustašama, braneći srpski narod iz svog kraja.
Đujićevi četnici su sa uspehom držali ustaše dalje od Knina i okoline, što je Srbe spasilo od daljih pokolja, za razliku od naših sunarodnika koji su bili izvan teritorije koja je bila pod Đujićevom kontrolom. Dok se leto približavalo, Đujićevi četnici su preuzeli Drvar od ustaša.
Videvši da ustaše čine masovne zločine u italijanskoj okupacionoj zoni, četnički komandant Stevo Rađenović i Đujić su početkom leta stupili u kontakt sa Italijanima i od njih zatražili da zaustave ustaške zločine nad Srbima i omoguće povratak srpskih izbeglica, kao i ukidanje uredbe kojom je omogućena konfiskacija imovine u vlasništvu Srba u NDH.
Paradoksalno, danas Hrvati, čija je Nezavisna Država Hrvatska bila najverniji Hitlerov saveznik, Đujića optužuju za saradnju sa italijanskim fašistima, izbegavajući da kažu da je Đujićeva saradnja sa Italijanima bila neophodna kako bi se umanjio genocid nad srpskim življem od strane ustaške NDH.
- Biće srpski i Zadar i Skadar. Zadar nam pripada, a Skadar je bio prestonica srpskih kraljeva. To će se obnoviti ponovo - govorio je Momčilo Đujić.
Početkom januara 1942. godine osnovana je Dinarska divizija, nakon što je Đujić stupio u kontakt sa generalom Dražom Mihailovićem. Ova jedinica će biti najzaslužnija za to što na teritoriji koju je držala, nad Srbima nisu izvršeni ni približno veliki zločini kao u drugim delovima zločinačke NDH.
Uživao veliko poštovanje u srpskoj emigraciji
Kako su Crvena armija i partizanske jedinice napredovale, pripadnici Đujićeve Dinarske divizije prvo su se povukli u Sloveniju, da bi zatim bili prebačeni prvo u Italiju, a posle i u Nemačku, u logore za raseljena lica. Kao i dobar deo njegove jedinice, Đujić je emigrirao u Sjedinjene Američke Države.
Vojvoda je u emigraciji uživao veliko poštovanje i bio je rado viđen gost na svim okupljanjima srpske emigracije.
Preminuo je 11. septembra 1999. godine u bolnici u San Dijegu u 92. godini. Iza sebe je ostavio troje djece, dve unuke, četvoro praunučadi, brata Boška Đujića i sestru Ilinku Đujić.
U nekrologu posvećenom Đujiću u "Njujork tajmsu", koji je napisao novinar Dejvid Bajdner, navedeno je da je Đujić bio žestok neprijatelj komunizma, nacizma i fašizma, da je učestvovao u epskim bitkama Drugog svetskog rata i da je sproveo mnoga dela ratne hrabrosti.
Posle pada socijalističkog sistema na ovim prostorima, Đujić je opevan u brojnim srpskim patriotskim pesmama, a najviše pesama mu je posvetio Baja Mali Knindža.
Stariji se verovatno sećaju jednog od najpoznatijih rudara nekadašnje Jugoslavije Alije Sirotanovića, junaka socijalizma, poznatog i po tome što se njegov lik 1987. našao na novčanici od 20.000 dinara. Ipak, mlađima je ovaj čovek uglavnom nepoznat, a mali je broj ljudi koji znaju da je život završio u siromaštvu, sam i zaboravlje od svih.
Prema starom narodnom verovanju, vreme od 1. marta pa do Mladenaca, odnosno 22. marta zove se “zajmljeni dani”, jer su, prema verovanju naših starih, pozajmljeni od marta, a kako se ta pozajmica desila objašnjava priča koja se prenosi s kolena na koleno.
Još jedna od zaboravljenih ličnosti Srbije je i slikar Mihailo Milovanović. Akademski slikar Mihailo Milovanović rođen je na današnji dan 1879. godine, a tragično je stradao 1941. godine.
Ako kažete da večeras idete “do čaršije” neko će vas verovatno i razumeti, ali kuda ste se uputili ako idete “na čair”? I ko vas to prati kada sa vama ide i “dost”? Još kažite da ćete usput svratiti do “džambasina” i nikome najverovatnije neće biti ništa jasno!
Potresna nemačka fotografija uslikana neposredno pre pogubljenja Lepe Radić, mlade devojke rođene 19. decembra 1925. godine u selu Gašnici, kod Bosanske Gradiške.
Pobeda Srpske vojske na Ceru je bila istorijska, ali gubici u ljudstvu bili veliki. Iz stroja je izbačeno čak 259 oficira i 16.045 podoficira i vojnika. Za tadašnju Srbiju od oko 4 miliona stanovnika, to je bio nenadoknadiv gubitak, naročito imajući u vidu da je u Balkanskim ratovima 1912-13 Srpska vojska izgubila oko 44 hiljade oficira, podoficira i vojnika. Veliki gubici u starešinskom kadru bili su istovremeno i veliki gubici srpske inteligencije i školovanih starešina. Ovo je priča o 1.300 kaplara.
08.05.2024
07:05
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Smrtna kazna u Srbiji je primenjivana od nastanka moderne države 1804. do 2002. godine, kada je, na današnji dan, zakonom ukinuta. Poslednje pogubljenje, streljanjem, izvršeno je 14. februara 1992, a poslednje smrtne presude su izrečene 2003. godine.
Ukrajinsko rukovodstvo želi da uvuče NATO u sukob sa Rusijom, jer je to jedina šansa da se ono zadrži na vlasti, izjavio je penzionisani američki obaveštajac Skot Riter za Jutjub kanal "Through the eyes of".
Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto osudio je planove NATO-a da dozvoli Ukrajini da koristi oružje koje je isporučio Zapad za gađanje ciljeva u Rusiji i ocenio ih kao "sumanute", upozorivši da će odgovor Rusije biti višestruk.
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić odgovorio je osvedočenom srbomrscu Mihaelu Rotu koji je izjavio "kako je politička atmosfera u Srbiji sve agresivnija, i kako je zabrinut zbog uvreda na račun Nemačke".
Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić gost je Informer TV gde je, između ostalog, govorio i o tajkusnkim medijima, koji sve češće falsifikuju i zloupotrebljavaju njegove izjave.
Specijalni predizborni program na Informer TV! Izborna tišina počinje tačno u ponoć. Za dva dana, u nedelju čekaju nas izbori. U pitanju su loklani izbori, ali su oni suštinski nacionalno važni. Jako je važno da svi razumemo važnost ovih izbora i da svi zajedno donesemo odluku hoćemo li u budućnost ili u prošlost. Gost u Informer Kolegijumu je narodni poslanik Vladimir Đukanović, dok su u studiju Informera gosti bili Saša Milovanović, direktor Srpskog telegrafa i Uglješa Mrdić, član GO SNS.
Mnogo zahteva je imala opozicije, pa smo morali da menjamo zakon o biračkim spiskovima. Zbog toga određeni broj ljudi neće moći da izađe na glasanje. U Intervjuu dana na ovu temu govorio je narodni poslanik Aleksandar Mirković.
Upravo je završen miting u Nišu. Čini se da opozicija pokušava da zbuni birače ne bi li ti birači doneli pogrešnu odluku. Tema Informer specijala bili su izbori 2. juna. Na ovu temu govorili su Biljana Pantić Pilja, član Predstavništva SNS-a, prof. dr Stevica Deđanski, analitičar, Miljan Jovićević, analitičar, Radoslav Milojičić Kena, narodni poslanik SNS-a.
Rezolucija o takozvanom genocidu u Srebrenici kao i izbori 2. juna i dalje su najaktuelnije teme. Situacija na KiM takođe ima nacionalni značaj. Na sve ove teme u "Info danu" govorili su bivši premijer Srbije Nikola Šainović, glavni urednik RT Balkan Nikola Vrzić i politički filozof Dragoljub Kojčić. Uživo u program uključio se i Predrag Maslar, predsednik opštine Arilje koji je govorio o tome šta je učinjeno u ovoj opštini u poslednje četiri godine, ali i koji su planovi za naredne četiri.
Skoro četiri meseca su prošla od kada je u Madridu misteriozno nestala srpska snaja Ana Marija Knežević, a jedini osumnjičeni za njen nestanak je suprug, Beograđanin David Knežević, koji se nalazi u pritvoru u Sjedinjenim Američkim Državama.
Jedan muškarac poginuo je danas oko 17 sati na autoputu Beograd - Niš kod Aleksinačkih Rudnika kada je iskočio iz sanitetskog vozila nakon čega ga je udario drugi automobil.
Apelacioni sud u Beogradu pravosnažno je danas osudio Stefana Milašinovića (24) iz Kraljeva na 20 godina zatvora, jer je 28. aprila 2022. hicima iz pištolja ubio Luku Žižića (37)u kafiću "Ritual" na Novom Beogradu i doveo u opasnost živote drugih gostiju lokala.
Košarkaši Partizana su savladali Megu rezultatom 96:68 u majstorici polufinala Košarkaške lige Srbije i idu na megdan Crvenoj zvezdi u borbi za trofej.
Nećemo dozvoliti da bilo kakvi skandali ili priče sa strane poremete mir ekipi, kaže za Informer direktor reprezentativnih selekcija Fudbalskog saveza Srbije Nenad Bjeković.
Olimpijske igre u Parizu su sve bliže, do početka je ostalo manje od dva meseca, a jedna od najveći uzdanica Srbije u napadu na medalje biće Ivana Španović.
Kancelarija Volodimira Zelenskog naložila je zvaničnicima i poslanicima da javno kritikuju predsednika SAD Džoa Bajdena i predsednika Kine Si Đinpinga zbog odbijanja da dođu na konferenciju o Ukrajini u Švajcarskoj, piše britanski list The Financial Times (FT).
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski smenio je poslednjih nedelja nekoliko visokih zvaničnika koji su važili za najbliže Vašingtonu, a otpuštanja su usledila usred rastuće frustracije Kijeva svojim zapadnim seveznicima, piše Vašington post.
Ukrajinsko rukovodstvo je počelo da formira jurišne jedinice od izuzetno cenjenih kadrovskih oficira Generalštaba koji poseduju tajne informacije, a to bi moglo da ugrozi bezbednost Ukrajine, ocenio je penzionisani general Oružanih snaga Ukrajine Sergej Krivonos za jutjub kanal "Prjamoj".
Kinesko ministarstvo odbrane u četvrtak je oštro osudilo raspoređivanje američkog raketnog sistema srednjeg dometa na severu Filipina tokom vojnih vežbi u aprilu, dodajući da je taj potez "značajno povećao rizik od rata u regionu".
Izraelska stranka Nacionalnog jedinstva, koju predvodi ministar ratnog kabineta Beni Ganc, podnela je predlog zakona o raspuštanju izraelskog parlamenta i održavanju vanrednih izbora u zemlji, preneo je izraelski list Harec.
Glumac je ostvario još nekoliko zapaženih uloga. Igrao je i u filmovima "Lepa sela, lepo gore", "Crni bombarder" i "Tri palme za dve bitange i ribicu".
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.