Skromni komandant blistave karijere! Ovo su poslednje reči Stepe Stepanovića od kojih prolazi jeza
Podeli vest
Stepan Stepa Stepanović je bio vojskovođa srpske i jugoslovenske vojske. Po činu je bio vojvoda. Rođen je 11. marta 1856. u selu Kumodraž, a umro je 27. aprila 1929. godine u Čačku.
Učestvovao je u nekoliko značajnih ratova koji su promenili tok istorije čitavog Balkana, a kasnije i sveta.
Srpski mladići borili su se na prvim borbenim linijama na tadašnjoj jugoslovensko-albanskoj granici čuvavši našu zemlju od deset puta većeg broja pripadnika takozvane OVK i NATO agresora, a među braniocima bio je i Tomislav Račić zvani Plamen.
Od 40-ih godina prošlog veka, kada su nastale prve stileto cipele, jedino u vreme hipi pokreta nisu bile hit.
10.03.2024
20:00
Rano detinjstvo proveo je u selu pored Beograda, Kumodraž sa ocem Ivanom, majkom Radojkom, dva brata i sestrom.
U tom selu započinje i svoje školovanje koje će kasnije biti isprekidano zbog učešća u ratovima. Po završetku trogodišnje škole upisuje Gimnaziju u Beogradu uporedo radeći za bogate porodice kako bi mogao da se izdržava. 1874. godine Stepanović se umesto u šesti razred Gimnazije upisuje u 11. klasu Artiljerijske škole, koja za vreme mira decu podučava stranim jezicima, matematici i tehničkim predmetima.
Stepanoviću, koji je inače bio vrlo dobar učenik, takvi predmeti teško padaju, ali situacija se uskoro menja. Po izbijanju Hercegovačkog ustanka, Artiljerijska škola počinje i sa praktičnom obukom. 1876. godine Stepa Stepanović polaže ispit i stiče čin podnarednika. Sa dolaskom Srpsko-turskog rata njegovo školovanje se prekida na neodređeno vreme, a on zajedno sa učenicima iz 11. klase kreće na front, sada sa činom narednika.
Učesnik Španskog građanskog rata i Narodnooslobodilačke borbe, visoki funkcioner SFRJ i narodni heroj Jugoslavije Veljko Vlahović (1914 - 1975), rođen je u selu Trmanje kod Kolašina. Bio je sin kapetana prve klase Milinka Vlahovića, komandanta Rovačkog bataljona vojske Kraljevine Crne Gore.
07.03.2024
06:55
Srpsko-turski ratovi
Po dolasku u Kragujevac maja 1976. godine dodeljen je Šumadijskoj diviziji, gde je imao zadatak da prenosi zapovedi komandanta Sa početkom Drugog srpsko-turskog rata, Stepanović ponovo ima priliku da pokaže svoju sposobnost ratovanja. 26. septembra kao potporučnik predvodi 300 vojnika koji su opkolili Nišor i time doprineli zauzimanju Pirota. Sklapanjem mira 3. marta 1878. godine Stepa Stepanović nastavlja svoje školovanje upisavši dvogodišnju Vojnu akademiju, koju završava 1880. Iste te godine u septembru je prebačen na službu u Kragujevcu. Tu upoznaje svoju buduću suprugu Jelenu, sa kojom se venčava 25. jula 1881. godine. Naredne godine dobija ćerku Milicu, a već sledeće i ćerku Danicu. Nakon odličnih ocena tročlane komisije o njegovom radu, postaje pešački poručnik 1. septembra 1882. godine, te biva prebačen u Užice kao vodni oficir.
Godinu dana kasnije vraća se u Kragujevac gde postaje vojni ađutant Šumadijskog pešadijskog puka. Iste te godine postaje i nastavnik vojnih vežbi u Prvoj kragujevačkoj gimnaziji, što će nastaviti da radi i po povratku iz srpsko-bugarskog rata.
Sve bitke srpskog vojskovođe i godine nakon ratova
Stepa Stepanović učestvovao je u Balkanskim ratovima, kao i Prvom svetskom ratu.
17. novembra 1918. godine Stepa je odlučio da poseti Sarajevo, gde su ga primili uz veliku čast. Tom prilikom čak mu je dodeljen boravak u dvorcu koji je on uz zahvale odbio, te sa svojom vojskom odlučio da bude u pomoćnoj zgradi pored dvorca.
To je samo jedan od primera njegove skromnosti, po kojoj je bio poznat. U Sarajevu je obavljao dužnosti komandanta.
Narod ga je veoma voleo, te mu je slavni pesnik Aleksa Šantić posvetio pesmu „Pozdrav vojvodi Stepi“.
Boravak u Sarajevu za vojvodu ipak je bio težak. Učešće u šest ratova, te 43 godine provedene kao vojnik na njegovo zdravlje ostavile su veliki uticaj. 4. aprila 1919. godine odlazi u Čačak na dvomesečni odmor koji mu je odobrila Vrhovna komanda. Iako se posle mesec dana vratio u Sarajevo, 2. novembra podnosi molbu da se njegova karijera kao komandir okonča.
Taj zahtev mu nije odmah odobren, ali 12. novembra ipak ga prihvataju, te Stepa Stepanović početkom 1920. godine odlazi u penziju. Grad Sarajevo je odlučio da vojvodi dodeli diplomu počasnog građanina po njegovom odlasku u Čačak. Predstavnici gradske vlasti su ga posetili u njegovom domu koji je bio uništen zbog posledica rata, ali ih je Stepa ipak sve velikodušno primio i ugostio na ručku. Svoje godine u penziji proživljavao je mirno.
Najviše je vremena provodio sa unucima ili u bašti gde se brinuo o cveću i usevima. Ljudi su ga sretali u šetnji pored reke, ili kada je morao na sastanke vojske u Beograd, ali nikoga nije posećivao niti primao u goste.
Savremenici su zabeležili da Stepa Stepanović nije trpeo bilo kakve povlastice. Živeo je i radio pod parolom "otadžbini se daje sve, a od nje se ne uzima ništa". Onda možda ni ne čudi priča koju je pre nekoliko godina ispričala Ivana Lučić, doktorka u penziji iz Beograda i praunuka vojvode Stepanovića.
Kada je konačno došlo vreme da ode u dugo zasluženu penziju, Stepa Stepanović je tražio da mu država pokloni samo jedno - njegovu ostarelu kobilu Vilu.
Bio je to konj na kojem je vojvoda učestvovao u mnogim bitkama i vojnim pohodima i još za vreme Stepinog službovanja je bila stara, oronula i predviđena za odstrel. Stepa Stepanović to nikako nije hteo da dozvoli, navodi Istorijski zabavnik.
Vratio penziju jer je mislio da je prevelika
Tadašnje novine zabeležile su priču o vojvodinoj prvoj penziji koja dodatno oslikava njegov karakter. Naime, on svoju prvu penziju nije ni primio.
Vojvoda je poštara, koji je došao da mu uruči penziju, posalo nazad sa naredbom da se penzija smanji jer je prevelika. Njemu je, kao srpskom vojvodi i istaknutom ratniku u svim dotadašnjim ratovima, pripala državna penzija u vrednosti od 3.000 tadašnjih dinara.
– Mangupi! Mangupi! Hoće da upropaste državu! Vraćaj pare, momče! Neka bar prepolove, šta bi s tolikim parama – zabeleženo je da je rekao Stepa Stepanović i poslao natrag zbunjenog poštara.
Poslednje godine života
Do 1924. godine mu se toliko pogoršalo zdravlje da nije mogao da prisustvuje desetogodišnjici pobede u Cerskoj bici. Takođe je zbog zdravlja odbio priliku za mandat za sastav vlade koju mu je kralj Aleksandar I pružio za vreme političke krize u kraljevini SHS.
Zahvaljući njegovoj povučenosti, mnogi su posumnjali da je njegovo zdravlje sasvim uredu, te da je to samo farsa za javnost a da je sam vojvoda naklonjen novom režimu. Shvativši da mu je sve lošije i odbijajući da se leči, Stepa je odlučio da si izgradi grobnicu. To je učinio nakon pomnog razmatranja koje mesto da odabere, te je nakon nekog vremena izabrao najviše mesto na groblju, u Čačku. Politika ga nije interesovala.
Njegova pažnja je bila usmerena na organizaciju koja je imala za cilj da okuplja narod na patrijarhalnoj osnovi, po imenu Narodna odbrana. Pristupivši njenom radu veoma ozbiljno, kako bivšem vojniku i dolikuje, uspeo je da proširi njen rad po čitavoj Jugoslaviji. Na nagovor organizacije odlazi u Beograd na kongres Narodne odbrane, te ga tu delegati proglašavaju njenim „doživotnim predsednikom“.
On je takvu odluku i prihvatio, smatrajući da treba da sluša volju naroda, zbog kojeg se i proslavio. Iako je plan bio da sledeće godine ode na kongres u Sarajevo, to se ipak nije ostvarilo. Njegovo zdravlje se veoma pogoršalo, te je Stepa počeo sa pripremama za svoju sahranu.
Sam je uštedeo novac kako svojoj porodici ne bi bio na teret, sam je odabrao uniformu u kojoj će biti sahranjen kao i ordenje koje će mu položiti na kovčeg.
Vojvoda Stepa Stepanović umire 27. aprila 1929. godine, drhtavim glasom izustivši svoje poslednje reči: „Polazite napred“.
Vest o njegovoj smrti pogodila je čitavu zemlju. Na sahrani koja je održana 29. aprila, prisustvovalo je više hiljada građana, a pored njih svoju počast odali su i ratni drugovi, oficiri i sam kralj Aleksandar I Karađorđević. Domaći i strani mediji pisali su o njemu kao o srpskom junaku koji će zauvek biti upamćen kroz istoriju.
U njegovu čast podignut je spomenik u Čačku, koji je 2012. godine bio oskrnavljen. Pored toga ulica u Beogradu nosi njegovo ime, kao i osnovna škola u njegovom rodnom selu, u kojem je takođe podignut spomenik.
Slavni srpski naučnik Nikola Tesla, samo je jednom bio u Beoradu, i to 1. juna, koji će biti zapamćen kao dan kada je, na poziv Đorđa Stanojevića, rektora Beogradskog univerziteta, stigao u prestonicu.
Na današnji dan navršava se 141 godina od kada je pre dva veka, daleke 1882. godine Srbija je iz ranga kneževine uzdignuta na rang kraljevstva, a njen vladar Milan Obrenović, koji je prethodno bio knez, postao je kralj. Car Franc Jozef je lično čestitao kralju Milanu Obrenoviću.
Skinuo sam mantiju, uzeo mitraljez jer nisam mogao da gledam na moje oči da moj narod kolju ustaški koljači, govorio je četnički vojvoda Momčilo Đujić.
Malu decu mame i bake oduvek plaše alama i baucima koji će doći da ih ukradu ili pojedu ako ne budu dobra. Ipak, u staroj slovenskoj mitologiji postoje bića od čije zlobe i priča o njihovim zlodelima ni odraslima nije svejedno!
Stariji se verovatno sećaju jednog od najpoznatijih rudara nekadašnje Jugoslavije Alije Sirotanovića, junaka socijalizma, poznatog i po tome što se njegov lik 1987. našao na novčanici od 20.000 dinara. Ipak, mlađima je ovaj čovek uglavnom nepoznat, a mali je broj ljudi koji znaju da je život završio u siromaštvu, sam i zaboravlje od svih.
Potresna nemačka fotografija uslikana neposredno pre pogubljenja Lepe Radić, mlade devojke rođene 19. decembra 1925. godine u selu Gašnici, kod Bosanske Gradiške.
Pobeda Srpske vojske na Ceru je bila istorijska, ali gubici u ljudstvu bili veliki. Iz stroja je izbačeno čak 259 oficira i 16.045 podoficira i vojnika. Za tadašnju Srbiju od oko 4 miliona stanovnika, to je bio nenadoknadiv gubitak, naročito imajući u vidu da je u Balkanskim ratovima 1912-13 Srpska vojska izgubila oko 44 hiljade oficira, podoficira i vojnika. Veliki gubici u starešinskom kadru bili su istovremeno i veliki gubici srpske inteligencije i školovanih starešina. Ovo je priča o 1.300 kaplara.
Markov Grad ili Markove Kule, odnosno Prilepski Grad je mesto iz kog je vladao najveći srpski epski junak Kraljević Marko. U narodnoj pesmi ovaj grad se naziva “Prilep grad bijeli”.
07.05.2024
23:35
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srpski mladići borili su se na prvim borbenim linijama na tadašnjoj jugoslovensko-albanskoj granici čuvavši našu zemlju od deset puta većeg broja pripadnika takozvane OVK i NATO agresora, a među braniocima bio je i Tomislav Račić zvani Plamen.
Srpska diplomatija pod dirigentskom palicom predsednika Srbije Aleksandra Vučića u samo sedam dana pokazala je neverovatnu žilavost, agilnost i visprenost i odnela dve ključne pobede u novijoj istoriji Srbije.
Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da se Zapad i Evropa pripremaju za rat sa Rusijom, a sve izjave zapadnih političara o navodnoj "ruskoj pretnji" koriste kao izgovor.
Sandra Petrušić, iz opozicionog nedeljnika Radar, udarila je na lidera pokreta "Kreni-Promeni", Savu Manojlovića, rekavši da treba da priloži dokaze o Draganu Đilasu i da demorališe građane.
Dina Vučinić, članica Izvršnog odbora SNS u Novom Sadu, učestvovala je u debati za lokalne izbore na RTS1, sa Milošem Tubićem iz novosadske opozicije, gde je istakla da novosadskim naprednjacima s ponosom u naslovu liste stoji ime predsednika Aleksandra Vučića i dotakla se planova za dalji razvoja grada.
Lažni ekolog i jedan od glavnih konkurenata Dragana Đilasa za prvu violinu posrnule srpske opozicije Savo Manojlović gostujući na tajkunskoj N1 dao je izjavu koja otkriva koliko je zapravo neozbiljna ekipa koja pretenduje da vodi prestonicu.
Kandidat za gradonačelnika Beograda pokreta "Kreni-promeni" Savo Manojlović priznao je da je napravio koaliciju sa listom "Biram borbu" koju čini šest stranaka iz nekadašnje "Srbije protiv nasilja" - Zeleno-levi front, Ne davimo Beograd, Narodni pokret Srbije, Demokratska stranka, Ekološki ustanak - Ćuta, Pokret slobodnih građana i Novo lice Srbije - a čiji lideri tvrde da je Srebrenica genocid.
Veliki broj uzdržanih glasova može se smatrati uspehom srpske diplomatije i dokazom da Beograd raspolaže diplomatskim uticajem, piše Noje Ciriher cajtung.
Lider Srba u Crnoj Gori Milan Knežević žestoko je prokomentarisao sednicu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija na kojoj je manjinom glasova usvojena sramna rezolucija o navodnom genocidu u Srebrenici.
Nepoznati počinioci tokom noći razbili su prozor na prostorijama sedišta Srpske napredne stranke u Čačku, a na fasadi Ekonomske škole osvanula je preteća poruka namenjena predsedniku Srbije i gradonačelniku Čačka.
Lažni ekolog Aleksandar Jovanović Ćuta, osvedočeni ljubitelj dobre kapljice, po ko zna koji put nije propustio da otvoreno demonstrira nasilje, iako se, bar u izjavama, lažno predstavlja kao borac protiv nasilja.
Bivši dopisnik "Politike" iz Moskve Slobodan Samardžiija dao je svoje mišljenje o jučerašnjem sramnom usvajanju Rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.
Sramna Rezolucija o Srebrenici usvojena je juče u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, a tim povodom gost Informera bio je sin generala VRS Ratka Mladića, Darko.
Sociolog Vladimir Vuletić bio je gost "Info jutra" Informer televizije. Tema njegovog gostovanja bilo je jučerašnje usvajanje sramne Rezolucije o Srebrenici.
Više tužilaštvo u Beogradu podiglo je optužnicu protiv Iva Bukljaša (25) zbog sumnje da je 25. marta 2017. u centru Beograda, posle kraće verbalne rasprave, pokušao da ubije dvojicu ruskih državljana koji su doputovali povodom utakmice između FK "Crvena zvezda" i FK "Spartak" iz Moskve.
Nakon incidenta u sudnici Višeg suda u Smederevu, masovni ubica, Uroš Blažić i njegov otac Radiša, odmah su vraćeni u pritvorsku jedinicu, a kako saznajemo oni se posle toga nisu ponašali neuobičajeno.
Prvo osnovno javno tužilaštvo odredilo je zadržavanje do 48 sati prema advokatica I.B.I. (35) i S.P. (32) zbog postojanja sumnje da su prevarili trojicu ruskih državljana za 200 hiljada evra obećavajući im da će dobiti srpsko državljanstvo.
Crvena zvezda i Partizan će naredne sezone gotovo sigurno igrati u Evroligi, ali veliko je pitanje da li će to biti slučaj i 2025. godine, poručuje direktor Beogradske Arene Goran Grbović (63)!
Donald Tramp, kandidat republikanaca za predsednika SAD na novembarskim izborima, neprimerenim rečnikom pričao je o protivkandidatu iz redova demokrata, aktuelnom predsedniku SAD Džou Bajdenu.
Glavna obaveštajna uprava Ministarstva odbrane Ukrajine direktno je povezana sa terorističkim napadom na "Krokus siti hol" na periferiji Moskve, kada su poginule 144 osobe, izjavio je direktor Federalne službe bezbednosti Rusije (FSB) Aleksandar Bortnjikov.
Strahuje se da je oko 100 ljudi poginulo jutros u velikom klizištu u zabačenom selu na Papui Novoj Gvineji, prema navodima meštana koji izvlače tela poginulih, prenosi ABC njuz.
Miki Manojlović je kroz filmove kreirao jednu karakterističnu glumačku pojavu, što je prepoznavala i publika i stručna javnost, o čemu svedoče nagrade, ali i pohvale domaće i strane kritike.
Iako su za sreću dece odgovorni prijatelji, okolina i slično, najvažniju ulogu imaju roditelji koji direktno utiču na raspoloženje i karakter dece koju odgajaju.
Legenda folk muzike, Vesna Zmijanac, osvrnula se na tvrdnje Sandre Rešić da su ona i njen otac, Nino Rešić, bili u vezi i ispričala svoju verziju odnosa iz mladosti, o kojem čaršija godinama šuška.
Ana Nikolić javno je istakla da je ponosna Srpkinja i zahvalila se državama koje su nas podržale ili bile uzdržane prilikom glasanja o rezoluciji o Srebrenici, a onda se našla na udaru sramnih komentara.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.