Sve više mladih u Srbiji započinje ovaj biznis! Ne zahteva mnogo ulaganja, a donosi masnu zaradu!
Podeli vest
Proizvodnja cveća u valjevskom kraju postaje sve aktuelnija i veoma unosan posao. Mnogima cvećarstvo često iz hobija prerasta u osnovno zanimanje, dok popularizaciji ove grane poljoprivrede doprinosi mogućnost proizvodnje na manjim površinama uz postizanje dobrog profita.
Pre godinu dana, Marijana Kostić, na porodičnom gazdinstvu u tamnavskom selu Brezovica, počela je da gaji i plasira na tržište sezonsko cveće. Pored povrtarstva, kojim se njeni roditelji bave već godinama, kako kaže, ni ovaj posao joj nije toliko nepoznat i ima dosta sličnosti sa drugim granama poljoprivrede. U dva plastenika rastu surfinije, kaliope, viseće lozice, kadife, begonije, lepi jova, ukrasna koprivica i druge cvetnice.
Posebna grupa ljudi koji drže ovaj zanat u ''malom prstu'' mogu mesečno da zarade i do 7.000 evra. Sve su traženiji oni koji se bave zavarivanjem, a zbog nedostatka poznavalaca ovog posla dobro su plaćeni oni retki koji su ostali.
Od zemlje sa visokom stopom nezaposlenosti, Srbija je stigla u poziciju da nema dovoljno radne snage, bar za određene grane privrede.
03.05.2024
10:14
- Godinama sa majkom sam radila oko cveća, za nas u domaćinstvu. Ona mi je dala ideju da se oprobam u cvećarstvu, tako da sam uporedo uz njih počela za ovim poslom. Ovo mi je druga godina, tako da ćemo videti kako će napredovati.
- Prošle godine je bilo dosta manje i lošije, a ove godine vidim ja napredak, vide i kupci, tako da sam zadovoljna za početak. Početnik sam i vidim razliku u mom cveću i kod drugih. Mislim da su moje cene u skladu sa izgledom cveća i manje više su iste kao i prethodne sezone - kaže Marijana.
Od povrća do cveća
Godine iskustva rasadničarske proizvodnje paradajza, krastavca, paprike, samo su bili odskočna daska za Miru Mirković iz Pričevića da se otisne i u svet cvećarstva. Svake godine blizu 3.000 odgajenih biljka u saksijama i nešto manje sezonske rasade, iz rasadnika, krasi brojna dvorišta.
- Proizvodnja i prodaja se svake godine uvećavaju za određeni procenat. Potražnje za cvećem ima, a ono što je meni interesantno je to da je Srbija i dalje uvoznik cveća pored dosta dobrih i velikih proizvođača u našoj zemlji. Zahtevno je odgajiti jednu veliku biljku. Da bi došli do početka aprila i prodaje, potrebno je dosta rada, a za uvozne sadnice koje dobijama u novembru sa zagrevanjem plastenika treba početi u januaru, kako bi se biljke razvijale i imale neku pristojnu veličinu. Intezivan rad je otprilike od januara do početka aprila odnosno početka prodaje - priča Mira Mirković.
Valjevski kraj pogodan za uzgoj cveća
Valjevski kraj ima povoljne klimatske i edafske faktore za proizvodnju cvetnih kultura, što ide u prilog proizvodnji kvalitetnog rasada cveća, pojašnjava Smiljana Simeunović, samostalni stručni saradnik za hortikulturu.
Po njenim rečima, zainteresovanost za ovu granu poljoprivrede u trendu je rasta, i to su uglavnom proizvođači koji su nasledili proizvodnju od svojih roditelja i odlučili da je prošire i unaprede.
- Bitno je istaći da u valjevskom kraju postoje mladi proizvođači koji su ušli u ovu proizvodnju sa namerom da nauče, pokrenu i vremenom povećaju površine pod cvećarskom proizvodnjom, a kao krajnji cilj cvećarstvo je postalo njihov glavni posao. Razvoj savremene cvećarske proizvodnje ide u pravcu povećanja površina u zaštićenom prostoru, zbog toga treba očekivati nekoliko puta više površina pod plastenicima i staklenicima. Cilj je da se u narednom periodu poveća profitabilnost i zastupljenost proizvodnje rasada sezonskog i višegodišnjeg cveća na lokalnom nivou - smatra Smiljana Simeunović.
Troškovi proizvodnje se povećavaju svake godine i predstavljaju izazov za naše cvećare, ulaganje u proizvodne objekte i unutrašnje uređenje (sistem za grejanje, zalivanje, provetravanje), cene semena, reznica, supstrata, đubriva, sredstava za zaštitu od bolesti i štetočina samo su jedni od mnogobrojnih troškova koji su na listi prilikom kalkulacija troškova proizvodnje.
Velika šansa za Srbiju u Cvećarstvu: Savet iz Inostranstva
- Cvećarstvo uspeva da odoli izazovnim vremenima, potražnja na lokalnom tržištu beleži rast i opravdava povećanje površina pod plastenicima namenjenim za cvećarsku proizvodnju u valjevskom kraju - zaključuje ona.
Mnogim radnicima u Srbiji mesečna plata od 1.000 evra je još uvek san, ali ne mogu da se zanemare oni kojima se taj san već ostvario. Ministar finansija Siniša Mali nedavno je najavio da je plan da do kraja godine prosečna plata dostigne 920-930 evra, a do kraja sledeće godine čak 1.000.
Prosečne februarske plate u javnom sektoru su prema podacima Republičkog zavoda za statistiku iznosile 98.886 dinara što je za oko 4.700 dinara više od ukupnog republičkog proseka koji je iznosio 94.125 dinara.
Drvena vrata sa zatamljenim staklom i ispisanim imenom na njima. Iza njih zadimljena kancelarija, ventilator pored starog stola na kojem je sredovečni muškarac sa šeširom na glavi podigao noge dok čita novine.
U jеdnom trеnutku jе zavladala prava pomama za stabljikama paulovnijе, jеr rastе vеoma brzo, pa su mnogi pomislili da ćе brzo i zaraditi.
11.05.2024
13:10
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Posebna grupa ljudi koji drže ovaj zanat u ''malom prstu'' mogu mesečno da zarade i do 7.000 evra. Sve su traženiji oni koji se bave zavarivanjem, a zbog nedostatka poznavalaca ovog posla dobro su plaćeni oni retki koji su ostali.
Francuska je pokrenula veliku operaciju u kojoj učestvuje više od 600 žandarma, kako bi u potpunosti povratila kontrolu nad putem između glavnog grada Nove Kaledonije Numee i aerodroma u toj francuskoj prekomorskoj teritoriji, gde je šest ljudi poginulo u neredima.
Ofanziva ruskih snaga na harkovskom pravcu pokazala se toliko brzom i snažnom da im oskudne odbrambene strukture Ukrajine nisu postale prepreka, a osiromašeni redovi ukrajinskih oružanih snaga nisu bili spremni da brane svoje položaje, piše Njujork tajms.
LIder takozvanog Ekološkog ustanka Aleksandar Jovanović Ćuta smatra da je ujedinjenje jedini način za smenu Vučića, dok je lider Novog DSS Miloš Jovanović protiv saradnje sa onima "koji su svoju reč prodali".
Vladimir Tupanjac iz CRTE podneo je prigovor Izbornoj komisiji Gradske opštine Vračar protiv proglašenja izborne liste Sava Manojlovića "Dr Savo Manojlović - I ja sam Vračar - Kreni - Promeni".
Nastojanje državnog vrha Crne Gore da podrži Zapadne hegemone da sprovedu sramnu rezoluciju o Srebrenici, komentarisali su gosti Info jutra, politički analitičar Marko Šćepanović i predsednik Radničke partije Crne Gore Maksim Vučinić.
Medijski rat Istoka i Zapada, kao i odluku EU da se "Sputnjik" i "Raša tudej" sklone iz Zapadnog medijskog prostora, komentarisali su gosti Info jutra, Biljana Šahrimanjan Obradović iz Centra za stratešku analizu i urednik "Obeležja plus" Nikola Radanović.
Gostujući u Info jutru, gosti Zoran Anđelković iz Centra za mir i toleranciju i Direktor Borbe Andrija Jorgić, govorili su o širenju mrženje od stranbe opozicije i poročno ponašanje Aleksandra Jovanović Ćute.
Prisilan pokušaj gašenja Republike Srpske i licemerje hrvatske spoljne politike prema srpskom narodu, komentarisali su gosti Info jutra, bivši ministar policije RS Tomo Kovač i predsednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić.
Na novom Zlotskom groblju na sahrani Svetlane Dragijević je bio prisutan osumnjičeni za ubistvo male Danke Ilić, Dejan Dragijević i suprug Radoslav, pod policijskom pratnjom. Oni su dovedeni na sahranu Svetlane Dragijević. Sa lisicama na rukama, ova dvojica su izvedena iz policijske marice pred okupljene, što je izazvalo različite reakcije kod prisutnih. Malobrojni očevidci su primetili da je Dejan Dragijević, uprkos situaciji u kojoj se nalazi, delovao sasvim normalno i opušteno.
U naselju Bošnjane, vozač putničkog vozila N. J. iz Obreža, u opštini Varvarin, upravljajući automobilom kruševačkih oznaka iz pravca Popovca ka Davidovcu, naglo je prešao u saobraćajnu traku namenjenu za kretanje vozila iz suprotnog smera, sleteo sa puta i udarao u objekat pored puta!
Srđan Vidović iz Modriče, poznatiji kao Crvo, uhapšen je zbog sumnje da je iz kuća i vikendica na području ove opštine, krao nameštaj i belu tehniku iz kuća i vikendica.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Službe za suzbijanje kriminala i PU u Kikindi, uhapsili su četiri osobe iz Horgoša zbog postojanja osnova sumnje da su od početka godine, na teritoriji Horgoša, izvršile više krivičnih dela teška krađa i krađa.
Haos u regionalnom takmičenju. Košarkaš Partizana Džejms Naneli je pesnicom udario Stefana Lazarevića po završetku šuterskog treninga na dan treće utakmice (20.30).
Partizan i Crvena zvezda, treći čin! Košarkaši crno-belih večeras (20.30, Arena 1 premijum) dočekuju najvećeg rivala u trećem meču finalne serije ABA lige i jedino pitanje je da li će se drama nastaviti ili će već negde oko 23 časa pehar biti uručen ekipi Janisa Sferopulosa.
Novak Đoković ove sezone još nije osvojio trofej, igrao je samo dva polufinalu na Australijan openu i Monte Karlu, dok je na šljaci odigrao samo šest mečeva, pa je odlučio da igra na ATP turniru u Ženevi, sad dana pred drugi grend slem u sezoni - Rolan Garos.
Najvažnija preostala fudbalska utakmica u srpskom fudbalu je finale Kupa, koje će u utorak od 20.15 časova (Arena 1 premijum) odigrati Crvena zvezda i Vojvodina u Loznici. Kvote su kao da igra jedan profesionalni i jedan amaterski klub.
Britanski sud odlučiće sutra, 20. maja, da li će osnivač "Vikiliksa" Džulijan Asanž, nakon 13-godišnje pravne borbe, biti izručen Sjedinjenim Državama, gde je optužen za špijunažu i gde mu preti kazna od 175 godina zatvora zbog objavljivanja dokumenata u kojima se detaljno navode nezakonite akcije SAD u Avganistanu, Iraku, Gvantanamu i dr.
Ako Zelenski ostaje na funkciji, on će biti podložan optužbama da je iskoristio rat da podriva demokratiju tako što je preuzeo kontrolu nad medijima, sklanjajući svoje kritičare i rivale i uzdižući svog "prijatelja", Andrij Jermaka, iznad karijernih državnih službenika i diplomata, piše Vašington Post.
Izraelska policija je upotrebila vodene topove i rasporedila konjičke jedinice kako bi rasterali pripadnike protest u Tel Avivu, organizovane protiv vlade i u znak podrške oslobađanju talaca iz Pojasa Gaze. Miting je bio praćen sukobima sa snagama za sprovođenje zakona, kao i hapšenjima.
Kada čujete da jezero nosi naziv "Vražje", verujemo da vas na trenutak prođe jeza, ali kada ugledate njegovu lepotu preplaviće vas samo lepi osećaji i lepota prirode Crne Gore.
Danas je u pirotskom selu Krupac, podno Stare planine, počela deveta po redu Jagnjijada, na kojoj se veliki broj takmičara nadmetao u pripremi najukusnije jagnjetine u brojnim "disciplinama", na ražnju, na pari, u vurnji, odnosno furuni...
Tri ratna druga, Igor Vukašinović (54), Novica Pejić (63) i Ostoja Medić (68), prošli su danas kroz Užice na svom krstonosnom hodu sa Pala na Krf. Sa njima je i četvrtičlan Petar Dragaš u pratnji sa kombijem, a na put dug 1.200 km pošli su 14. maja.
U pomoravskom kraju sve su popularnije poljoprivredne škole jer prate savremene svetske trendove u poljoprivrednoj proizvodnji pa čak i da se usavršavaju u inostranstvu.
U selu Jagnjilu kod Mladenovca i danas će biti živo! Od juče, kada je zvanično otvorena Jagnjijada, ovde je sve u znaku dobre zabave, a subota je centralni deo manifestacije.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.