ZELENA MAPA UKRAJINE LEDI KRV U ŽILAMA! Objavili su je Amerikanci i sada je jasno kakav strašan scenario nam se sprema! (FOTO)
Podeli vest
Ruska specijalna operacija u Ukrajini i informacije sa fronta samo na prvi pogled zamagljuju krizu u senci koju je stvorio rat: dugoročna šteta po globalni sistem ishrane koja će verovatno povećati glad, poremetiti tržišta, promeniti korišćenje zemljišta i vode, piše američki magazin Vajerd (Wired)
Ministarstvo poljoprivrede SAD, Služba za svetsku poljoprivredu, objavilo je mape prinosa osnovnih žitarica i uljarica po regionima u Ukrajini za period od 2016-2020. godine, koje je izradila Državna statistička služba Ukrajine. Mape možda najbolje oslikavaju koliko je poljuljano globalno tržište osnovnih namirnica, ako se uzme u obzir da je Ukrajina uz Rusiju u svetskom vrhu kao izvoznik pšenice, suncokreta i drugih žitarica i uljarica.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski istakao je danas da u Evropi ponovo postoji zid, a nije Berlinski, već zid koji deli slobodu od neslobode
17.03.2022
10:18
Naime, sudeći po regionalnim podacima o udelu prinosa, veći deo ukrajinskih oranica koje daju najveću količinu pšenice nalaze se upravo u zoni teških borbi ruske vojske i snaga Kijeva.
Slično je i sa područjima na kojima je kukuruz glavni usev, na osnovu prinosa.
Pogledajte i mapu prinosa suncokreta, Ukrajina je u svetskom vrhu kada je proizvodnja i izvoz ove uljarice u pitanju.
Rusija i Ukrajina su žitnice Evrope. Međunarodni institut za istraživanje prehrambene politike procenjuje da njihov izvoz predstavlja 12 procenata svih kalorija u hrani kojima se trguje u svetu.
Ove dve zemlje čine skoro 30 odsto svetskog izvoza pšenice, skoro 20 odsto izvoza kukuruza i više od 80 odsto svetske ponude suncokretovog ulja. Taj izvoz je u zastoju iz različitih razloga – u Ukrajini zbog ruske invazije, a u Rusiji zbog globalnih sankcija – ali neto efekat je isti. Kao da su Ajova i Ilinois, srce američke proizvodnje žitarica, strgnuti sa mape, upozorava američki magazin.
Ukrajinska vlada donela je zabranu izvoza pšenice, zajedno sa pošiljkama ovsa, prosa, heljde i stoke, čuvajući ih za potrebe svog naroda, ali čak i kada ta zabrana bude prestala, pitanje je koliko i kakvih useva će dolaziti sa ratom devastiranih područja i kada će Ukrajina moći da se vrati na izvoz u punom kapacitetu.
Kriza useva u Ukrajini ima nekoliko komponenti. Roba koja je već požnjevena - na primer kukuruz iz prošle jeseni - ne može se transportovati van zemlje; luke i brodske rute su zatvorene, a međunarodne trgovačke kompanije su prestale sa radom radi bezbednosti. (Osim toga, dok ti usevi leže u kontejnerima, uništavanje električne mreže u zemlji dovodi do kvara uređaja za kontrolu temperature i ventilacije koje sprečavaju da se usevi ubuđaju.) Ovogodišnja pšenica, koja će biti gotova u julu, ne može biti požnjevena ako nema goriva za kombajne i bez rada za njihovo pokretanje. Poljoprivrednici se bore oko toga da li da sade za sledeću sezonu - da li uopšte mogu da nabave seme i đubrivo. (Rusija je najveći svetski izvoznik đubriva; obustavila je isporuke prošle nedelje.)
Globalne cene hrane su skočile na najviši nivo pre nego što je rat uopšte počeo, zahvaljujući pritisku koji je pandemija kovida izvršila na lance snabdevanja, a cene pšenice su sada na vrhuncu od 14 godina. Analitičari brinu da će zemlje koje najviše kupuju pšenicu iz Ukrajine - pretežno u Africi i na Bliskom istoku - imati problem da plate kako cene rastu.
"Ne samo da te zemlje dobijaju veliki deo pšenice iz Ukrajine i Rusije, 80 odsto u nekim slučajevima, već je najveći deo ishrane u tim mestima hleb", kaže Megan Konar, istraživač politike vode i hrane i vanredni profesor građevinskog i ekološkog inženjerstva na Univerzitetu Ilinois.
Egipat i Turska većinu svoje pšenice nabavljaju iz regiona Crnog mora, ističe ona, a Bangladeš, Pakistan i brojne podsaharske zemlje kupuju najmanje polovinu pšenice iz Ukrajine.
Vredi zapamtiti da je poslednji put kada su cene hrane bile ovako visoke 2008. i 2009. godine, regione širom sveta zahvatio talas građanskih nemira. Bilo je nereda na Haitiju, Južnoj Americi i Južnoj Aziji. Cena hleba bila je jedna varnica za Arapsko proleće, koji je počeo 2010. Stručnjaci se brinu da bi slični nemiri mogli vrebati u bliskoj budućnosti pošto siromašne zemlje nadmašuju ponudu za žito od onih bogatih.
"Već vidimo izvesno povećanje cena zbog sukoba, pored povećanja cena koje smo doživeli tokom kovida zbog poremećaja u lancu snabdevanja“, kaže Olena Sambuči, poljoprivredni ekonomista i naučnik na projektu u UC Davis. Održavanje zaliha, kaže ona, "zavisiće od toga da li će vlade zemalja koje su primaoci tog izvoza moći da organizuju zamenski uvoz sa nekog drugog mesta, a to će podrazumevati veće cene. Pristupačnost će biti problem".
Da sve ovo bude još gore, Svetski program za hranu Ujedinjenih nacija (FAO), verovatno najveći distributer pomoći u hrani za posrnule ekonomije, kupuje više od polovine žitarica koje distribuira iz Ukrajine i Rusije. Agencija već plaća 30 odsto više za hranu nego pre nekoliko godina, napisao je njen izvršni direktor u ponedeljak u Vašington postu :
"Uticaj Ukrajine uništene ratnom olujom će se osećati na globalnom nivou u godinama koje dolaze."
Situaciju u Ukrajini možete pratiti iz minuta u minut u blogu na našem portalu klikom OVDE.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Smrt , glad i bolesti su proizvod USA ! Ostavite ljude da žive svojim životom , sedite već jednom kući iako nije vaša , oteli ste je od Indijanaca a njih pobili .
Žal nacista je očigledna, na korak behu od toga da i na to stave šapu! I sve se menja! Šrafciger industrija je prošlost, morace debelo da se bore da održe standard svog stanovnistva a to je realno nemoguće! Uskoro haous u njihovim zemljama! Vreme je bilo...
neverovatno je o čemu sve pišu zapadni mediji a nijednog članka o labaratorijama i biološkom oružju.Tabu tema.Zapadni "novinarčići" jadni,bedni i neverovatne kukavice.
Predsednik Srbije i član SNS Aleksandar Vučić poručio je danas na predizbornoj konvenciji naprednjaka i koalicionih partnera u Novom Sadu da su izbori 2. juna od ogromnog značaja za sve opštine i gradove u kojima će biti održani i za celu Srbiju.
Opozicija više ne zna gde udara i radi upravo ono protiv čega su se oni borili pre i posle 17. decembra, a to su fantomski birači. Iz dana u dan isplivavaju novi fantomski birtači i kandidati iz redova opoziicje.
Pred Srbijom je jedan od najtežih političkih momenata u modernoj istoriji - 23. maja je sednica Generalne skupštine Ujedinjenih nacija na kojoj će se u 16 časova glasati o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici. Zbog toga je, sada više nego ikada, važno da se zbiju redovi i da svi stanu uz predsednika Srbije Aleksandra Vučića u teškoj borbi koju vodi za očuvanje nacionalnih interesa.
Pred Srbijom je jedan od najtežih političkih momenata u modernoj istoriji - 23. maja je sednica Generalne skupštine Ujedinjenih nacija na kojoj će se u 16 časova glasati o sramnoj rezoluciji o navodnom genocidu u Srebrenici. Zbog toga je, sada više nego ikada, važno da se zbiju redovi i da svi stanu uz predsednika Srbije Aleksandra Vučića u teškoj borbi koju vodi za očuvanje nacionalnih interesa.
Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) najavio je da se do kraja dana očekuje naoblačenje s kišom i lokalanim pljuskovima s grmljavinom, koje će uveče zahvatiti zapadne i jugozapadne delove Srbije, a kasnije će se proširiti i na ostale predele.
Aleksandra Ružičić, direktorka "Doma zdravlja Zvezdara", oglasila se nakon sramnog teksta na tajkunskim medijima, koji širi laži da se u pomenutom domu zdravlja dešavaju preventivni pregledi za građane koji su potpisom podržali Vučićevu listu.
Naša zemlja je pod ogromnim pritiskom. Da li će nam staviti žig genocidnog naroda? Predsednik Vučić čini sve što može u Savetu Evrope kako do ove sramne rezolucije ne bi došlo. Gosti "Info večeri" bili su Miloš Terzić, iz Kancelarije za Kosovo i Metohiju i Miloje Pršić, pukovnik u penziji.
Udarna tema u svim svetskim medijima jeste pad helikoptera iranskog predsednika. Pojavljuje se veliki broj dezinformacija. Predsednik nije bio sam. Postojala su još dva helikoptera sa ministrima. Da li je predsednik Irana još uvek živ ili nije? Gosti "Info večeri" bili su Dragan Vasiljković, iz fondacije Kapetan Dragan, kao i profesor dr Miloje Pršić, pukovnik u penziji.
Gosti Intervjua dana bio je novinar Aleksandar Apostolovski. On je govorio o nestanku helikoptera iranskog predsednika, ali i o svim drugim aktuelnim temama u svetu i u regionu.
Profesor dr Dragan Radenović, akademik i Slobodan Samardžija, bivši dopisnik "Politike" iz Moskve, bili su gosti emisije "Info dan" Informer TV. Komentarisali su interesovanje afričkih zemalja za pristupanje BRIKS-u, ali i današnji pad helikoptera iranskog predsednika Ibrahima Raisija.
U Crepaji kod Pančeva danas se dogodio ozbiljan incident kada je grupa muškaraca i žena odgurivala dvojicu policajaca koji su izašli na teren zbog prijave o nasilju!
Pripadnici Uprave saobraćajne policije danas oko 17 časova, na putu Stari Žednik - Mali Beograd, zaustavili su pedesetogodišnjeg muškarca iz okoline Bačke Palanke, koji je upravljao vozilom "audi" brzinom od 187,9 kilometara na čas, na delu puta gde je ograničenje 80.
Mladić Tijang Kim (21) iz Nortbruka, svojom bahatom vožnjom izazvao je nesreću u kojoj je 12. maja 2024. godine poginuo srpski tinejdžer Marko Niketić (17), usled čega je još dvoje mladih osoba u kritičnom stanju!
Osumnjičeni za ubistvo Danke Ilić dvogodišnje devojčice iz Bora koja je nestala 26. marta u mestu Banjsko Polje, dok je bila pod nadzorom majke, Dejan Dragijević iz Zlota i Srđan Janković iz Luke, za koje je utvrđeno deset dana kasnije da su devojčicu udarili službenim kolima tamošnjeg vodovoda, a potom je udavili, bili su na psihijatrijskom veštačenju u bolnici u okviru Centralnog zatvora u Beogradu.
Postoje brojna verovanja kojih se mnogi slepo drže kako bi privukli novac i sreću u svoju kuću. A mnoga drevna učenja su razvila čitave teorije na ovu temu, od kojih je najpoznatije Feng šui. Međutim, u narodu postoje i neka druga sujeverja, a evo koja su opstala do dan danas.
Danas je u pirotskom selu Krupac, podno Stare planine, počela deveta po redu Jagnjijada, na kojoj se veliki broj takmičara nadmetao u pripremi najukusnije jagnjetine u brojnim "disciplinama", na ražnju, na pari, u vurnji, odnosno furuni...
Tri ratna druga, Igor Vukašinović (54), Novica Pejić (63) i Ostoja Medić (68), prošli su danas kroz Užice na svom krstonosnom hodu sa Pala na Krf. Sa njima je i četvrtičlan Petar Dragaš u pratnji sa kombijem, a na put dug 1.200 km pošli su 14. maja.
U pomoravskom kraju sve su popularnije poljoprivredne škole jer prate savremene svetske trendove u poljoprivrednoj proizvodnji pa čak i da se usavršavaju u inostranstvu.
U selu Jagnjilu kod Mladenovca i danas će biti živo! Od juče, kada je zvanično otvorena Jagnjijada, ovde je sve u znaku dobre zabave, a subota je centralni deo manifestacije.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.