Cela Evropa kreće sa kopanjem litijuma: Španija sprema veliki projekat na severozapadu zemlje u Galiciji!
Podeli vest
Kako električna vozila brzo stiču popularnost širom Evrope, region se utrkuje da poveća proizvodnju litijuma, ključne komponente u baterijama za električna vozila, te se tako u Galiciji, Španija, sprema veliki projekat što se tiče iskopavanja ovog minerala.
Godinama se Evropa u velikoj meri oslanjala na uvezeni rafinisani litijum, uglavnom iz Kine. Ali ova zavisnost bi sada mogla predstavljati egzistencijalnu pretnju evropskim proizvođačima automobila.
Studija je još najavljena kao "prva analiza zasnovana na preciznim parametrima i informacijama, uticaja eksploatacije litijuma na međunarodni položaj i stratešku bezbednost Republike Srbije".
Profesor Rudarsko-geološkog fakulteta Dinko Knežević rekao je da je otvaranje rudnika litijuma razvojna šansa za Srbiju, jer zahvaljujući rudniku kraj u kome se on otvara oživi, a nakon toga plodove ubira cela zemlja
03.10.2023
11:57
Dominacija Kine u litijumu
Kina je stekla dominaciju u litijumu velikim ulaganjem u rudarske i rafinerske kapacitete pre nekoliko decenija. Na primer, kineski proizvođač baterija i električnih vozila BID ušao je u eksploataciju litijuma još 1995. godine.
Dok su se 1980-ih Evropa i drugi razvijeni regioni udaljili od iskopavanja kritičnih minerala kao što je litijum zbog visokih troškova i uočenih uticaja na životnu sredinu. Ovo je efektivno predalo kontrolu nad globalnim lancem snabdevanja litijumom Kini.
U poslednjih nekoliko godina, Srbija se našla upletena u strastvenu i ponekad kontroverznu debatu o Jadar rudniku, značajnom projektu rudarenja koji predvodi globalni gigant u oblasti rudarstva, Rio Tinto.
29.09.2023
17:39
Sada kineske firme čine 90% proizvodnje LFP ćelija širom sveta.
Ovo daje Kini ogromnu ekonomsku polugu i prednost u ceni baterije.
Može li Evropa sustići?
Sa najmanje deset godina prednosti u tehnologiji baterija i proizvodnim kapacitetima, kineski proizvođači su već počeli da izvoze električne automobile u Evropu po veoma konkurentnim cenama.
Kina je prošle godine pretekla Tursku kao najveći izvoznik vozila svih tipova motora u Evropsku uniju. Neki analitičari u industriji zabrinuti su da bi se evropski proizvođači automobila mogli boriti da pariraju brzoj kineskoj ekspanziji električnih automobila po razumnoj ceni.
Međutim, pristalice tvrde da Evropa još uvek može da dobije prednost u tranziciji na električna vozila podsticanjem potrošača, obezbeđivanjem pristupa sirovinama i prilagođavanjem trgovinske politike.
Na primer, EU planira da ublaži pravila o državnoj pomoći i poveća ciljeve za ekstrakciju kritičnih minerala u skladu sa svojim novim Zakonom o kritičnim sirovinama. Zakonodavstvo ima za cilj da pomogne evropskim kompanijama da se takmiče sa subvencijama u američkom Zakonu o smanjenju inflacije.
EU takođe pokreće antisubvencionu istragu o uvozu kineskih automobila zbog zabrinutosti za nelojalnu konkurenciju.
Konačno, povećanje usvajanja električnih vozila u Evropi zahtevaće da električni automobili budu pristupačniji kroz podsticaje za kupovinu, poreske olakšice i izgradnju infrastrukture za punjenje.
Na strani ponude, Evropa će morati značajno da ubrza proizvodnju litijuma. Međutim, izgradnja čitavog lanca snabdevanja baterijama na domaćem tlu biće veoma skupa i dugotrajna.
Uspon u Evropi u domaćem litijumu
Da bi smanjile oslanjanje na uvezeni litijum i izgradile domaće snabdevanje, evropske kompanije su počele da grade prve rafinerije litijuma velikih razmera na kontinentu.
Na primer, u Nemačkoj, AMG Lithium of AMG Critical Materials NV (AMVMF:OTCMKTS;AMG:AMS) se bliži završetku u velikoj fabrici litijum hidroksida u Biterfeld-Volfenu. Postrojenje bi trebalo da počne sa radom kasnije ove godine, sa ciljem da proizvodi 100.000 tona litijum hidroksida za baterije godišnje. Ova količina bi bila dovoljna za preko 2,5 miliona električnih vozila.
AMG Lithium već ima raspoređene narudžbenice do 2026.
Osim Nemačke, u Evropi je u toku nekoliko drugih projekata za izvlačenje litijuma iz domaćih resursa i izgradnju postrojenja za preradu. Na primer, u Portugalu, britanska Savannah Resources Plc (SAV:LON) razvija rudnik litijuma za proizvodnju koncentrata spodumena, ključnog minerala koji sadrži litijum.
Kompanija napominje: „Projekat je sada dobro uspostavljen kao najznačajniji spodumen litijum projekat u zapadnoj Evropi.“
Druga kompanija koja radi na povećanju snabdevanja litijumom na Zapadu je Global Batteri Metals Ltd. (GBML:TSKS; REZZF:OTCMKTS). Na svom Leinster Lithium projektu u Irskoj, Global Batteri Metals trenutno buši nakon uzimanja uzoraka do 3,75% Li2O. IberAmerican Lithium Corp. (IBER:NEO)
Njena potraživanja pokrivaju preko 525 kvadratnih kilometara južno od Dablina i nalaze se pored ILC-a i Ganfengovog projekta Blackstairs. Kombinovani projekti bi se mogli pretvoriti u veliki litijumski okrug koji podržava Evropu.
Na kraju, španska kompanija IberAmerican Lithium Corp. (IBER:NEO) je jedan od igrača koji pokušavaju da razviju nove litijumske projekte u zemlji. IberAmerican Lithium je identifikovao značajnu mineralizaciju litijuma na svojoj koncesiji Alberta II u regionu Galicija u Španiji, sa preko 25 bušotina zahvata iznad 1% litijum oksida.
U septembru 2023, IberAmerican Lithium je otkrio da je stekao puno vlasništvo nad svojim litijumskim projektima koji se nalaze u regionu Galicija u Španiji. Preuzimanjem preostalog udela u ovim koncesijama, IberAmerican Lithium ima potpunu nadležnost nad operacijama i može da ubire sve finansijske koristi od buduće proizvodnje. Ova potpuna kontrola pruža IberAmerican Lithium-u fleksibilnost da unapredi depozite ka proizvodnji litijuma nezavisno.
IberAmerican ima za cilj da odredi početni resurs od 10 miliona tona sa klasifikovanim litijum oksidom od 1-1,1% kroz planirano istražno bušenje krajem 2023. i 2024. Uspeh IberAmerican Lithium-a mogao bi pomoći da se obezbede domaće zalihe litijuma koje su očajnički potrebne evropskim proizvođačima automobila. Povećanje proizvodnje na nalazištima kao što je projekat Alberta kompanije. IberAmerican biće ključno za Evropu koja će postići veću samodovoljnost metalima za baterije za električna vozila i smanjiti oslanjanje na uvoz iz Kine.
Što se same kompanije tiče, kompanija je imala početno tržište od 27.375.122 dolara, sa 109.500.488 neotplaćenih akcija, 9.450.000 opcija i 18.225.244 varanta koji ističu 1. septembra 2026.
Oko 36% kompanije drže insajderi, uključujući generalnog direktora Bechera, direktora i predsednika Judžina Mekbernija i direktora Migela del Kampu.
Oko 25% kompanije je u institucijama, uključujući Delbrook Resource Opportunities Master Fund LP (Grandi Kajmanska ostrva), Jaivee & Co., CI Resource Opportunities Class i Delbrook Resources Opportunities Fund (Vankuver).
Ostalo je maloprodaja.
Kompanija trenutno trguje, u vreme pisanja ovog teksta, sa tržišnom kapitalizacijom od ~22 miliona dolara, sa oko 110 miliona akcija u prodaji.
Zaključak
Iako Kina možda ima prednost, kompanije poput IberAmerican Lithium-a pokazuju da Evropa još uvek ima borbene šanse da uspostavi sopstveni lanac snabdevanja baterijama za električna vozila. Sa velikim nalazištima litijuma i postrojenjima za preradu koja su sada u razvoju, Evropa pravi korake ka većoj samodovoljnosti. Projekat Alberta II kompanije IberAmerican Lithium mogao bi da promeni igru, pružajući glavni novi izvor domaćeg litijuma u španskom regionu Galicije.
Ako IberAmerican može uspešno da poveća proizvodnju, to bi označilo ogroman korak napred u evropskoj potrazi za nezavisnošću od litijuma. Druge firme se takođe utrkuju da otključaju evropske resurse litijuma.
Iako će možda trebati neko vreme da novi rudnici počnu sa radom, brz napredak pokazuje posvećenost Evrope da obezbedi svoju budućnost električnih vozila. Uz kontinuirano ulaganje i podršku takvoj politici, kompanije kao što je IberAmerican Lithium mogu pomoći Evropi da uhvati korak i postane svetski lider u revoluciji električne mobilnosti u procvatu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Studija je još najavljena kao "prva analiza zasnovana na preciznim parametrima i informacijama, uticaja eksploatacije litijuma na međunarodni položaj i stratešku bezbednost Republike Srbije".
Mladi Nemci će po uzoru na svoje vršnjake iz nordijskih zemalja uskoro morati da ponovo obuku uniformu Bundesvera – 13 godina pošto je kancelarka Angela Merkel ukinula obavezno služenje vojnog roka. Ministar odbrane Boris Pistorijus bi do juna trebalo da obelodani na koji način će se povećati broj pripadnika oružanih snaga najjače evropske ekonomije.
Opozicija više ne zna gde udara i radi upravo ono protiv čega su se oni borili pre i posle 17. decembra, a to su fantomski birači. Iz dana u dan isplivavaju novi fantomski birtači i kandidati iz redova opoziicje.
LIder takozvanog Ekološkog ustanka Aleksandar Jovanović Ćuta smatra da je ujedinjenje jedini način za smenu Vučića, dok je lider Novog DSS Miloš Jovanović protiv saradnje sa onima "koji su svoju reč prodali".
Gosti "Info dana" Informer televizije bili su advokat Pavle Staničić i predsednik Saveza Srba u Sloveniji Vladimir Kokanović. Oni su govorili na temu potencijalnog usvajanja sramne Rezolucije o Srebrenici.
Nastojanje državnog vrha Crne Gore da podrži Zapadne hegemone da sprovedu sramnu rezoluciju o Srebrenici, komentarisali su gosti Info jutra, politički analitičar Marko Šćepanović i predsednik Radničke partije Crne Gore Maksim Vučinić.
Medijski rat Istoka i Zapada, kao i odluku EU da se "Sputnjik" i "Raša tudej" sklone iz Zapadnog medijskog prostora, komentarisali su gosti Info jutra, Biljana Šahrimanjan Obradović iz Centra za stratešku analizu i urednik "Obeležja plus" Nikola Radanović.
Gostujući u Info jutru, gosti Zoran Anđelković iz Centra za mir i toleranciju i Direktor Borbe Andrija Jorgić, govorili su o širenju mrženje od stranbe opozicije i poročno ponašanje Aleksandra Jovanović Ćute.
Miloš Martinović, kojem je pomahnitali Vuk Borilović (34) u krvavom pohodu, na Cetinju, ubio suprugu Natašu i sinove Mašana (8) i Marka (11), opet je najavio da neće odustati od krvne osvete i da ubici kad-tad oduzeti sve!
Na novom Zlotskom groblju na sahrani Svetlane Dragijević je bio prisutan osumnjičeni za ubistvo male Danke Ilić, Dejan Dragijević i suprug Radoslav, pod policijskom pratnjom. Oni su dovedeni na sahranu Svetlane Dragijević. Sa lisicama na rukama, ova dvojica su izvedena iz policijske marice pred okupljene, što je izazvalo različite reakcije kod prisutnih. Malobrojni očevidci su primetili da je Dejan Dragijević, uprkos situaciji u kojoj se nalazi, delovao sasvim normalno i opušteno.
Roditelji Koste K., dečaka-ubice koji je 3. maja prošle godine izvršio masakr u Osnovnoj školi ''Vladislav Ribnikar'' i usmrtio devetoro dece i čuvara škole, rekli su juče da neće svedočiti u postupku koji su protiv njih pokrenuli roditelji ubijene Adriane Dukić (14).
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Prokuplju podneli su prekršajnu prijavu protiv dvadesetšestogodišnjeg vozača teretnog vozila koji je vozio bez vozačke dozvole, pod dejstvom amfetamina i sa 1,91 promila alkohola u organizmu, sleteo sa puta i tom prilikom je nastala manja materijalna šteta na vozilu.
Argentinski reprezentativac, Lionel Mesi (36) i dalje je ubedljivo najplaćeniji fudbaler u profesionalnoj američkoj MLS ligi, saopštili su svetski mediji.
Osvojićemo Kup Srbije, kaže fudbaler Crvene zvezde Srđan Mijailović. Crveno-beli će u utorak od 20.15 časova (Arena 1 premijum) odigrati sa Vojvodinom meč finala Kupa u Loznici na stadionu "Lagator".
Ministar unutrašnjih poslova Irana Ahmad Vahidi potvrdio je da je danas helikopter sa iranskim predsednikom Ebrahimom Raisijem imao incident pri sletanju u istočnom Azerbejdžanu.
Vest da je helikopter koji je prevozio iranskog predsednika Ebrahima Raisija imao problema pri sletanju zbog otežanih vremenskih uslova, odnosno magle, odjeknula je svetom a i dalje nije poznato šta se tačno dogodilo. Postoje dve verzije, da je do nesreće zaista došlo ili da je helikopter sleteo nakon čega je predsednik nastavio kopnenim putem. Nijedna nije zvanično potvrđena, očekuje se svakog časa da se sazna šta se zaista desilo.
Loše vremenske prilike prema navodima lokalnih medija sprečavaju spasilačke ekipe da stignu do mesta gde se navodno srušio helikopter sa iranskim predsednikom Ibrahimom Raisijem!
Pevačica Nevena Božović udata je za pilota Nikolu Ivanovića, koji ju je već navikao na letenje avionom, a kako kaže, to je za nju postala potpuno normalna stvar.
Danas je u pirotskom selu Krupac, podno Stare planine, počela deveta po redu Jagnjijada, na kojoj se veliki broj takmičara nadmetao u pripremi najukusnije jagnjetine u brojnim "disciplinama", na ražnju, na pari, u vurnji, odnosno furuni...
Tri ratna druga, Igor Vukašinović (54), Novica Pejić (63) i Ostoja Medić (68), prošli su danas kroz Užice na svom krstonosnom hodu sa Pala na Krf. Sa njima je i četvrtičlan Petar Dragaš u pratnji sa kombijem, a na put dug 1.200 km pošli su 14. maja.
U pomoravskom kraju sve su popularnije poljoprivredne škole jer prate savremene svetske trendove u poljoprivrednoj proizvodnji pa čak i da se usavršavaju u inostranstvu.
U selu Jagnjilu kod Mladenovca i danas će biti živo! Od juče, kada je zvanično otvorena Jagnjijada, ovde je sve u znaku dobre zabave, a subota je centralni deo manifestacije.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.