• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: informer.rs

18.10.2023

13:29

Važna studija o litijumu: Šta može da donese Srbiji osim radnih mesta i povećanja BDP?

informer.rs / printskrin

Politika

Važna studija o litijumu: Šta može da donese Srbiji osim radnih mesta i povećanja BDP?

Podeli vest

Studija je još najavljena kao "prva analiza zasnovana na preciznim parametrima i informacijama, uticaja eksploatacije litijuma na međunarodni položaj i stratešku bezbednost Republike Srbije".

Darko Obradović, programski direktor Centra za stratešku analizu (CZSA), predstavio je rezultate studije "Uticaj litijuma na stratešku bezbednost Srbije" koja obuhvata analizu međunarodnih odnosa i nacionalne bezbednosti u pogledu zaštite strateških lanaca snabdevanja kritičnim sirovinama.

- Moramo da budemo svesni da nakon izbijanja pandemije kovid-19, nakon agresije Rusije na Ukrajinu, pitanje bezbednosti, održivosti, strateških lanaca snabdevanja postalo je pitanje broj jedan. To više nije ni ekonomsko pitanje, ni ekološko, već pitanje za nacionalnu bezbednost - kazao je Obradović.

Situacija po pitanju litijuma je poprilično zaoštrena na globalnom nivou, Kina kontroliše 80 odsto snabdevanja, dodao je Obradović.

- EU je u prethodne tri godine donela niz akata u kojima želi da se ili "razvede" od Kine ili da umanje rizik, ne samo od Kine, već i od drugih koji mogu da iskoriste tu polugu uticaja. I kod nas je litijum došao u žižu javnosti, da li će biti implementiran taj projekat ili ne. To pitanje je u prvom redu pitanje nacionalne bezbednosti, društvenog dijaloga, tehnoloških aspekata, stručne rasprave i debate. Ne možemo reći da je ovo pitanje samo rezervisano za one koji se bave društvenim aktivizmom ili zaštitom životne sredine, već se mora posmatrati i u kategorijama geopolitike - ističe Obradović.

Foto: informer.rs / printskrin

 

Prema njegovim rečima, za nas je važno da litijum može biti vid strateškog usaglašavanja Srbije i EU.

- EU je u potrazi za sirovinama koje su bezbedne, a bezbednosni aspekt ove sirovine kaže da je malo verovatno da se dogodi neki scenario kakav vidimo u Africi i da dođe do ugrožavanja bezbednosti i samog sloma države koji bi značio da bi ovaj lanac snabdevanja bio nepouzdan. Možemo reći da ovaj lanac može biti pouzdan - kaže Obradović, dodajući da je pitanje tehnološog procesa je najviše pokrenulo javnu debatu u ovom procesu:

- Moramo da razmišljamo u dva smera. Da li je moguće na ovom projektu ostvariti neki viši standard koji će postati standard za sve druge projekte i to je ono što treba sagledati.

Obradović je potom izneo zaključak ovog istraživanja.

- Litijum kao strateška sirovina koja ima geopolitičke implikacije predstavlja pitanje nacionalne bezbednosti.

- Evropske države trajno se odvajaju od nepouzdanih lanaca snabdevanja i traže sigurne i stabilne alternative. NR Kina i Ruska Federacija usled agresije na Ukrajinu i pandemije kovid-19 postali su nepouzdani izvori strateških sirovina.

-  Litijum predstavlja sastavni deo lanca proizvodnje električnih automobila u koju se ulaže desetine milijardi evra u Evropskoj uniji.

- Planirani podzemni rudnik litijuma i borata u Srbiji može biti oblik strateškog usaglašavanja Srbije i EU.

- To pokazuje da Srbija koja ima rezerve može projektovati svoje nacionalne interese u odnosu na partnerstva koja bude gradila vezano za ovaj projekat, ako do njega dođe. Ovaj projekat je zaustavljen i tu je vrednost ove studije, jer se bavi upravo nečim što je odbačeno u vrlo kratkom periodu. Studija pokazuje da dok smo mi to odbacili, drugi su na tome radili. Finska i Nemačka će pokrenuti proizvodnju 2025. godine, a sva je prilika da Srbija, ako bi nekom čudom pokrenula proizvodnu, ne bi mogla da bude u prva tri izvora ove sirovine.

-  Podzemni rudnik litijuma i borata je transformativan projekat koji ima potencijal da prilagodi Srbiju po pitanju dolaska industrije električnih automobila, kreiranja novih 21.000 radnih mesta i potencijalnog povećanja BDP ukoliko se uspostavi vertikalni lanac proizvodnje, prerade i rad povezanih industrija u Srbiju.

Sva je prilika da su oni koji su zainteresovani otišli negde drugde, pitanje je ko bi mogao da dođe u Srbiju.

- Projekat „Jadar“ nije mogao da se predstavi javnosti jer studije za procenu uticaja na životnu sredinu nije završena, te ne možemo da debatujemo o tome već samo da pričamo šta su druge države uradile i kakve komparativne prednosti ostvaruju. Sve ovo možemo uporediti sa Srbijom u 19. veku, kada se bilo protiv izgradnje železnice govoreći da će železnica odneti našu industriju, a u tom trenutku Srbija nije ni imala industriju.

Italija poludela za litijumom - Pronađen i u prelepoj Toskani, kreće ekstrakcija kod Lacija!

-  Najveće kritike projekta „Jadar“ zasnovane su na dezinformacijama, a ne na zakonski predviđenim naučnim studijama (procena uticaja na životnu sredinu) niti na zvaničnim javno dostupnim informacijama o projektu „Jadar“. Mislim da je to bila propuštena šansa za nas, u Evropi se izvode projekti litijumskih rudnika u Finskoj, Češkoj, Austriji, Nemačkoj, Portugalu, Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.

Da ovaj projekat nije bio kritikovan, možda bi studija nastala u drugom obliku, navodi Obradović.

- Ovo su rezerve države Srbije, ne neke privatne kompanije. Ako se plasira strateška sirovina u EU, ona podleže rigoroznoj kontroli da zadovoljava standarde, a Kina nema ograničenja i končice. To treba uzeti u obzir kada se bira partner.

- Ono što je najvažnije, mislim da svako treba da pročita ovu studiju, nadam se da će inicirati debate. Niko nema monopol na ovu temu, mislim da i drugi treba da se ohrabre i napišu mišljanje za i protiv.

 


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Izbori 2024

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Ubica Danke Ilić ostavio jednu stvar na majčinom grobu! Niko ne zna šta je hteo da poruči, a zakleo se jednoj osobi da će je poslušati
Hronika

Ubica Danke Ilić ostavio jednu stvar na majčinom grobu! Niko ne zna šta je hteo da poruči, a zakleo se jednoj osobi da će je poslušati

Na novom Zlotskom groblju na sahrani Svetlane Dragijević je bio prisutan osumnjičeni za ubistvo male Danke Ilić, Dejan Dragijević i suprug Radoslav, pod policijskom pratnjom. Oni su dovedeni na sahranu Svetlane Dragijević. Sa lisicama na rukama, ova dvojica su izvedena iz policijske marice pred okupljene, što je izazvalo različite reakcije kod prisutnih. Malobrojni očevidci su primetili da je Dejan Dragijević, uprkos situaciji u kojoj se nalazi, delovao sasvim normalno i opušteno.

19.05.2024

12:40

Sport

Planeta

Spasioci odjurili na mesto incidenta! Postoje dve verzije događaja o nesreći iranskog predsednika!
Planeta

Spasioci odjurili na mesto incidenta! Postoje dve verzije događaja o nesreći iranskog predsednika!

Vest da je helikopter koji je prevozio iranskog predsednika Ebrahima Raisija imao problema pri sletanju zbog otežanih vremenskih uslova, odnosno magle, odjeknula je svetom a i dalje nije poznato šta se tačno dogodilo. Postoje dve verzije, da je do nesreće zaista došlo ili da je helikopter sleteo nakon čega je predsednik nastavio kopnenim putem. Nijedna nije zvanično potvrđena, očekuje se svakog časa da se sazna šta se zaista desilo.

19.05.2024

15:55

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija

Krstonosni hod do Krfa: Hodočasnici iz Užica stopama predaka
Srbija

Krstonosni hod do Krfa: Hodočasnici iz Užica stopama predaka

Tri ratna druga, Igor Vukašinović (54), Novica Pejić (63) i Ostoja Medić (68), prošli su danas kroz Užice na svom krstonosnom hodu sa Pala na Krf. Sa njima je i četvrtičlan Petar Dragaš u pratnji sa kombijem, a na put dug 1.200 km pošli su 14. maja.

18.05.2024

15:12