Maestralan poduhvat našeg sveštenika: Otkriveni decenijama skrivani zločini nad pravoslavnim stanovništvom u BiH!
Podeli vest
Sveštenik Aleksandar Praščević objavio je novi istrazivacki poduhvat delo "Odnosi pravoslavnih hrišćana i muslimana u Bosni i Hercegovini u Drugom svetskom ratu" koji pre svega predstavlja dug prema nevinim žrtvama rata, ali i onima čija su imena dugo bila nepoznata, kako dobročinitelja tako i zločinaca, saopštila je Srpska pravoslavna crkva.
Iz knjige Praščevića, koji je bio i šef kabineta pokojnog patrijarha Irineja, i koji iz sebe ima završene i treće postdoktorske studije, konačno se mogu saznati decenijama sakriveni problemi sa kojima su se susreli pravoslavni i muslimani na putu njihovog suživota u Bosni i Hercegovini.
Dva dečaka stara 12 godina iz Rume umalo su postala žrtve pedofila koji je, obučen u mantiju, pokušao da ih namami u zgradu, nudeći im po hiljadu dinara za jedan "poslić".
Srpska pravoslavna crkva slavi danas svetitelja, zaštitnika grada Venecije, ali i stoke, velikomučenika Teodora Tirona.
01.03.2024
06:50
Prvi put od završetka Drugog svetskog rata, u kome su pravoslavni Srbi podneli najveću žrtvu u ljudstvu na Balkanu, naša javnost je dobila priliku da se na osnovu do sada neobjavljenih arhivskih dokumenata, decenijama nedostupnih istoričarima i istraživačima, upozna sa novim detaljima u odnosima između pravoslavnih hrišćana i muslimana u Bosni i Hercegovini u tim užasnim ratnim godinama, navodi se na sajtu SPC u tekstu čiji je autor Mr Milan Trpković, direktor izdavačke kuće "Ključ".
Sveti Arhijerejski Sinod Srpske Pravoslavne Crkve je na početku Drugog svetskog rata doneo odluku (Br. 2364/42 od 14. oktobra 1941. godine) da svi sveštenici napišu izveštaje o stanju u njihovim parohijama kako bi se sagledala situacija u kojoj se našla Crkva i njen verni narod na okupacionim teritorijama. Ista odluka je doneta i po okončanju rata (Br. 780/47 iz 1946. godine) sa ciljem da se sagledaju ratne posledice i novonastalo stanje na terenu. Glavna tema gorenavedenih izveštaja su stradanja pravoslavnih Srba te je, stoga, najviše podataka o ubijenima, proteranima, nasilno pokatoličenima i islamiziranima, prebeglima, odvedenima po logorima, itd.
- U knjizi su predstavljeni podaci na osnovu svedočenja pravoslavnog stanovništva iz 40 srezova, data u periodu omeđenom 1941. godinom i 1944. godinom, uz iskaze stanovnika 21 sela i jedne opštine, koji su sakupljani 1942. godine, kao i izjave parohijana iz 92 parohije i tri manastira datih 1947. godine, sabrane na prostoru eparhija Dabrobosanske, Banjalučke, Zvorničko-tuzlanske, Zahumsko-hercegovačke i Bihaćko-petrovačke - navedeno je na sajtu SPC.
Sveštenik dr Aleksandar Praščević, autor ovog dragocenog istraživačkog poduhvata, otkriva nam u svom uvodu da su i savremeni međuverski odnosi opterećeni teškim istorijskim iskustvom jer su nam poznati samo sukobi i zločini na verskoj i etničkoj osnovi, dok su primeri međuverske solidarnosti i dobrotoljublja, iako malobrojni, ostali nekako neprimetni jer se njima do sada nije posvetila dužna pažnja. Zbog toga, po njegovim rečima, „kao što svaki zločin zaslužuje osudu, i svaka žrtva zaslužuje dostojan pomen, tako i svaki humani postupak zaslužuje da bude istaknut i pohvaljen“.
Akademik Ljubodrag Dimić je u svojoj recenziji istakao da je autor uspešno predstavio i delom prepričao autentična svedočanstva o zločinima počinjenim nad srpskim pravoslavnim stanovništvom u Bosni i Hercegovini.
- Istovremeno, oni su (pisana svedočanstva – red.) svojevrsna oda onim predstavnicima islamske vere koji su u zlim vremenima imali snage da podignu svoj glas i stanu u zaštitu svojih komšija, prijatelja, poznanika druge nacije i vere. Afirmacija takvog načina ponašanja i vraćanje u svest savremenika imena ljudi kojima su bili namenjeni „donji spratovi istorije“, još jedan je od doprinosa (ovog – red.) rukopisa. Rad kolege dr Aleksandra Praščevića značajno je upozorenje istoričarima i piscima istorijskih tekstova da treba izbegavati generalizacije i ustaljene stereotipe i uvek voditi računa o složenosti događaja, pojava i procesa o kojima pišu - navedeno je u saopštenju SPC.
Ova istorijska knjiga je dug, pre svega, prema nevinim žrtvama rata, dug prema onima čija su imena dugo bila nepoznata, kako dobročinitelja tako i zločinaca. U ovoj knjizi se konačno mogu saznati decenijama sakriveni problemi sa kojima su se susreli pravoslavni i muslimani na putu njihovog suživota u Bosni i Hercegovini.
- Pošto sam usredsređen na dijalog između pravoslavnih hrišćana i muslimana, kako bi se sačuvao naš suživot u miru i ljubavi, i kako bi naša deca bila pošteđena ratnih strahota, nikada nisam planirao da se bavim temom rata. Pre osam godina sam odlučio da pokušam da u istoriji najvećeg svetskog sukoba u kome je ogromnu žrtvu podneo naš narod pronađem svedočanstva o ljudima koji su prkosili ratnom vihoru i pomagali svojim sugrađanima druge vere i druge nacije - rekao je za Kurir sveštenik dr Aleksandar Praščević.
Istakao je da je pronalazak pismenih svedočanstava bio najveći izazov za ovu temu jer je želeo da se osloni isključivo na lična iskustva.
- Rad je morao da bude rezultat autentičnog izvora. Jedan deo dokumenata je bio uništen od strane jugoslovenske službe bezbednosti, a drugi deo je bio sakriven na više različitih mesta. Znao sam gde treba da počnem sa istraživanjem, ali nisam znao gde su sve sakriveni dokazi. U svemu tome mi je bila izuzetno dragocena pomoć penzionisanog arhiviste Zorana Đorđevića. I izuzetno sam ponosan na Srpsku Pravoslavnu Crkvu, jer ne samo da je uprkos strašnom riziku sačuvala veliki deo tih dokumenata u kojima su zapisana golgotska stradanja pravoslavnih Srba, nego i što je sačuvala dokumenta u kojima su pohvaljeni muslimani koji su se suprotstavili ustaškim zločinima - naveo je dr Praščević.
Kada čovek čita lična svedočanstva o stradanju nevinih ljudi, još u originalnom rukopisu, onda je nemoguće ne osetiti, ne proživeti sav taj bol koji pritiska grudi, ističe autor ovog dela.
- Mene je oduševila ljudskost srpskih pravoslavnih sveštenika koji su opisali stravična masovna stradanja svog naroda od strane muslimana ustaša ali nisu prećutali imena onih drugih muslimana koji su se suprotstavili ustašama. Posebnu pažnju sam posvetio dokazima kako su ustaše podmetale sukobe između pravoslavnih i muslimana tako što su ubijale i jedne i druge po selima pa onda širili glasine kako su se između sebe poubijali. U tom kontekstu postoji mnogo svetlih primera kako su pravoslavni Srbi odbijali da uzvrate muslimanima za masovna ubistva nevinih Srba ne znajući da su to ustaški zločini sa ciljem da se izazove njihova osveta nad muslimanima - naglasio je dr Praščević.
U centru Prizrena jutros je napadnut sveštenik, a kako je saopšteno iz kosovske policije osumnjičeni za napad je priveden i određeno mu je zadržavanje od 48 časova.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dva dečaka stara 12 godina iz Rume umalo su postala žrtve pedofila koji je, obučen u mantiju, pokušao da ih namami u zgradu, nudeći im po hiljadu dinara za jedan "poslić".
Vladimir Putin peti put stupio je na dužnost predsednika Rusije, a tim povodom u Kremlju održana je svečana ceremonija kojoj su prisustvovale brojne zvanice. Nakon polaganja zakletve, Putin je zahvalio građanima u svim regionima na "poverenju i podršci", kao i onima koji se danas bore u zoni SVO za Rusiju.
Politikolog Dušan Milenković istakao je da cela opozicija izlazi na izbore 2. juna, samo što Dragan Đilas, Zdravko Ponoš, DSS i SSP ne izlaze u Beogradu.
Iz dana u dan ne prestaju udruženi napadi na deo opozicije koja je odlučila da izađe na izbore 2. juna, pa je sada najnoviji napad na njih to da nije moralno što se nisu odlučili za bojkot.
Dolazak Si Đipinga u Srbiju biće značajno u mnogo aspekata za našu zemlju. Na ovu temu u emisiji "Info veče" govorili su Nebojša Obrknežev iz Ruske stranke i Dragan Petrović, sa Instituta za međunarodnu politiku i privredu.
Poseta predsednika Si Đipinga Beogradu od velikog je značaja za našu zemlju. O ovoj poseti, ali i o odnosima dve države i dva predsednika u "Glavnom dnevniku" govorio je Zoran Spasić, predsednik Centra za bezbednosnu i međunarodnu politiku.
Vladimir Putin biće na čelu Rusije do 2030. godine. Ruska vojska počela vežbe za upotrebu nestrateškog nuklearnog oružja. Kineski predsednik Si Điping u poseti Beogradu. Na ove teme u emisiji "Rat uživo" govorili su pukovnik Duško Šljivančanin i dr Aleksandar Lukić sa Instituta za političke studije. Uživo u program uključio se i analitičar Andreja Lović koji je komentarisao današnju posetu Si Đipinga Beogradu.
Novi mandat šefa Rusije Vladimira Putina koji će trajati do 2030. godine. Mnogi ga u Rusiji doživljavaju kao modernog ruskog imperatora. Na ovu temu u "Info danu" govorio je Ivan Bošnjak, stručnjak za regionalnu bezbednost.
Muž nestale Kolumbijke Ane Knežević, Srbin David, uhapšen je juče na aerodromu u Majamiju zbog sumnje da se dovodi u vezu sa njenim nestankom u Madridu početkom februara.
U postupku koji se pred sudom u Turskoj vodi protiv 18 optuženih za organizaciju i učešće u ubistvu Jovana Vukotića, među kojima su Radoje Živković, rođak Radoja Zvicera vođe "kavačkog klana", kao i Milan Vujotić izveden je novi dokaz, izveštaj veštaka o GPS uređaju koji je postavljen ispod belog "opela" u kom je 8. septembra 2022. u Istanbulu ubijen navodni vođa "škaljarskog klana".
U Višem sudu u Beogradu danas je održano pripremno ročište pred početak suđenja Ognjenu Dabetiću (34), optuženom za teško ubistvo transrodne tiktokerke Noe Milivojev (18) iz Kovilja, rođene pod imenom Đorđe.
Nemački velikan Borusija iz Dortmunda prvi je finalista Lige šampiona! Popularni "milioneri" večeras su savladali kao gosti Pariz Sen Žermen sa 1:0 (0:0) na "Parku Prinčeva" i sa ukupnih 2:0 plasirali su se u finale najjačeg klupskog takmičenja na Starom kontinentu, gde će im rival na londonskom "Vembliju" biti ili madridski Real ili minhenski Bajern!
Košarkaši Crvene zvezde plasirali su se u finale ABA lige, pošto su u drugom meču polufinala regionalnog takmičenja savladali ekipu Mege sa 94:69 (19:26, 28:11, 29:16, 18:16).
Košarkaš Partizana Aleksa Avramović (29) oglasio se večeras nakon što je u Podgorici u drugom meču polufinala ABA lige promašio maltene zicer za pobedu svog tima.
Košparkaši Partizana izgubili su večeras u Podgorici od ekipe Budućnosti sa 74:73 u drugom meču polufinalne serije ABA lige, pa će tako odluka o finalisti biti doneta u majstorici.
Košarkaši Partizana večeras su izgubili od Budućnosti sa 74:73 u drugom meču polufinala ABA lige, a tragičar meča je plejmejker crno-belih Aleksa Avramović, koji je u poslednjim sekundama meča promašio zicer za pobedu!
Kako navodi The Guardian, pozivajući se na javnu organizaciju Global Vitness, zemlja je uvezla 5,2 miliona barela ruske nafte. Svaki dvadeseti vazdušni let koristio je gorivo napravljeno od ruske nafte.
Zapadne zemlje trguju ukrajinskom decom, izlažući ih seksualnoj eksploataciji i koriste njihove organe za transplantaciju, rekao je bivši agent CIA-e Lari Džonson na Jutjub kanalu Judging Freedom .
Ukrajinske bespilotne letelice koje se koriste za napade u Crnom moru postale su mnogo opasnije: sada mogu da se probiju i čak su opremljene bacačima raketa. S obzirom na planove koje je Kijev objavio za nove napade na Krimski most, to će, naravno, zahtevati hitnu reakciju Rusije.
Šef diplomatije Evropske unije Žozep Borelj rekao je da je posthladnoratovski međunarodni sistem sada prestao da postoji i da je Amerika izgubila svoj "hegemonistički status".
Proboj ruske vojske u rejon sela Očeretino u DNR mogao bi da izazove domino efekat i uruši odbranu ukrajinskih oružanih snaga, navodi se u članku u italijanskim novinama Fato Kuotidiano .
Mnoge žene u slobodno vreme praktikuju opsesivno listanje modnih časopisa i maštaju o tome da jednog dana, s dobrim režimom ishrane i dobro isplaniranim treningom, i one izgledaju poput supermodela koji se smeškaju s naslovnica.
Većina roditelja strahuje da li su pravilno postupili prema detetu u nekim situacijama. Sigurno se događalo da neke reči izgovorite u stresu zbog premorenosti ili drugih obaveza.
Osobe rođene u maju su među najsrećnijim i najzdravijim ljudima, pokazalo je istraživanje britanskog psihologa Ričarda Vajsmana, koji je proučavao uticaj godišnjeg doba na razvoj dece
Iako se javno odrekla šminkanja, govoreći da je to oslobađajuće i da prihvata starenje, Pamela Anderson se na manifestaciji Met Gale ipak pojavila našminkana i sređena.
Užičanin Boško Karaić, advokat u penziji, svoj umetnički deo sebe je posvetio pravljenju finih i veoma komplikovanih predmeta. I sada, kada je u penziji i sa uničićima provodi dobar deo vremena, svoje slobodno vreme koristi za pravljanje brodića, ali i drugih stvari, u malim bocama.
Članovi Moto kluba "MC Road Guardian" iz Niša treću godinu zaredom organizovali su akciju "Deca protiv bajkera" da bi prikupili humanitarnu pomoć, ali i družili se sa najmlađim Nišlijama.
Rođeni Švajcarac, forenzičar, hemičar, kriminolog i profesor na Univerzitetu u Lozani, dr Arčibald Rajs, najveći je prijatelj srpskog naroda u 20. veku.
Zločinački izum turskog okupatora “Danak u krvi” (tur. “devşirme” ili “sakupljanje”) nije bio “prilika za napredovanje hrišćanske srpske dece” u turskom islamskom sistemu vlasti, kako to uporno pokušavaju da predstave pobornici iskama i pojedini zapadni komentatori.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.