Plivaju u novcu: Banke u Srbiji za devet meseci imale profit 865 miliona evra
Podeli vest
Ako je suditi po poslovnim rezultatima banaka, za njih je rast kamata bio “zlatna koka” 2023. godine, pa ni njihovo zamrzavanje od strane NBS od oktobra neće narušiti njihove finansijske rezultate. To pokazuju podaci po kojima je profit iz 2022. godine od 742,4 miliona evra, za devet meseci u 2023. prevaziđen i iznosi 865 miliona evra.
Procene su da bi im dobit na kraju 2023. godine mogla da bude oko milijardu evra. Koliko je to uvećanje vidi se i po poslovnim rezultatima u 2021. godini, kada je dobit 20 banaka bila oko 350 miliona evra.
Srpska ekonomija je stabilna, “pliva” i ima rezultate, ocena je stručnjaka u specijalnoj emisiji Radio Beograda 1”Ekonomija u 2023. godini”, emitovanoj juče.
Amerikanci plaćanjem poreza omogućavaju administraciji Džoa Bajdena da troši više nego što bi smela i da daleko u inostranstvu vodi ratove koji nikome u SAD nisu potrebni. Građani SAD tako, u suštini uništavaju sebe, ocenila je Monika Krouli, bivši pomoćnik ministra finansija svoje zemlje.
28.12.2023
18:44
Reč je o periodu kada inflacija nije uzdrmala tržište novca odnosno euribor, za koji se u Srbiji krediti vezuju sa promenljivom kamatnom stopom, jer je bio u minusu. Međutim, inflacija na svetskom nivou menja tu praksu već početkom 2022. godine, kada je euribor počeo iz minusa prelazi u plus da bi krajem prošle godine stigao do četiri posto. Njegovo uvećanje poskupelo je novac svuda pa i u Srbiji odnosno uvećalo kamate zbog čega su i rate kredita značajno porasle.
To praktično znači da su banke ove negativne trendove prebacile na svoje klijente, što je dovelo da one plivaju u novcu, dok se njihovi klijenti dave u dugovima. Tako bar pokazuju podaci srpskih finansijskih institucija, pa zato nije mali broj onih koji su potonuli.
To potonuće je najvidljivije kod građana koji imaju stambene kredite, pa su postali rizična kategorija. Mnogi ne mogu da servisiraju svoje dugove jer su kamate porasle sa 2 odsto, koliko su bile u vreme negativnog euribora početkom 2022. godine, na čak 5 odsto, koliko su zabeležene do septembra prošle godine. Zato je i intervenisala NBS koja je ograničila rast kamatnih stopa za dužnike koji su korisnici prvog stambenog kredita sa promenljivom kamatnom stopom. Doduše, samo za one čiji ugovoreni iznos ne prelazi 200.000 evra. Tako je ovom merom zaštitila ovu kategoriju.
Načine na koje novac menja ličnost ili stavove ljudi prema svakodnevnom životu i svetu oko sebe, komentarisala je gošća Info dana, psiholog Ljiljana Maldaner.
Nacionalna služba za zapošljavanje saopštila je danas da će preko Banke Poštanska štedionica isplatiti redovnu i privremenu novčanu naknadu za novembar 2023. godine.
21.12.2023
10:30
Ipak, centralne banke nekih država pribegle su radikalnijim mehanizmima i to kroz poreze na ekstraprofit. Pošto toga nema u Srbiji, niti će biti, kako je najavljeno za naš portal, neto prihod od kamata (prihodi od kamata umanjeni za rashode na kamate) od januara do kraja septembra 2023. godine, za ceo sektor, iznosio je više od 1,4 milijardi evra. U isto vreme neto prihodi od naknada i provizija stigli su do 490 miliona evra.
Ovakva situacija značajno je nametnula i oprez kod zaduženja, posebno građana koji su putem kredita rešavali stambeni problem. Da je to tako pokazuju i podaci NBS po kojima od ukupno novoodobrenih zaduženja stanovništvu u trećem tromesečju 2023. godine, svega 15,5 odsto su bili stambeni krediti, a u istom periodu 2022. činili su 23,3 odsto. Kolike su to to razmere opreza vidi se u kod apsolutnih cifara za oktobar 2023. godine kada je odobreno 58 miliona evra novih stambenih kredita, a u istom mesecu godinu dana ranije čak 91,4 miliona evra.
Stručnjaci tvrde da je jasno da nestabilno monetarno tržište i inflacija poskupljuju novac što dovodi do opreza i manjih zaduženja.
- Banke to nadoknađuju visokim kamatnim stopama, odnosno skupim novcem. Građani neće da se zadužuju po visokim cenama novca, ili nemaju mogućnosti da se uklope u uslove koje banke traže, odnosno rate su im visoke da bi mogli da žive od ostatka novca. Može se očekivati da će do oporavka stambenih kredita doći kada kamate budu pale, a to bi moglo da bude u prvoj polovini 2025. godine - objašnjava finansijski stručnjak Vladimir Vasić.
Do tada srpsko bankarstvo će biti profitabilan posao što pokazuje i aktiva i pasiva. Tako je po ovim parametrima, nakon tri kvartala 2023. godine, Inteza na prvom mestu sa aktivom od 7,3 milijarde evra i učešćem od 14,97 odsto na tržištu. Druga je OTP banka (nakon spajanja Sosijete ženeral i Vojvođanske banke), sa imovinom od 6,75 milijardi evra ili 13,87 odsto tržišta. Iznenađenje je da su AIK i Eurobank Direktna, koju su u vlasništvu Miodraga Kostića, zajedno izbile na treće mesto sa aktivom od 6,6 milijardi evra, odnosno imaju 13,6 odsto tržišnog učešća.
Redosled je nešto drugačiji kada je reč o profitabilnosti, a važno je da se kaže da pet najvećih banaka je zaradilo 72 odsto ukupnog profita bankarskog sektora. Tako je najveći profit od 143,3 miliona evra za devet meseci 2023. godine ostvarila Rajfajzen banka, druga je Inteza sa 131,3, a treća Unikredit sa 122 miliona evra. Slede OTP banka koja je imala dobit od 118,25 i NLB Komercijalna banka sa 107,3 miliona evra
I ostale banke su zabeležile solidan profit, a jedina koja u ovom periodu bila na gubitku je najmanja,”Mirabank”, sa gubitkom od 515.000 evra. Ipak, to je značajno bolje nego u istom periodu 2022. godine, kada je njen minus bio 4,5 miliona evra.
Profesor Đorđe Đukić ističe da ga ovakvo uvećanje profita ne iznenađuje jer je posledica skoka kamatnih stopa na kredite i to znatno iznad rasta kamata na štednju.
- Izvor profita banaka je to što kamatne stope na štednju zaostaju za inflacijom i stopom rasta, dok aktivne kamatne stope, koje banke naplaćuju na kredite, rastu znatno brže. Mislim da bi i 2024. godina mogla da bude dobra za bankare ako bi se nastavila politika visokih kamatnih stopa ECB. Ako od marta budemo imali novi talas rasta kamatnih stopa, profiti banaka biće još veći. Banke u Centralnoj i Istočnoj Evropi ostvaruju prinos na kapital veći od 12 odsto, što je nezamislivo u starim članicama EU - rekao je Đukić.
Vladimir Vasić pak kaže da naša inflacija ne može da pratiti ovaj tempo i da bi sledeće godine mogla da bude oko 5 odsto, a u 2025. da padne na oko 2,6 - 2,7 odsto.
- U EU se očekuje da tek u 2026. godini mogla da padne ispod 2 odsto. Od inflacije zavise i mere centralnih banaka. I ECB i NBS su preskočile povećanje kamatnih stopa na poslednjih sastancima, ali ih nisu ni smanjili jer čekaju da vide kako će dosadašnja monetarna politika uticati na nju. Euribor i tromesečni i šestomesečni je malo ispod 4 odsto, što ukazuje na to da bankari ne očekuju značajno smanjenje kamatnih stopa. Mislim da će tek 2025. godine biti olakšanja po tom pitanju - navodi Vasić.
Svi građani koji sе odlučе za ovaj potеz trеbalo bi svoju banku dеtaljno da upoznaju sa okolnostima kojе utiču na rеdovno izmirеnjе obavеza po krеditu.
Javni poziv za ostvarivanje prava na podsticaje u stočarstvu za kvalitetna priplodna grla u 2024. godini, za koji je ukupno opredeljeno 15 miliona dinara, otvoren je do danas. Zahtevi se podnose isključivo preko platforme eAgrar, odnosno portala ePodsticaji.
Cela Srbija udružila se zbog jednog čoveka, a moguće je da on o tome, još uvek, nema pojma.
14.05.2024
10:32
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Srpska ekonomija je stabilna, “pliva” i ima rezultate, ocena je stručnjaka u specijalnoj emisiji Radio Beograda 1”Ekonomija u 2023. godini”, emitovanoj juče.
Ukrajina traži od Sjedinjenih Država da ukinu zabranu upotrebe američkog oružja za napade na rusku teritoriju. Vašington odbija i kaže da je oružje samo za odbranu. Vladimir Zelenski ovu zabranu naziva najvećom prednošću Moskve.
Veća grupa članova lažne monarhističke stranke POKS predvođena šefom omladine Aleksandrom Maleševićem napustila je tu organizaciju, optužujući čelnike za izdaju principa i saradnju sa antisrpskim elementima u jurnjavi za foteljama.
Tajkunski novinar Slobodan Georgiev poslednji je u nizu dežurnih hejtera koji su razočarani amateriznom i diletantizmom bezidejne srpske opozicije koja je pala na ispitu ne samo na planu programa, ideologija i ideja, već i na planu formalnih procedura vezanih za izborne liste.
Šanse opozicije da pobedi na lokalnim izborima u Novom Sadu i Nišu gotovo da ne postoje, smatra politički analitičar i bivši poslanik u Skupštini Srbije Đorđe Vukadinović.
Pipci Aljbina Kurtija u antisrpskoj hobotnici svoju ljigavu sluz puštaju u Beogradu kroz lik i delo Save Manojlovića, promotera nezavisnog tzv. Kosova. Alibi da je rođeni Prištinac je dovoljan Kurtiju da kroz "Kreni-Promeni" uz dobru apanažu Rokfelera, koji to plaća, ima svoje Srbe u Beogradu.
Raskol i ideološku kontradiktornost domaće opozicije i druge aktuelne teme, komentarisali su gosti Info večeri, narodni poslanik Milovan Drecun i šefica delegacije Srbije u PSSE Biljana Pantić Pilja.
U Intervjuu dana gost je bio Srđan Simić iz Centra za društvenu stabilnost. On je govorio o potencijalnom donošenju sramne Rezolucije o Srebrenici i malim šansama koje postoje da se ta Rezolucija ipak ne donese.
Od izlaska Velike Britanije iz EU mislili smo da će ova organizacija ojačati sebe. Od olaska Angele Merkel Evropa je došla na granicu rasula. U emisiji "Rat uživo" gosti su bili Dragan Vasiljković iz fondacije Kapetan Dragan i Mihajlo Olujić, geopolitički analitičar. Uživo u program javio se i novinar Vladimir Vidić, kao i novinar Dejan Jelača i dopisnik TV Informera Lazar Stević.
Masovnu pogibiju stanovništva Gaze, agresivnu politiku Benjamina Netanjahua i odbijanje Izraela da otkrije svoje finalne planove za to područje, komentarisali su gosti Info dana, ekonomista Nebojša Berak, politički filozof Dragoljub Kojčić i analitičar Saša Borojević.
Instagram stranica 192_rs objavila je danas baš raritetnu fotografiju iz Srbobrana, na kojoj je zabeleženo kako se jedan automobil parkirao u kanal ispred kuće!
Koliko puta ste videli da sa terase nekog solitera ili višespratnice leti đubre? Iako su mnogi mislili da smo to prevazišli, jedan događaj na Novom Beogradu dokazao je da je to i dalje sveprisutna "navika"!
U mestu Lalić kod Odžaka danas se desio tragičan događaj. Prema nezvaničnim saznanjima, čovek star oko 50 godina okončao je svoj život pucajući sebi u glavu iz vatrenog oružja.
Anđelko Aćimović, otac Angeline Aćimović (12) koju je 3. maja prošle godine sa još osmoro učenika i čuvarom OŠ "Vladislav Ribnikar" na Vračaru streljao Kosta K. (14), otkrio je šta se u četvrtak dešavalo iza zatvorenih vrata na suđenju majci dečaka ubice.
Tijang Kim (21) iz Nortbruka uhapšen je 17. maja uveče, zbog ubistva iz nehata i još niza optužbi sa kojima se suočava nakon saobraćajne nesreće u Čikagu koju je izazvao, a kada je poginuo sedamnaestogodišnji Marko Niketić,
Čovek zvani titula! Milan Borjan je posle šest "zvezdica" u nizu osvojenih sa Crvenom zvezdom, prešao u Slovan i sa klubom iz Bratislave danas "overio" šampionat Slovačke.
Fudbaleri Jedinstva sa Uba pobedili su Radnički u Sremskoj Mitrovici sa 1:0 i tako zvanično osigurali drugo mesto i plasman u Superligu Srbije po prvi put u 104 godine dugoj istoriji.
Sin proslavljenog fudbalera Siniše Mihajlovića, Miroslav (24), postao je trener mlađih kategorija Bolonje, prenosi ugledni italijanski portal "Korijere delo Sport".
Borci terorističke organizacije Džabat al Nusra pripremaju se da izvedu napad na ruske položaje u Siriji uz pomoć dronova, upozorio je zamenik rukovodioca Centra za primirje u Siriji Jurij Popov.
Akrotiri i Dekelija su britanske prekomorske teritorije na ostrvu Kipar koje je Velilka Britanija sporazumom učinila delovima svoje teritorije na samom kiparskom ostrvu gde je podigla vojne baze koje su i dan danas u funkciji.
Ministar izraelskog ratnog kabineta Beni Gantc zapretio je da će podneti ostavku ako Benjamin Netanijahu ne usvoji dogovoreni plan za Gazu, što dovodi u sumnju budućnost izraelske vlade.
Penzionisani potpukovnik američke vojske Danijel Dejvis na Jutjub kanalu Daniel Davis / Deep Dive kritikovao je izjavu državnog sekretara Entonija Blinkena o Ukrajini i Rusiji.
Poljski premijer Donald Tusk, najavio je danas da će Poljska uložiti 10 milijardi zlota (oko 2,34 milijarde evra) u bezbednost svoje istočne granice, uključujući odgovarajuća utvrđenja.
Čim napolju postane toplo, pokušajte da se navikavate da ostavljate kašiku šećera u svom dvorištu ili na balkonu. Ova jednostavna akcija je vrlo plemenita.
Danas je u pirotskom selu Krupac, podno Stare planine, počela deveta po redu Jagnjijada, na kojoj se veliki broj takmičara nadmetao u pripremi najukusnije jagnjetine u brojnim "disciplinama", na ražnju, na pari, u vurnji, odnosno furuni...
Tri ratna druga, Igor Vukašinović (54), Novica Pejić (63) i Ostoja Medić (68), prošli su danas kroz Užice na svom krstonosnom hodu sa Pala na Krf. Sa njima je i četvrtičlan Petar Dragaš u pratnji sa kombijem, a na put dug 1.200 km pošli su 14. maja.
U pomoravskom kraju sve su popularnije poljoprivredne škole jer prate savremene svetske trendove u poljoprivrednoj proizvodnji pa čak i da se usavršavaju u inostranstvu.
U selu Jagnjilu kod Mladenovca i danas će biti živo! Od juče, kada je zvanično otvorena Jagnjijada, ovde je sve u znaku dobre zabave, a subota je centralni deo manifestacije.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.