Pogubljenja ljudi gledali kao predstavu u pozorištu! Na današnji dan ukinute smrtne kazne u Srbiji!
Podeli vest
Smrtna kazna u Srbiji je primenjivana od nastanka moderne države 1804. do 2002. godine, kada je, na današnji dan, zakonom ukinuta. Poslednje pogubljenje, streljanjem, izvršeno je 14. februara 1992, a poslednje smrtne presude su izrečene 2003. godine.
Srbija je obavezana međunarodnim konvencijama koje zabranjuju smrtnu kaznu. Ključni razlog za njeno ukidanje bila je želja da Srbija krene putem evropskih integracija. Naime, abolicija smrtne kazne bila je izričit uslov za članstvo u Savetu Evrope. Sve istočnoevropske države, s izuzetkom Belorusije, pošle su tim putem mnogo ranije i sve one su smrtnu kaznu ukinule pre kraja 20. veka. Poslednja smrtna kazna u Srbiji izvršena je 15. februara 1992. u somborskom zatvoru nad Johanom Drozdekom.
Malu decu mame i bake oduvek plaše alama i baucima koji će doći da ih ukradu ili pojedu ako ne budu dobra. Ipak, u staroj slovenskoj mitologiji postoje bića od čije zlobe i priča o njihovim zlodelima ni odraslima nije svejedno!
U Srbiji ima više Mitrovica, Kamenica i Palanki. Ali, samo je jedan Beograd, rekli bi mnogi! Pa, nije baš tako.
26.02.2024
08:20
Smrtna kazna u Srbiji kroz istoriju
U prvim decenijama 19. veka, smrtna kazna u Srbiji je primenjivana veoma često, i to za najrazličitija krivična dela: ubistvo, krađu, političke delikte, čedomorstvo, pa čak i za vanbračni polni odnos. Do 1858. godine, korišćeni su različiti načini pogubljenja: streljanje, vešanje, lomljenje točkom, „mrtva šiba“ i dekaptacija, a u početku je bilo i nabijanja na kolac. Do 1842, za ubice je bila propisana „ekvivalentna“ smrtna kazna, što znači da je ubica imao biti ubijen na isti način, pa i istim oružjem, na koji je bila ubijena žrtva. Pored toga, tela pogubljenih su skoro uvek javno izlagana na točku na određeno vreme ili do potpunog raspadanja. Od 1858. godine su ukinuti svi načini pogubljenja osim streljanja, a tela pogubljenih više nisu javno izlagana.
Po prvom Krivičnom zakoniku Srbije, koji je donet 1860. godine, smrtna kazna se izvršava javno, streljanjem, a telo pogubljenog se odmah ukopava u zemlju na mestu izvršenja smrtne kazne. Taj Zakonik je propisao smrtnu kaznu za 16 krivičnih dela: različite oblike ubistva i razbojništva sa smrtnom posledicom, kao i za veleizdaju. Ali, već 1863. godine je smrtna kazna ponovo propisana za krađu i još neka krivična dela. Smrtna kazna za krađu je ukinuta tek 1902. godine. Od 1905. godine smrtne kazne u Beogradu više nisu izvršavane javno, nego na skrovitim mestima bez prisustva publike, ali su u drugim gradovima i selima izvršenja i dalje ostala javna i prisustvovale su im hiljade posmatrača.
Redovne statistike o smrtnim kaznama počele su da se vode tek 1889. godine. Pre toga, tačni podaci postoje samo za pojedine godine. Kada je, 1918. godine, stvorena Kraljevina SHS, u raznim delovima nove države na snazi su ostali razni pravni sistemi, a kada je, 1929. godine, donet jedinstven Krivični zakonik za celu zemlju, kao jedini način pogubljenja propisano je vešanje. Izuzetak su bile smrtne presude vojnih sudova, koje su izvršavane streljanjem.
U prvim godinama posle Drugog svetskog rata, smrtne kazne su u velikom broju svakodnevno izricane kolaboracionistima i ratnim zločincima, ali i navodnim narodnim neprijateljima - četnicima, tj. svima onima koji su se protivili novom komunističkom režimu. Tačnih i pouzdanih podataka nema, ali je od 1944. do 1951. u celoj Jugoslaviji verovatno izrečeno oko 10.000 smrtnih presuda, od kojih je većina izvršena. U Srbiji je sigurno bilo nekoliko hiljada osuđenih na smrt i pogubljenih. Pored političkih krivičnih dela, smrtna kazna je izricana i za imovinski kriminalitet – krađe i pronevere državne imovine i, najzad, za klasičan kriminalitet. Do 1959. godine, smrtne kazne su izvršavane streljanjem ili vešanjem, prema odluci suda, s tim što se vešanje smatralo za teži oblik i manje je korišćeno. Posle 1950. godine, broj smrtnih kazni značajno opada. Prema zvaničnim statističkim podacima, od 1950. do 1958. godine u Jugoslaviji je smrtnih presuda bilo 229, a u Srbiji 122. Ne postoje zvanični podaci o pogubljenjima, ali se može pretpostaviti da je od svih izrečenih smrtnih kazni izvršeno oko dve trećine.
Ukidanje smrtne kazne
Pesnik Sima Milutinović Sarajlija napisao je 1826. godine knezu Milošu Obrenoviću jedno pismo, u kome ga je savetovao da ukine smrtnu kaznu. Sticajem prilika, Knez nikada nije primio Milutinovićevo pismo, i tako od ovog projekta nije bilo ništa. Prilikom izrade nacrta Krivičnog zakonika 1858. godine, profesor prava i sudija Jovan Filipović (1819–1876) predložio je ukidanje smrtne kazne, tvrdeći da je ona protivna tadašnjem srpskom Ustavu. Komisija za izradu nacrta nije prihvatila ovaj predlog. Januara 1881, u Narodnoj skupštini su poslanici Narodne radikalne stranke podneli dva predloga o potpunom ukidanju smrtne kazne, ali oni nisu prihvaćeni. Sličan predlog, ali ograničen na ukidanje smrtne kazne samo za političke krivice, podnet je Narodnoj skupštini i 1887. godine. Prilikom donošenja novog Ustava 1888. godine vođena je rasprava o smrtnoj kazni, ali predlog da se ona ukine nije dobio većinu u Ustavotvornom odboru. Rasprava o ukidanju smrtne kazne vođena je u Narodnoj skupštini i 1906. godine, s istim rezultatom. Tom prilikom se za aboliciju zalagao i tadašnji ministar pravde Milenko Vesnić. Kada je 1921. godine donošen Ustav za novostvorenu Jugoslaviju, Narodna skupština Srbije je 26. februara 2002. izmenila Krivični zakon tako što je iz njega izbrisala smrtnu kaznu. Kao što je isticano u parlamentarnoj debati, glavni motiv za ovu aboliciju bilo je pridruživanje tadašnje SR Jugoslavije Savetu Evrope.
Mišljenje javnosti
Uoči ukidanja smrtne kazne, u jesen 2001. godine, jedno istraživanje stavova o smrtnoj kazni, sprovedeno na reprezentativnom uzroku od 926 građana Srbije, pokazalo je da su ispitanici potpuno ravnomerno na one koji podržavaju smrtnu kaznu (43%) i one koji su za njeno ukidanje (43%). Preostalih 14 procenata su bili neodlučni. Od 2007, svake godine se sprovodi istraživanje javnog mnjenja na standardnom uzorku od oko 1.000 građana, sa u osnovi istim rezultatima. Ispitanici su ravnomerno podeljeni, s tim što se mala većina jedne godine izjašnjava za smrtnu kaznu, a druge protiv nje, kao na klackalici.
Dečak Uroš Dragojlović (9) obesio se pre tačno šest godina u šupi pored porodične kuće u selu Skela nadomak Obrenovca. Ispostavilo se da je nesrećni dečak dugo patio zbog rasturene porodice i da je to bio okidač da digne ruku na sebe.
Znate li ko je bio Pal Teleki? Da li vam znači nešto njegovo ime? Ne? A trebalo bi... Ovaj mađarski premijer oduzeo je sebi život na današnji dan 1941. godine i to zato što nije hteo da napadne Jugoslaviju i učestvuje sa Hitlerom u ubijanju našeg naroda.
03.04.2024
08:30
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Malu decu mame i bake oduvek plaše alama i baucima koji će doći da ih ukradu ili pojedu ako ne budu dobra. Ipak, u staroj slovenskoj mitologiji postoje bića od čije zlobe i priča o njihovim zlodelima ni odraslima nije svejedno!
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski potpisao je ukaz o smeni Ilje Vitjuka sa mesta šefa Odeljenja za kontraobaveštajnu zaštitu državnih interesa u oblasti informacione bezbednosti Službe bezbednosti Ukrajine (SBU).
Bivši britanski ministar vojske i sadašnji član parlamenta Džejms Hepi podržao je ideju francuskog predsednika Emanuela Makrona da pošalje trupe NATO-a u Ukrajinu.
Mandatar za sastav vlade i predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević izjavio je danas, posle kritika poslanika Narodnog pokreta Srbije Miroslava Aleksića na račun kandidata za ministre, da se upravo on "nudio" 2016. godine da bude sa naprednjacima u koaliciji.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, kako opozicija samo priča o krađi izbora, a sedi u Skupštini i prima milione.
Kandidat pokreta Kreni-promeni za gradonačelnika Beograda Savo Manojlović izjavio je, gostujući na opozicionoj N1, da treba dopreti do što većeg broja ljudi koji nemaju prilike da gledaju ovu "kanalizaciju".
Brajan Brković iz pokreta "Bravo" poznat po svojim antisrpskim stavovima, te skrnavljenu srpske zastave najavio kako ide "zajedno i jako" sa Milošem Jovanovićem.
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković, zajedno sa ambasadorom Markom Đurićem, razgovarao je danas sa ambasadorima i predstavnicima zemalja Kvinte u Beogradu i predstavnikom Delegacije Evropske unije o neophodnosti formiranja ZSO, poslednjoj rundi dijaloga Beograda i Prištine, koji je nedavno održan u Briselu, kao i o političko-bezbednosnoj situaciji na KiM.
Da život piše romane, te da prijatelje možemo steći u najrazličitijim prilikama i neprilikama koje on donosi, dokaz je i jedna od priča s gradilišta koja je u dosadašnjem mandatu nebrojano obišao ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić.
Nova digitalna aplikacija "MiCoast“ za plaže, koja je već spremna za korišćenje, predstavljena je pre nekoliko dana u Grčkoj, a sudeći po svemu što predstavlja, biće jedna od omiljenijih kod turista iz Srbije.
Tokom današnjeg dana blago smanjenje tegoba mogu osetiti hronični bolesnici, ali se oprez ipak savetuje osobama sa srčanim problemima, astmatičarima i psihičkim bolesnicima, navodi se u biometeorološkoj prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Vozače danas, prema najavama meteorologa, očekuje toplije vreme, ali i nestabilne vremenske prilike, sa razvojem oblačnosti i mogućom kišom uglavnom u drugom delu dana. Zato AMSS apeluje na vozače, kako bi sigurno i bezbedno putovali, da voze sporije i budu oprezni, da ne žure i poštuju sva ograničenja.
Zločinačka vojno-policijska akcija nazvana "Bljesak" je imala za cilj da protera nedužne Srbe sa svojih vekovnih ognjišta u Hrvatskoj. Upravo o tome govorili su Savo Štrbac direktor "Veritasa" i Bojana Vučić, Udruženje Kordunaša.
U Info jutru o pritiscima zapadnih centara moći usmerenih na Srbiju, ali i policijskoj brutalnosti Nemačke i Amerike, govorio je Dejan Vuk Stanković, analitičar.
U Info jutru o bekstvu, predaji i hapšenju bivšeg komandanta JSO Milorada Ulemeka Legije, govorili su novinar Gradiša Katić i novinar Ljiljana Keković.
Pripadnici Odeljenja saobraćajne policije Policijske uprave u Novom Pazaru oduzeli su vozilo „folksvagen pasat“ od dvadesetjednogodišnjeg vozača koji je u Tutinu izazvao saobraćajnu nezgodu u kojoj su tri lica povređena.
Mnogi navijači Partizana zaboravili su da je Danilo Pantić (27) i dalje član crno-belog tabora! Nekada jedan od najtalentovanijih srpskih fudbalera odigrao je ove sezone samo tri meča, posle čega je pao u drugi plan kod Igora Duljaja. Pantiću ugovor sa Partizanom ističe na kraju sezone, ali bi u završnici Superlige mogao da dobije priliku!
Teško vam je da izgovorite ime kluba iz Turske - Genčlerberligi? Spremite se da pošteno "polomite jezik" pokušavajući da izgovorite puno ime fudbalskih klubova s Tajlanda i Velsa.
Naša bokserka Sara Ćirković koja je na Evropskom prvenstvu u Beogradu stigla do zlatnog odličja u kategoriji do 54 kilograma izjavila je na prijemu u zgradi Predsedništva da će maksimalno raditi kako bi osvojila medalju na Olimpijskim igrama u Parizu.
Španski teniser Karlos Alkaraz (20) eliminisan je od Andreja Rubljova u četvrtfinalu mastersa u Madridu, a nakon poraza govorio je o povredi koja ga muči i osvrnuo se na srpskog asa Novaka Đokovića.
Pojavili su se uznemirujući snimci na kojima otac iz Nju Džersija tera svog šestogodišnjeg sina da trči na traci za trčanje, jer je "previše debeo", samo nekoliko dana pre dečakove smrti od "hroničnog" zlostavljanja.
Da ruska vojska vojska probije liniju fronta i, da nas Kijev pozove, Francuska bi razmislila o slanju trupa u Ukrajinu, rekao je francuski predsednik Emanuel Makron u intervjuu za Ekonomist.
Jeziva scena zabeležena je nakon borbe prsa u prsa na frontu kod Avdejevke. Na uznemirujućem snimku, koji traje čak sedam minuta, vidi se položaj Oružanih snaga Ukrajine prekriven desetinama tela vojnika obe strane.
Britanska vladajuća Konzervativna partija danas može da se suoči sa porazom na lokalnim izborima, što bi dodatno pojačalo pritisak na već nepopularnog premijera Rišija Sunaka, ocenila je agencija Frans pres.
Da li ste se nekada zapitali da li je vaša inteligencija prosečna? Da li smatrate da drugi ljudi imaju veći kojeficijent inteligencije od vašeg? Ako se pitate koje su najčešće odlike inteligencije pročitajte tekst i otkrijte istinu o sebi.
Vrlo je važno da sudoperu redovno čisitimo, kako se odvod ne bi zapušio. Zato domaćice nude iskusne savete za što bolje održavanje ovog kuhinjskog dela.
Takmičar "Elite", Uroš Stanić, zbog svoje neposrednosti osvojio je srca mnogih gledalaca, a ovoga puta je, bez dlake na jeziku, otkrio koji njegovi cimeri su prikriveni gejevi.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.