Ovo su najmisterioznija mesta u Srbiji! Legende koje kruže o njima uteruju strah u kosti!
Podeli vest
Mnoge lokacije i pojave u Srbiji i dalje su obavijene velom misterije, a o njima kruže mnogobrojne legende.
Da li ste znali u kom delu Srbije se nalazio srednjevekovni grad Žrnov i po čemu je on karakterističan? Ili zašto su se pred najavljenu apokalipsu ljudi širom sveta uputili na Rtanj?
Na današnji dan 1946. godine ubijen je komandant Gorske kraljeve garde Jugoslovenske vojske u otadžbini Nikola Kalabić. Međutim, decenijama kasnije i dalje se veruje da je on izbegao smrt, promenio identitet i nastavio da živi, a njegova sudbina do danas nije rasvetljena.
Ulice naše prestonice često su menjale imena, a mnogi ne znaju koje nazive su nosile prvih 40 ulica u Beogradu.
19.01.2024
07:05
Srednjovekovni grad Žrnov
Na vrhu Avale, gde se sada nalazi Spomenik neznanom junaku, ranije se nalazilo srednjevekovno utvrđenje i drevni grad Žrnov. Prema legendi, u gradu je stolovao Porča od Avale. Tamo su pronađeni ostaci Keltske kulture i njihovog naselja, Rimljani su na istom mestu imali svoje utvrđenje, uz pomoć kojeg su kontrolisali prilaz Singidunumu, ali i da bi zaštitili svoje rudnike na obroncima Avale.
Naši preci su na tom mestu, u srednjem veku, podigli tvrđavu. Kasnije, 1442. su je osvojili Turci, a onda i dodatno proširili pošto se nalazila na mestu važnom za odbranu, ali je s padom Beograda 1521. Žrnov izgubio svoj strateški značaj.
Ono što znamo iz udžbenika i brojnih predanja jeste da je car Stefan Uroš IV Dušan, poznatiji kao Dušan Silni bio veliki vojskovođa i vladar koji je proširio srednjovekovnu Srbiju na većinski deo Balkana, ali se malo njegovoj smrti jako malo zna, kao i zašto je umro relativno mlad.
Ukoliko očekujete ćerku, možete zaviriti i u kraljevska imena, a mi vam donosimo 10 najlepših.
18.01.2024
22:30
Kralj Aleksandar Karađorđević je 1934. odlučio da dinamitom poruši ovo utvrđenje i na njegovom mestu podigne Spomenik neznanom junaku, autora Ivana Meštrovića. Razlozi za rušenje nisu u potpunosti razjašnjeni, pa je ostalo nepoznato zašto je Žrnov srušen i kakve su se sve tajne nalazile ispod zidina ovog grada.
Planina Rtanj
Ukoliko planinu posmatrate iz daleka, primetićete da neodoljivo podseća na piramidu. Pisac naučne fantastike Artur Klark smatrao je da se u ovoj planini krije piramida - najstarija tvorevina vanzemaljske civilizacije.
Neki drugi ljubitelji naučne fantastike su ubeđeni da se u planini krije svemirski brod koji će pred sam smak sveta poleteti, a svi koji se tada zateknu tu, moći će da krenu na svemir, na daleko i lepo mesto. Upravo zbog toga, krajem 2012, pred očekivanu apokalipsu, ljudi širom sveta plaćali su velike sume novca za smeštaj na toj planini.
Lokalno stanovništvo je sasvim ubeđeno da se u pećinama u unutrašnjosti planine nalazi blago. Legenda kaže da je na vrhu planine živeo čarobnjak koji je čuvao ogromno bogatstvo. Za ovu planinu vezuje se i priča o bogatoj jevrejskoj porodici Minh koja je posedovala paraćinsku fabriku štofova, a kasnije i rtanjski rudnik kamenog uglja. Julius Minh izvršio je samoubistvo pod potpuno nerazjašnjenim okolnostima, a njegova supruga Greta je sagradila crkvicu-kapelu na vrhu planine Rtanj. Ona je srušena do temelja, u potrazi za skrivenim blagom.
Takođe, postoji dokumentovan slučaj da su Nemci za vreme Drugog svetskog rata pronašli na Rtnju jednog Grka koji ne zna kako se tu našao, pošto je poslednje čega se seća bilo da je čuvao svoje ovce, na pašnjaku u svojoj zemlji.
Kalemegdan
Ovo mesto, koje se nalazi na ušću dve velike evropske reke, na kome se već 2.000 godina ljudi okupljaju, svađaju, ratuju i mire, osvajaju ga i gube, takođe je na listi srpskih misterija. Najviše legendi u vezi je s Rimskim bunarom. On je dubok 51 metar, a ima oko 200 stepenika do dna. Dugo je opisivan kao "pupak sveta" gde je mitski junak Orfej silazio u podzemni svet.
Rimski bunar, uprkos imenu, zapravo je austrijski, a sazidan je od 1717. do 1731. Ipak, postoje teorije da su još Rimljani u njega sproveli vodu, pa otuda taj naziv. Alfred Hičkok je, tvrde, njime bio fasciniran i izjavio je jednom da iz njega crpi inspiraciju.
Takođe, već vekovima se smatra da se u njemu i dalje krije blago. Nemci su ga, tragom te legende, istraživali za vreme Drugog svetskog rata. Pričalo se da se iz jedne takve ekspedicije, dvojica ronilaca nikada nisu vratila i niko ne zna šta im se desilo pošto njihovi ostaci nikada nisu nađeni.
Hodnici i pećine pod Kalemegdanom, ali i Tašmajdanom, mnogo su veći nego što možete da zamislite i nastajali su milenijumima. Počeli su da ih kopaju još Rimljani, a najveća se nalazi ispod Tašmajdana i pretpostavlja se da je stara oko osam miliona godina.
Zapravo, dobar deo hodnika ispod Beograda još uvek nije istražen. Zna se, recimo, da se ispod Prirodno-matematičkog fakulteta nalaze podzemni prolazi koji vode do obale Dunava. Priča se da od Kalemegdana, preko Očne klinike u Ulici Džordža Vašingtona, pa sve do Višnjičke banje postoji sistem podzemnih hodnika za koje ne znamo čemu su služili.
Najveće pitanje je tunel koji navodno povezuje Kalemegdan i Gardoš. Arheolozi tvrde da je ova priča obična gradska legenda.
Vampiri
Mnogi smatraju da je najpoznatiji, najrašireniji i najveći srpski "misterija" brend na svetu - VAMPIR. To je jedina opšteprihvaćena internacionalna reč srpskog porekla. Sve je počelo negde u 18. veku kada Evropom počinju da se šire jezivi izveštaji o mitskim bićima na Balkanu.
Prvo pominjanje vampira u nekom pisanom izvoru je u austrijskom časopisu "Vossiche Zeitung", broj 98, koji je objavljen 1725. List piše da je u selu Kisiljevu u današnjoj Srbiji, ali tada Austriji, umro izvesni Petar Blagojević, a posle njega još deset osoba u narednih 24 časa. Vlasti su iz Beča poslali lekare i otkrili da je Blagojević ležao u kovčegu živ i s ostacima krvi na usnama. Nakon što su ga proboli glogovim kocem, iz Petrovog tela, nosa i ušiju potekla je sveža, crvena krv. Meštani su njegovo telo spalili.
Naš najpoznatiji vampir je Sava Savanović, vodeničar iz sela Zarožje kod Bajine Bašte. Legenda kaže da je Savanović bio imućan trgovac koji se zaljubio u mnogo mlađu devojku. On je zaprosio, ali ga je njen otac odbio jer je bio mnogo stariji. Sava se posle toga promenio, postao je mrzovoljan, a nedugo posle odbijanja odlučio je da ubije devojku da bi se osvetio.
Upucao je u leđa, a onda je njegov brat koji ga je pratio, pokušao da mu otme kuburu. Tada su naišli pastiri koji su Savu zatukli motkama, a njegovog brata upucali. Sava se nakon toga povampirio, a priča se da je sledećih 99 godina pio krv meštanima oko vodenice na reci Rogačici.
Međutim, ruski naučnici tvrde da su legende o vampirma zasnovane na retkoj bolesti po imenu porfirija. Ljudi oboleli od nje imaju veoma bled ten, sunce im veoma smeta, a imaju i nedovoljno gvožđa u krvi zbog čega bi mogli da imaju potrebu da piju tuđu krv.
Smešten na istoku Srbije u blizini Despotovca, manastir Manasija predstavlja jedno od najstarijih zdanja srednjovekovne Srbije. Zadužbina je velikog srpskog vladara despota Stefana, sina cara Lazara i smatra se spomenikom kulture od velikog značaja.
Stav Nikole Tesle prema zdravlju i bolesti iz današnje perspektive zvuči kao da je bio ”čudotvorac” koji je razumeo da bol ima fizičku, psihičku i emocionalnu komponentu u sebi.
Tog 17. jula 1946. godine streljan je Dragoljub Draža Mihailović, komandant Jugoslovenske vojske u Otadžbini. Mnogi detalji o hapšenju, suđenju i smrti Dragoljuba Mihailovića i danas su obavijeni velom tajne, a njegov lik i delo izazivaju brojne polemike i kontroverze. Nešto od onoga što je general govorio u svoju odbranu ipak je sačuvano.
Ako kažete da večeras idete “do čaršije” neko će vas verovatno i razumeti, ali kuda ste se uputili ako idete “na čair”? I ko vas to prati kada sa vama ide i “dost”? Još kažite da ćete usput svratiti do “džambasina” i nikome najverovatnije neće biti ništa jasno!
Potresna nemačka fotografija uslikana neposredno pre pogubljenja Lepe Radić, mlade devojke rođene 19. decembra 1925. godine u selu Gašnici, kod Bosanske Gradiške.
Pobeda Srpske vojske na Ceru je bila istorijska, ali gubici u ljudstvu bili veliki. Iz stroja je izbačeno čak 259 oficira i 16.045 podoficira i vojnika. Za tadašnju Srbiju od oko 4 miliona stanovnika, to je bio nenadoknadiv gubitak, naročito imajući u vidu da je u Balkanskim ratovima 1912-13 Srpska vojska izgubila oko 44 hiljade oficira, podoficira i vojnika. Veliki gubici u starešinskom kadru bili su istovremeno i veliki gubici srpske inteligencije i školovanih starešina. Ovo je priča o 1.300 kaplara.
08.05.2024
07:05
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Na današnji dan 1946. godine ubijen je komandant Gorske kraljeve garde Jugoslovenske vojske u otadžbini Nikola Kalabić. Međutim, decenijama kasnije i dalje se veruje da je on izbegao smrt, promenio identitet i nastavio da živi, a njegova sudbina do danas nije rasvetljena.
Snimak terorističkog napada u Manhajmu, kada je napadač čiji identitet u trenutku objavljivanja ovog teksta nije poznat, napao nemačkog političara Mihaela Šturcenberger, zgrozio je svetsku javnost.
U naredna 2 časa oblačnost iz Slavonije zahvatiće Zapadnobački okrug i usloviti lokalne pljuskove sa grmljavinom, stoji u novoj najavi RHMZ od 18 časova.
Putovanja građana Srbije u zemlje Evropske unije pretrpeće velike promene u skorijoj budućnosti, pošto su iz Saveta EU najavili konačno stupanje na snagu nekoliko novih bezbednosnih pravilnika koji će doneti nova, dodatna pravila za ulazak u prostor šengenske zone!
Vlasnik TV Pinka, Željko Mitrović danas je proslavio rođendan sa decom iz Centra za zaštitu odojčadi, dece i omladine u Zvečanskoj, a ovog puta i drugari iz novosadskih domova pridružili su im se u jednom poznatom beogradskom restoranu.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu, Policijske ispostave za bezbednost na rekama, danas oko 17 časova, spasili osamnaestogodišnjeg maturanta koji je u alkoholisanom stanju uskočio u Savsko jezero.
Gost Intervjua dana bio je Marko Matić direktor Centra za odgovorne medije. On je govorio o etničkom čišćenju nad Srbima koje se događa na Kosovu i Metohiji, ali i o hibridnom ratu putem medija.
Presudu bivšem predsdniku SAD Donaldu Trampu i širenje fronta u Ukrajini, komentarisali su gosti "Rata uživo", bivši oficir JNA Veselin Šljivančanin i pukovnik Milan Jolović Legenda.
Slobodan Dimitrijević iz Srpsko ruskog pokreta i Dragan Petrović, analitičar, govorili su u Info danu o specijalnoj operaciji u Ukrajini, ali i o pokušajima Zapada da stvori veliko žarište u celoj Evropi.
Tokom saslušanja, sveštenik je priznao da je kokain kupovao "neposredno pre Nove godine", kao i "dana 19. decembra (Nikoljdan) i 20. januara (Jovanjdan)".
Osnovno javno tužilaštvo u Skoplju podnelo je danas Osnovnom krivičnom sudu optužnicu protiv četvorice za ubistvo male Vanje Gorčevski (14) iz Skoplja i Panča Žežovskog iz Velesa.
Odluka Apelacionog suda u Beogradu je skandalozna i predstavlja samo još jedan dokaz da su danas sudovi u Srbiji sve osim onoga što treba da budu, a to je da budu mesto gde se utvrđuje istina i pravda.
Apelacioni sud u Beogradu smanjio je za tri godine zatvora kaznu Nikoli Bojoviću (25), optuženom da je 2. februara 2020. ubio Stefana Filića (18) iz Velike Plane.
Najbolji teniser sveta Novak Đoković ispratio je iz prvog reda oproštajnu utakmicu rukometaša Nikole Karabatića (40) u pobedi njegovog Pariz Sen Žermena nad Eks an Provansom 39:36.
Bivši komandant američke ratne mornarice u Evropi admiral Robert Berk uhapšen je pod sumnjom da je bio deo korupcionaške sheme u okviru državnih nabavki.
Na pres konferenciji u Beloj kući 24. maja 2024. godine predsednik SAD Džozef Bajden, odgovarao je na seriju pitanja među kojim je bilo, zašto odbija da komentariše o optužbama upućenim Izraelu, od strane Mećunarodnog krivičnog tribunala.
Fajnenšel tajms tvrdi da je u posedu poverljivih NATO odbrambenih planovima sastavljenim prošle godine. U njima se navodi da Alijansa može raspolaže sa manje od pet odsto neophodnih sposobnosti protivvazdušne odbrane koje su potrebne za zaštitu članica u srednjoj i istočnoj Evropi od ruskog napada punog obima!
Bivši američki predsednik Donald Tramp nazvao je suđenje na kojem je u četvrtak pred sudom u Njujorku proglašen krivim za prikrivanje novca i falsifikovanje poslovnih dokumenata "vrlo nepravednim".
Nikola Simić, Ružica Sokić, Rahela Ferari, Jelica Sretenović i Lane Gutović dali su svoj neizbrisiv pečat ovim kultnim filmovima koji su ih vinuli u zvezde srpske kinematografije.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.