Njegov testament je šokirao vlast! Bio je jedan od najbogatijih Srba, a njegova smrt pokrenula je niz događaja!
Podeli vest
Preminuo je na današnji dan 1878, a vlast je tada likovala - računali su da će imovinu razvući naslednici, budući da Kolarac i Sinđelija nisu imali dece, te će tako i njegovo ime brzo potonuti u zaborav. A onda je poput groma odjeknula vest...
"Oni su celog svog veka tekli i čuvali da ostave spomen svom narodu" - ispisano je na nadgrobnom spomeniku Ilije Milosavljevića Kolarca i njegove supruge Sinđelije. Ovakav epitaf uklesan je po testamentarnoj želji velikog srpskog dobrotvora koji je preminuo na današnji dan (po starom kalendaru) ili 18. oktobra 1878. godine. Besmrtnost njegovog imena čuva zadužbina, Kolarčev narodni univerzitet, koja je počela s radom 19. oktobra 1932.
Ideja o imenovanju ulica u Beogradu pojavila se sredinom 19. veka. Od tada do danas menjanje naziva bilo je pre pravilo nego izuzetak, a i na toj neslavnoj listi ulica koje nisu mogle da spoje ni deceniju, a da ne promene ime - ova je apsolutni šampion!
Marija Draženović Đorđević (1924-1990) bila je prva žena pilot Ratnog vazduhoplovstva NOVJ i Jugoslovenske armije, koja je u sastavu 113. lovačkog puka učestvovala u Drugom svetskom ratu u borbama na Sremskom frontu 1945. godine.
06.10.2023
07:15
Ilija Milosavljević, jedan od najbogatijih Srba 19. veka, u životu je imao jednu strast – trgovinu, jednu ljubav – suprugu Sinđeliju, i jednu misiju – prosvetno uzdizanje svog naroda.
Rođen je 1800. godine u selu Kolari, desetak kilometara od Smedereva, odakle i nadimak po kome će ga istorija upamtiti. Tu je izučio osnovnu školu, što će mu biti i jedino formalno obrazovanje. Poslovna znanja sticao je služeći kod uglednih trgovaca u Pančevu, Vršcu i Beogradu.
Kao dete, ranjen je tokom Prvog srpskog ustanka, a nakon propasti istog, sa roditeljima odlazi preko Dunava. Ipak, nije prošlo mnogo vremena pre nego što se odlučuje za povratak u domovinu. U Beograd dolazi sa 30 para.
Dr Vojislav Subotić, otac je srpske hirurgije i legendarna ličnost naše medicine, o kome je pisano i zna se mnogo. Ipak, postoji intrigantan detalj koji i dalje neobično obavija njegov istorijski lik: zašto mu je odstranjeno jedno slovo iz prezimena? Odnosno, zašto ga je, nasuprot našem jeziku i kulturi, uopšte i imao?
Beograd je poznat po svom famoznom noćnom prevozu. Zašto famoznom?
21.09.2023
08:20
- Kada sam ušao u Beograd, imao sam samo 30 para. Od te svoje imovine odvojim 2 pare te kupim lepinje da ručam. Jedući, sve sam mislio šta ću činiti kad potrošim i onih 28 para - napisao je Kolarac o svojim prvim danima po povratku u Beograd.
Najduže se zadržao kod najviđenijeg prestoničkog veletrgovca Milutina Radovanovića. Gazda Milutin je dobro procenio da će mladi kalfa daleko dogurati, pa mu je dao ruku svoje kćeri Sinđelije. Za čaršiju je to bilo veliko iznenađenje, a još više su se čudili njihovom braku, koji se nije uklapao u norme tog doba. Supružnici su zajednički rukovodili svojim prvim samostalnim dućanom, Kolarac je ženino ime svuda isticao i upisivao ravnopravno sa svojim, u svakoj prilici je javno pokazivao koliko je voli i koliko joj je privržen.
Uz Sinđeliju, kao vernog životnog saputnika, u Beogradu je preuzeo trgovački primat od jevrejskih, cincarskih i jermenskih porodica, koje su se generacijama bavile tim poslom. Potom se 1828. sele u Pančevo, odakle Kolarac grana trgovačku mrežu sve do Beča. Stekao je nezamislivo veliki imetak u novcu, zemljišnim posedima, nekretninama, imao je vlastitu trgovačku rečnu flotu, magacine, magaze...
- Ja nisam znao ni za glad, ni za žeđ, ni za san kad je trebalo raditi i zaraditi - govorio je prijateljima o periodu svog poslovnog uspona.
A onda su nastupile crne godine, Sinđelija se razbolela. Kolarac je u Pančevo dovodio najbolje evropske lekare, ali spasa nije bilo. Preminula je 1855. u bolnici u Pešti. Sahranjena je na beogradskom Novom groblju, a tada se i Kolarac vraća u srpsku prestonicu. Svodi trgovačke poslove na minimum, a energiju i bogatstvo stavlja u službu svog naroda. Kolarac je bio poznat kao čovek široke dobročiniteljske ruke, naročito kada je trebalo potpomoći sirotinju, škole, nadarene đake, pisce ili bilo koje prosvetno pregnuće. Na tom tragu, 1861. osniva Književni fond za "objavljivanje dela na srpskom jeziku, koja časnost, rodoljublje i polezna (korisna) znanja u narodu rasprostiru". Odboru fonda stavio je u amanet da izdaje udžbenike i poklanja ih siromašnim učenicima, kao i da pomaže "ljudima koji pišu za narodnu prosvetu, a nisu u stanju sami u štampu davati".
Naprednog i kritičkog duha, nije se libio da oštro kritikuje vlast. Kada je krajem 1877. ugušena Topolska buna, čiji je cilj bio svrgavanje kneza Milana Obrenovića, Kolarac je utamničen pod optužbom da je potpomagao zaveru. Osuđen je na pet godina robije, ali je pušten posle nekoliko meseci. Iz zatvora se vratio vrlo narušenog zdravlja. Preminuo je u oktobru 1878. godine.
Vlast je likovala - računali su da će imovinu razvući naslednici, budući da Kolarac i Sinđelija nisu imali dece, te će tako i njegovo ime brzo potonuti u zaborav. A onda je poput groma odjeknula vest o otvaranju Kolarčevog testamenta.
- Sve moje imanje zaveštavam na korist mog naroda - glasila je prva rečenica Kolarčevog testamenta.
Osim odredbi koje se tiču novca namenjenog Književnom fondu, glavna stavka oporuke je da se "iz svega imanja obrazuje fond iz koga će se vremenom imati podići srpski univerzitet", kao zadužbina otadžbini za ostvarivanje prosvetnih ciljeva.
Pravna bitka za priznavanje poslednje volje trajala je tri godine. Dve njegove bratanice povele su postupak za obaranje testamenta, potpomognute režimskom štampom, koja je pisala da je Kolarac bio "obrlaćen ili prinuđen", da je stvaranje zadužbine "partijsko-demonstrativna stvar" i "opasnost za državu i monarhiju".
Tačka na ovu mučnu epizodu stavljena je 1881. presudom Kasacionog suda. Skladno zdanje Kolarčeve zadužbine, površine 4500m2, podignuto je 1932. godine.
Arhitekta Petar Bajalović, posedujući vanredni osećaj za arhitektonske finese, najpre je pristupio rešavanju problematike prostora koncertne dvorane. U izgradnji su primenjena najsavremenija naučna znanja o akustici tog vremena, pa se Velika dvorana i danas smatra najakustičnijom salom za potrebe muzičkih izvođenja u Beogradu. Zgrada na Studentskom trgu svečano je otvorena koncertom Beogradske filharmonije u koncertnoj dvorani, 4. februara 1932.
Kolarčev narodni univerzitet otpočeo je svoju programsku delatnost 9. oktobra iste godine. Оd početka je otvoren za ljude iz različitih društvenih slojeva, različitog nivoa obrazovanja, različitog uzrasta, za sve one željne znanje i svesne njegove vrednosti. Оn je bio okrenut i onima koje su životne oklonosti onemogućile da se redovno školuju. Оsnovni cilj Univerziteta od početka je bio "da širi naučna znanja i shvatanja, da razvija uticaj primenjenih nauka u narodnom životu i privredi, i da neprestano poučava u pojedinim veštinama i umenjima".
Narodni univerzitet, između ostalog, bio je otvoren i prema praktičnim znanjima, te su u njemu organizovani kursevi za poljoprivrednike, zanatlije, trgovce i činovnike.
Оd 1968. godine Оdbor Zadužbine Ilije M. Kolarca svake godine dodeljuje Plakete Kolarčeve Zadužbine za izuzetan doprinos razvoju programa Zadužbine, a od 1977. i Godišnju nagradu Galerije za najbolju izložbu u sezoni.
Bilo je hladno zimsko veče krajem februara 1965. godine kada je Beogradom prostrujala loša vest: JAT-ov avion Daglas DC 3 srušio se nedaleko od Ade Ciganlije, kod brodogradilišta, na levoj obali Save.
Izraz “alal vera” prilično je odomaćen u srpskom jeziku. Čućete ga u svakodnevnom govoru u značenju “bravo” ili “svaka čast”, a postoji i nekoliko pesama sa tim nazivom. Ali - da li znate šta on izvorno znači i odakle potiče?
Potresna nemačka fotografija uslikana neposredno pre pogubljenja Lepe Radić, mlade devojke rođene 19. decembra 1925. godine u selu Gašnici, kod Bosanske Gradiške.
Pobeda Srpske vojske na Ceru je bila istorijska, ali gubici u ljudstvu bili veliki. Iz stroja je izbačeno čak 259 oficira i 16.045 podoficira i vojnika. Za tadašnju Srbiju od oko 4 miliona stanovnika, to je bio nenadoknadiv gubitak, naročito imajući u vidu da je u Balkanskim ratovima 1912-13 Srpska vojska izgubila oko 44 hiljade oficira, podoficira i vojnika. Veliki gubici u starešinskom kadru bili su istovremeno i veliki gubici srpske inteligencije i školovanih starešina. Ovo je priča o 1.300 kaplara.
Markov Grad ili Markove Kule, odnosno Prilepski Grad je mesto iz kog je vladao najveći srpski epski junak Kraljević Marko. U narodnoj pesmi ovaj grad se naziva “Prilep grad bijeli”.
07.05.2024
23:35
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ideja o imenovanju ulica u Beogradu pojavila se sredinom 19. veka. Od tada do danas menjanje naziva bilo je pre pravilo nego izuzetak, a i na toj neslavnoj listi ulica koje nisu mogle da spoje ni deceniju, a da ne promene ime - ova je apsolutni šampion!
Major Asim Džavad (32), pripadnik Ratnog vazduhoplovstva Bangladeša, poginuo je nakon što je trenažni, laki jurišni avion “Jakovljev Jak-130“ tokom višestrukog prevrtanja, okrznuo pistu, a potom se zapalio.
Opštinski odbor Vračar Srpske napredne stranke (SNS) saopštio je danas, povodom odluke Opštinske izborne komisije (OIK) gradske opštine Vračar koja je odbacila listu "Dr Savo Manojlović i ja sam Vračar - Kreni-promeni" zbog nepoštovanja propisa o zastupljenosti polova, ali i zbog nedovoljnog broja potpisa, da građani mogu još jednom da se uvere na kakve su sve prevare spremni predstavnici opozicionih lista.
Da opoziciju ne interesuje narod već pozicije plastično je objasnio vodeći Tviteraš iz njihovih redova, koji je tačno u datum naveo kako su menjali prebivališta uoči izbora u Beogradu.
Nova demokratska stranka Srbije koja se u kampanji za gradske izbore našla u zagrljaju sa Ligom socijaldemokrata Vojvodine, pre tri godine je insistirala da Srpska napredna stranka Ligu izbaci iz gradske vlasti.
Uprkos tome što je ceo svet stao na njihovu stranu, tačnije na stranu onih koji su za usvajanje rezolucije o Srebrenici, to za neke političare kao što je Zlatko Lagumdžija nije dovoljno.
Grupa Srba sa severa Kosova fotografisala se ispred zgrade opštine Leposavić sa zamenikom ministra za lokalnu samoupravu Arberom Vokrijem, zamenikom ministra za zajednice i povratak Radoicom Radomirovićem, kao i kandidatkinjom za poslanicu u Evropskom parlamentu Austrijankom Kati Šneberger, a među njima su, kako piše Nacionale, dvojica muškaraca za koje je taj portal ranije objavio da su konzumirali narkotike u zgradi opštine Leposavić.
Predsednik Republike Aleksandar Vučić održaće sutra govor na temu ”Revizija istorijskih činjenica i otpor slobodarskih naroda” u Ruskom domu u Beogradu.
Potpredsednik Vlade Srbije Aleksandar Vulin izjavio je danas da je sramotna izjava portparola Evropske komisije Petera Stana da je stav Evropske unije da se "ne može dovoditi u pitanje da je u Srebrenici počinjen genocid".
Veto koje SAD polažu na sve rezolucije koje idu protivno interesima Izraela kao i stanje na terenu, komentarisali su gosti Rata uživo, ambasador Palestine Mohamed Al Namura i počasni konzul Srbije u Izraelu Aleksandar Nikolić.
Uvertiru u sukob u Ukrajini i ubrzani napredak ruske vojske iz pravca Belgoroda, komentarisali su gosti Rata uživo, geopolitički analitičar Milutin Ilić, politikolog Vladimir Pavićević i novinar Igor Damjanović.
U novom Info danu o uticaju turskog predsednika Erdogana na Hamas, ali i o žarištu na Bliskom istoku, govorili su prof. dr Dragan Radenović, akademik i dr Stevica Deđanski, analitičar.
Politički analitičar profesor dr Miloš Laban komentarisao je trenutnu situaciju na frontu u Ukrajini tokom svog gostovanja u "Info jutru" Informer televizije.
Kolumbijski državljanin Felipe Henao, brat nestale Ane Marije Knežević Henao, ponovo se oglasio i rekao da borba za pronalazak njegove sestre mora da se nastavi.
Mladić S. Z. (23) osumnjičen je da je silovao staricu Julijanu R. (96) u naselju Leštane 7. maja ove godine, a sumnja se da je danima tipovao žrtvu jer živi sama.
Na društvenim mrežama kruži apel majke Nemanje Arsenovića Arse (37) iz Beograda, navijača Crvene zvezde iz Beograda, kojem se svaki trag izgubio 11. februara 2023. kada joj se posednji put javio, navodno sa benzinske stanice u Portugalu.
Nepoznati razbojnici napali su i opljačkali vlasnicu menjačnice iz Banjaluke od koje su prema nezvaničnim informacijama ukrali više stotina hiljada maraka, saznaje ATV.
Advokat Marko Janković, branilac Darka Šarića zatražio je danas od veća Specijalnog suda koje vodi postupak protiv njega i ostalih optuženih za pokušaj diskreditacije i planiranje ubistva svedoka saradnika u drugom postupku Nebojše Joksovića Jokse da Šariću pritvor bude zamenjen kućnim pritvorom.
Bivši kapiten Crvene zvezde i miljenik navijača, Mičel Donald (35) uvek se rado seća vremena provedenog u taboru crno-belih, te ovim putem poziva sve "delije" na proslavu titule koja će se održati 25. maja.
Od početka rata u Ukrajini u februaru 2022. godine, kao i tokom čestih sukoba između Kine i Tajvana ili Indije i Pakistana, mediji su upozoravali na pretnju nuklearnim udarima i novim svetskim ratovima. Ali, mediji se retko bave pitanjem šta će se dogoditi posle toga. Drugim rečima, kako bi izgledala nuklearna apokalipsa ?
Paket vojne pomoći Ukrajini u vrednosti od oko 60 milijardi dolara koji je konačno odobren nakon meseci zastoja u Predstavničkom domu Kongresa SAD verovatno neće biti dovoljan da spreči kolaps kijevskih snaga, ocenio je francuski diplomatski izvor za „Mond".
Nova ruska ofanziva u istočnom ukrajinskom regionu Harkov stavlja predsednika Vladimira Zelenskog u tešku poziciju da mora da se žrtvuje kako bi njegovi vojnici održali liniju, piše Si-En-En u analizi.
Najmanje dva zatvorska čuvara su ubijena, a dvojica su ranjena kad su maskirani napadači napali policijski kombi koji je prevozio francuskog narko-bosa Muhameda Amru (30), na naplatnoj rampi u opštini Inkarvil u departmanu Er u Normandiji. Zatvorenik je tako oslobođen i zajedno sa napadačima je pobegao, a stotine policajaca sada tragaju za njima.
Izraelski ministar nacionalne bezbednosti Itamar Ben Gvir pozvao je danas Izrael da ponovo uspostavi naselja u Pojasu Gaze i ''ohrabri dobrovoljnu emigraciju" Palestinaca iz enklave.
U holu pozoršta otvorena je izložbu „Bata u 90 slika“, povodom 90 godina od rođenja glumca Velimira Bate Živojinovića (1933-2016), koju je prošle godine priredila Ljubica Đurić.
Glavni lik u ovoj priči je seljak Milutin, kog igra Nenad Jezdić, a govori nam o svojoj tragičnoj sudbini, ali i o sudbini celokupnog srpskog naroda posle Sarajevskog atentata.
Padobranci su starinski kolač koji je rado bio viđen na svakoj proslavi širom bivše Jugoslavije, a po ovom jednostavnom receptu sigurno će vam uspeti iz prve.
Ceca i Veljko potrudili su se da sve organiziju za večerašnju proslavu rođenja bokserovog trećeg sina, a da su vodili računa o svokom detalju govori i dekoracija na kapiji njihove vile.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.