Gde u Srbiji završava radioaktivni otpad? Evo šta se sa njim radi kad mu "istekne vreme"
Podeli vest
Skladištenje i transport otpada u Srbiji izazov je sa kojim se suočavaju sve ustanove koje su za to nadležne. Jedna vrsta otpada zbog toga je gotovo u potpunosti pod kontrolom države zbog opasnosti koju može da ima po stanovništvo i životnu sredinu.
U pitanju je radioaktivni otpad koga u našoj zemlji ima više nego što smo to mogli da zamislimo, a skladišti se samo na jednom mestu.
Svake godine, milioni elektronskih uređaja, kao što su telefoni, tableti, kompjuteri, televizori i drugi aparati u Srbiji završe kao otpad na nekoj od deponija, i to najčešće na nekoj divljoj ili nesanitarnoj.
28.02.2023
13:18
Dešava se da se pri otkupu metala u gomili nađe i neki radioaktivni gromobran, detektor dima, kobalt bomba ili radioaktivne igle koje se koriste u medicini. Da li je neki proizvod radioaktivan ili nije određuje državna ustanova koja je za to nadležna, a u pitanju je Institut za nuklearne nauke Vinča, ali i kompanije koje za ovu vrstu posla imaju licencu.
Odgovore na to šta se dešava sa takvim otpadom, gde se transportuje i skladišti, koliko je to sigurno, može li se trajno zbrinuti, kao i odakle dolazi imaju Ištvan Bikit, profesor nuklearne fizike na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu i Duško Košutić, specijalista fizičkih nauka.
Ko je nadležan za radioaktivni otpad
- Od 2009. godine Vinča više nije nadležna za skladištenje otpada, već samo za merenje radioaktivnosti, tu su i nadležnosti u vezi sa prometom, odnosno transportom tih materija. Sam radioaktivni otpad skladišti se u hangarima JP "Nuklearni objekti" koji se nalaze takođe u Vinči. Kada je u pitanju transport postoje privatne firme koje tu delatnost mogu da vrše, samo je potrebno da ispune sve neophodne sigurnosne uslove - objašnjava Duško Košutić.
Procedura nije komplikovana, precizna je i mora da se poštuje.
- Neko, na primer, pozove i kaže da ima radioaktivni gromobran. Potom se angažuje nadležna ustanova ili firma koja je ovlašćena da vrši demontažu i transport, i ona ih dostavi JP "Nuklearni objekti" na skladištenje - kaže Košutić.
On se osvrnuo na pitanje radioaktivnih gromobrana u Srbiji i rekao da njih i dalje ima u našoj zemlji, te da se oni uklanjaju po ustaljenoj proceduri.
- U Srbiji i dalje postoje radioaktivni gromobrani koji se uklanjaju, i to je proces koji se radi sukcesivno. Zakon još od 1996. godine nalaže da ova vrsta gromobrana bude uklonjena, ali ih na teritoriji Srbije ima još nekoliko stotina. Za razliku od drugih zemalja koje si imale finansijsku pomoć Međunarodne agencije za nuklearnu energiju, u Srbiji to nije bio slučaj. Kod nas su sve troškove uklanjanja gromobrana snosili krajnji korisnici, to jest građani kod kojih su se nalazili ti radioaktivni gromobrani - kaže on.
Profesor Ištvan Bikit podseća da su takvi gromobrani odavno zabranjeni u Srbiji, a da ih je najviše bilo u Novom Sadu i Beogradu.
- U tim gradovima sprovedene su velike akcije njihovog uklanjanja. Važno je napomenuti da je gromobran bezbedan dok je u vertikali. On tada zrači na gore, i on praktično nije opasan po stanovništvo. Međutim, kada se gromobran sruši, on počinje da zrači u svim pravcima, i upravo to je opasno. Još je i gore kada pojedinci pokušavaju sami da ga uklone - kaže proferos Bikit.
Objašnjava da je radioakivni izvor u gromobranu fizički vrlo mali i nestručnom oku faktički nevidljiv, jer mu je to potpuno nepoznato, zbog čega je ušravo I opasan. - Radiokativni deo gromobrana je manji od prsta, i verovatno pojedinci misle da je zato bezopasan pa ga sami uklanjaju. Dešava se da radiokativni deo čak uzmu i kao suvenir nose ga sa sobom. Tako se neretko dešavalo da se na poseku, opeku... To ne treba nikako ne mse da se radi, jer kada dođe do radioaktivne opekotine ili posekotine niko neće umreti tog trenutka, nisu to toliko velike doze, ali je izvesno da će se razviti kancer. Zbog toga takva povreda može da bude fatalna - kaže on.
Nemoguće ih je reciklirati
Specijalista fizičkih nauka Duša Košutić upozorava da takvi proizvodi ne mogu da se recikliraju.
- Tu nema nikakve prerade i reciklaže, odnosno takvi proizvodi ne mogu da se pretvore u nešto drugo pa da budu bezopasni. Jedini način je skladištenje radioaktivnog otpada, zato se i prave ta skladišta gde bi se takve materije čuvale bezbedno da ne bi došlo do ugrožavanja okoline i stanovništva - kaže Košutić.
Ipak, objasnio je da, da postoje i retke situacije kada je moguće radioaktivni otpad ponovo koristiti. Kao primer navodi kobalt bombe koje su se koristile u medicini lečenju tumora.
- Ta kobalt bomba u početku ima ogromnu aktivnost, a da bi pacijent dobio terapiju on provede pet minuta, kako prolazi vreme ona sve više slabi, a to znači da pacijent mora da bude duže izložen zračenju. Kada se kobalt bomba istroši, postaje radioaktivni otpad - objašnjava Košutić.
On je ukazao i na to da je Institut Vinča ranije skupljao te proizvoda kojima se radioaktivna snaga smanjila i potom ih koristio za kalibraciju. Izvoz i uvoz zabranjeni, moguće samo jedno...
- Kao i druge zemlje Srbija ima zabranu uvoza i izvoza radioaktivnog otpada. Pre više od 10 godina iz Srbije je izvezen jedino nuklearni otpad koji se nalazio u reaktoru u Vinči - kaže Košutić.
Objasnio je da je još tokom šezdesetih godina prošlog veka, kada je pravljen reactor, u Jugoslaviji dogovoreno da se istrošeno nuklearno gorivo vrati Rusiji.
- To je bio jedan veliki poduhvat, pola Beograda je tada bilo zatvoreno da bi to bezbedno bilo odneto - kaže on.
Košutić je upozorio da radioaktivni otpad ne sme da se baci u kantu za đubre kao komunalni otpad, jer on tada ugrožava okolinu. Kaže da je potrebno poštovati sve propise države prema kojima se on stavlja u posebne kontejnere i skladišta.
- Jedino skladište u Srbiji nalazi se u Vinči, i ta skladišta su privremena. Decenijama se priča o pravljenu trajnog skladišta, ali na tom polju ništa nije urađeno. Iz cele nekadašnje Jugoslavije sav radioaktivni otpad donošen je u Vinču - kaže Košutić.
Profesor Ištvan Bikit, koji je i sam upravljao projektom iznošenja nuklearnog otpada iz Srbije za Rusiju, kaže da je u Vinči izgrađeno i novo skladište za radioaktivni otpad.
- To novo skladište građeno je po najnovijim standardima i vrlo je bezbedno. U planu je da se sav radioaktivni otpad prebaci tamo, ali je za to potrebno dosta dozvola. Kada se prebacivanje u to skladište obavi, bar 50 godina ćemo biti mirni kada je radioaktivni otpad u pitanju - kaže on.
Košutić i Bikit saglasni su da je od vitalnog značaja za sigurnost i bezbednost ljudi u Srbiji, Beogradu, ali i regionu pronalaženje mesta koje nije Vinča, gde bi se gradilo novo trajno skladiste za radioaktivni, ali i nuklearni otpad.
- Opasno je što se postojeća skladišta nalaze na periferiji Beograda. Eto, veliki strah je zbog toga vladao tokom bombardovanja kada je postojala briga da bi pad obične bombe tada mogao da napravi radioaktivnu katastrofu - podsetio je Bikit.
Razlika između radioaktivnog izvora i otpada
Kako su Bikit i Košutić ukazali bitno je razlikovati radioaktivni izvor od radioaktivnog otpada, ali i nuklearni od radioaktivnog otpada, kako bi njihova regulacija bila sigurna i bezbedna.
- Nuklearni otpad nastaje iz nuklearnih reaktora, to je fisioni materijal koji može da se koristi opet za nešto drugo, ali ako se ne tretira na pravi način može lako da izazove velike probleme. Radioaktivni otpad nastaje pak od radioaktivnih izvora koji se više ne koriste. To su, na primer, radioaktivni gromobrani, jonizujući detektori dima, imamo celzijume, tromcijume i selene koji se koriste u industriji. To su sve radioakrivni izvori, a svaku radioaktivni izvor ima svoju aktivnost odnosno svoje vreme raspada. Imamo one kratkoživeće od nekoliko minuta, sati, dana, pa i one dugoživeće od nekoliko stotina i hiljada godina - napominje Košutić.
On je kao primer čestog radioaktivnog izvora naveo gromobrane i opisao kako njihov životni vek izgleda.
- U gromobrane se ranije ugrađivao kobalt, ali se to više ne radi. Uglavnom se u gromobranima koje sada imamo nalazi europijum 152 i 154. Njegov period polurasprada je 13 godina. To znači da se nakon 13 godina aktivnost europijuma smanjuje za duplo, pa kada prođe još 13 pada opet za duplo. Smatra se da izvor postaje neaktivan kada prođe osam do 10 ciklusa poluraspada, a to je 150 godina za radioaktivne gromobrane koji imaju europijum - objašnjava Košutić.
Prema njegovim rečima, dobar deo radioaktivnih izvora koristi se u komercijalne svrhe, ali i u drugim industrijama.
- Gromobrani i kobalt bombe su radioaktivni izvori koji se koriste u komercijalne svrhe, a radioaktivni izvori koji se koriste u industijama su iridijum i selen koji se koriste u mašinama za kontrolu varova - kaže Košutić.
Profesor Bikit dodaje da nisu samo gromobrani ti koji predstavljaju veliku opasnost po građane, i da su radijumske igle koje su se nekada koristile u lečenju takođe opasne.
- Ako se tim otpadom ne rukovodi adekvatno, on postaje vrlo opasan. Međunarodna agencija za nuklearnu energiju iz Beča finansirala je odnošenje tih radijumskih igala iz bolnica. One su odnete u Vinču, prepakovane, stavljenje u skladište, i taj problem je rešen - kaže on.
Ipak, upozorio je na jednu vrstu radioaktivnog otpada za koju kaže da zbog lošeg skladištenja može da bude vrlo opasna.
- Ono što je takođe radiokantivno su nusprodukti koji nastaju pri proizvodnji fosfornih đubriva. Tu takođe ima dosta radijuma. Taj otpad nastajao je za vreme velikih poljoprivrednih kompanija u nekadašnjoj Jugoslaviji. Po našim zakonima, vlasnik je dužan da skloni otpad, a te kompanije više ne postoje, i taj otpad i dalje negde stoji nepropisno skladišten, što je velika opasnost - zaključuje on.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
robijaće Rošavi i Pičkousti
pre 1 godinu
Kad vam „napredni stručnjak" Sandra dvocevka radi u odboru za nuklearnu bezbednost Srbije.
Svake godine, milioni elektronskih uređaja, kao što su telefoni, tableti, kompjuteri, televizori i drugi aparati u Srbiji završe kao otpad na nekoj od deponija, i to najčešće na nekoj divljoj ili nesanitarnoj.
Vladimir Putin peti put stupio je na dužnost predsednika Rusije, a tim povodom u Kremlju održana je svečana ceremonija kojoj su prisustvovale brojne zvanice. Nakon polaganja zakletve, Putin je zahvalio građanima u svim regionima na "poverenju i podršci", kao i onima koji se danas bore u zoni SVO za Rusiju.
Politikolog Dušan Milenković istakao je da cela opozicija izlazi na izbore 2. juna, samo što Dragan Đilas, Zdravko Ponoš, DSS i SSP ne izlaze u Beogradu.
Iz dana u dan ne prestaju udruženi napadi na deo opozicije koja je odlučila da izađe na izbore 2. juna, pa je sada najnoviji napad na njih to da nije moralno što se nisu odlučili za bojkot.
Proizvodnja cveća u valjevskom kraju postaje sve aktuelnija i veoma unosan posao. Mnogima cvećarstvo često iz hobija prerasta u osnovno zanimanje, dok popularizaciji ove grane poljoprivrede doprinosi mogućnost proizvodnje na manjim površinama uz postizanje dobrog profita.
Znak pre sletanja kineskog predsednika Si Đipinga na aerodrom Nikola Tesla dala je vojna avijacija. Naime, čuli su se Mig-ovi 29 koji su dočekali avion u kome je bio kineski predsednik na ulasku u vazdušni prostor Srbije i dopratili ga do aerodroma gde je sleteo.
Dolazak Si Đipinga u Srbiju biće značajno u mnogo aspekata za našu zemlju. Na ovu temu u emisiji "Info veče" govorili su Nebojša Obrknežev iz Ruske stranke i Dragan Petrović, sa Instituta za međunarodnu politiku i privredu.
Poseta predsednika Si Đipinga Beogradu od velikog je značaja za našu zemlju. O ovoj poseti, ali i o odnosima dve države i dva predsednika u "Glavnom dnevniku" govorio je Zoran Spasić, predsednik Centra za bezbednosnu i međunarodnu politiku.
Vladimir Putin biće na čelu Rusije do 2030. godine. Ruska vojska počela vežbe za upotrebu nestrateškog nuklearnog oružja. Kineski predsednik Si Điping u poseti Beogradu. Na ove teme u emisiji "Rat uživo" govorili su pukovnik Duško Šljivančanin i dr Aleksandar Lukić sa Instituta za političke studije. Uživo u program uključio se i analitičar Andreja Lović koji je komentarisao današnju posetu Si Đipinga Beogradu.
Novi mandat šefa Rusije Vladimira Putina koji će trajati do 2030. godine. Mnogi ga u Rusiji doživljavaju kao modernog ruskog imperatora. Na ovu temu u "Info danu" govorio je Ivan Bošnjak, stručnjak za regionalnu bezbednost.
Muž nestale Kolumbijke Ane Knežević, Srbin David, uhapšen je juče na aerodromu u Majamiju zbog sumnje da se dovodi u vezu sa njenim nestankom u Madridu početkom februara.
U postupku koji se pred sudom u Turskoj vodi protiv 18 optuženih za organizaciju i učešće u ubistvu Jovana Vukotića, među kojima su Radoje Živković, rođak Radoja Zvicera vođe "kavačkog klana", kao i Milan Vujotić izveden je novi dokaz, izveštaj veštaka o GPS uređaju koji je postavljen ispod belog "opela" u kom je 8. septembra 2022. u Istanbulu ubijen navodni vođa "škaljarskog klana".
U Višem sudu u Beogradu danas je održano pripremno ročište pred početak suđenja Ognjenu Dabetiću (34), optuženom za teško ubistvo transrodne tiktokerke Noe Milivojev (18) iz Kovilja, rođene pod imenom Đorđe.
Nemački velikan Borusija iz Dortmunda prvi je finalista Lige šampiona! Popularni "milioneri" večeras su savladali kao gosti Pariz Sen Žermen sa 1:0 (0:0) na "Parku Prinčeva" i sa ukupnih 2:0 plasirali su se u finale najjačeg klupskog takmičenja na Starom kontinentu, gde će im rival na londonskom "Vembliju" biti ili madridski Real ili minhenski Bajern!
Košarkaši Crvene zvezde plasirali su se u finale ABA lige, pošto su u drugom meču polufinala regionalnog takmičenja savladali ekipu Mege sa 94:69 (19:26, 28:11, 29:16, 18:16).
Košarkaš Partizana Aleksa Avramović (29) oglasio se večeras nakon što je u Podgorici u drugom meču polufinala ABA lige promašio maltene zicer za pobedu svog tima.
Košparkaši Partizana izgubili su večeras u Podgorici od ekipe Budućnosti sa 74:73 u drugom meču polufinalne serije ABA lige, pa će tako odluka o finalisti biti doneta u majstorici.
Košarkaši Partizana večeras su izgubili od Budućnosti sa 74:73 u drugom meču polufinala ABA lige, a tragičar meča je plejmejker crno-belih Aleksa Avramović, koji je u poslednjim sekundama meča promašio zicer za pobedu!
Kako navodi The Guardian, pozivajući se na javnu organizaciju Global Vitness, zemlja je uvezla 5,2 miliona barela ruske nafte. Svaki dvadeseti vazdušni let koristio je gorivo napravljeno od ruske nafte.
Zapadne zemlje trguju ukrajinskom decom, izlažući ih seksualnoj eksploataciji i koriste njihove organe za transplantaciju, rekao je bivši agent CIA-e Lari Džonson na Jutjub kanalu Judging Freedom .
Ukrajinske bespilotne letelice koje se koriste za napade u Crnom moru postale su mnogo opasnije: sada mogu da se probiju i čak su opremljene bacačima raketa. S obzirom na planove koje je Kijev objavio za nove napade na Krimski most, to će, naravno, zahtevati hitnu reakciju Rusije.
Šef diplomatije Evropske unije Žozep Borelj rekao je da je posthladnoratovski međunarodni sistem sada prestao da postoji i da je Amerika izgubila svoj "hegemonistički status".
Proboj ruske vojske u rejon sela Očeretino u DNR mogao bi da izazove domino efekat i uruši odbranu ukrajinskih oružanih snaga, navodi se u članku u italijanskim novinama Fato Kuotidiano .
Mnoge žene u slobodno vreme praktikuju opsesivno listanje modnih časopisa i maštaju o tome da jednog dana, s dobrim režimom ishrane i dobro isplaniranim treningom, i one izgledaju poput supermodela koji se smeškaju s naslovnica.
Većina roditelja strahuje da li su pravilno postupili prema detetu u nekim situacijama. Sigurno se događalo da neke reči izgovorite u stresu zbog premorenosti ili drugih obaveza.
Osobe rođene u maju su među najsrećnijim i najzdravijim ljudima, pokazalo je istraživanje britanskog psihologa Ričarda Vajsmana, koji je proučavao uticaj godišnjeg doba na razvoj dece
Iako se javno odrekla šminkanja, govoreći da je to oslobađajuće i da prihvata starenje, Pamela Anderson se na manifestaciji Met Gale ipak pojavila našminkana i sređena.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.