Šok! CIA otvorila fajlove o poreklu Albanaca: Šiptari niti su potomci Ilira, niti su sa Balkana: Evo odakle su došli
Podeli vest
U izveštaju iz 1950. posvećenom Albaniji, američka obaveštajna agencija daje kratku (odabranu) istoriju zemlje i navodi da su se Albanci doselili iz područja današnjeg Azerbejdžana na Balkan – dakle, niti su Iliri niti su starosedeoci.
Teorija o starosedelačkom poreklu Albanaca ne pije vodu ni kod američke CIA, obaveštajne agencije zemlje iz koje dolaze glavni likovi koje Albanci na Kosmetu danas klešu u nacionalne spomenike.
Pre deset godina masakrirani su demonstranti koji su se na kijevskom Majdanu borili za približavanje EU.
21.02.2024
17:05
U obimom izveštaju CIA na više od stotinu strana o Albaniji, a sa kojeg je skinuta oznaka tajnosti, na samom početku srušen je ovaj novoalbanski mit. Albanci su se doselili na Balkan zajedno sa velikom Indo-evropskom grupom naroda, navodi se u dokumentu CIA. Nisu Iliri i nisu starosedeoci Balkana koji su na Kosovu dočekali Slovene.
Treba, doduše, imati u vidu da dokument o kojem govorimo datira iz 1950. godine, dok je priča o starosedelačkom poreklu Albanaca pokrenuta mnogo kasnije i to u vrlo praktične, političke svrhe: kako bi se dokazalo da Albanci polažu istorijsko pravo na Kosovo i Metohiju.
Od predaka Ilira, Albanci dalje razvijaju teorije o Nimanima, kako su se u toj njihovoj postavci sveta zvali srpski Nemanjići, Milušu Kopilićiju, kojeg su sveže doseljeni Srbi prozvali Miloš Obilić i tako dalje u tom smeru.
To što ozbiljni istoričari, poput vizantologa prof. dr Radivoja Radića, koji je o tome 2015. govorio za „Politiku“, ukazuju da se Iliri poslednji put pominju u izvorima u 3. veku, a Albanci se prvi put pominju u 11. veku, dakle 800 godina praznine, za ovakve postavke nije ni od kakve važnosti.
Ali, vratimo se na Amerikance iz 1950. godine.
CIA se poziva na rimskog istoričara Strabona koji je zabeležio da su Albanci u veku pre Hrista naseljavali područje oko reke Kure, u današnjem Azerbejdžanu, da su bili važna etnička grupa jer su mogli da okupe vojsku od 80.000 ljudi pod oružjem.
Narod koji Strabon naziva Albancima činila su plemena kojima su upravljali „kraljevi“ (upitno je da li može da se koristi u današnjem značenju te reči, opaža CIA), a koja su pritisnuta sa juga i istoka i bez mogućnosti da dalje brane svoju teritoriju krenuli u Veliku seobu naroda i tako stigli do današnje Albanije.
Istorija ove Kavkaske Albanije, inače, bila je jedna od tački sporenja Jermenije i Azerbejdžana. U tim raspravama su, između ostalog, azerbejdžanski akademici optuživani da su preimenovali istaknute srednjovekovne političke vođe, istoričare i pisce koji su živeli u Nagorno Karabahu i Jermeniji u ‘Albance’, kao i da su ovi napori prvi put započeti pedesetih godina 20. veka.
Što se tiče Albanaca o kojima piše CIA negde u sličnom periodu, navodi se dalje da su oni na prostorima današnje Albanije naišli na ostatke naroda Pelazga „superiornije kulture i civilizacije“ koji su značajno uticali na njihovu evoluciju. „Drevna istorija Albanaca ne može se sa pouzdanošću utvrditi“, ograđuje se CIA.
Iz te maglovite prošlosti, tako, neki srpski naučnici ukazuju da iako postoji kontinuitet albanskog etnonima (imena Albanci), ne postoje pouzdani dokazi o etničkom kontinuitetu, odnosno da je u pitanju jedan isti narod.
Rimsko carstvo potčinilo je Albaniju, navodi se dalje, ali nikada nisu uspeli da asimiluju njenu populaciju.
„Albanci su bili jedini varvarski narod na Mediteranskoj obali koji je imao snage da se odupre nacionalnoj i kulturnoj integraciji koju su sprovodili Rimljani… Zahvaljujući revnosnom negovanju tradicije, Albanci su ostali u neku ruku primitivni od rimskih dana“, zapaža CIA.
Objašnjava se da su Albanci živeli u neprohodnim planinama, a Rimljani nisu bili zainteresovani da prodiru na teritoriju do koje nije bilo puteva, pa je tako došlo do te netaknutosti rimskom civilizacijom.
„Sudeći po prirodi i karakteru ovih ljudi, dovoljno je elementarno zaključivanje da bi se otkrilo da nisu bili mnogo progresivni u prisvajanju modernog koncepta civilizacije“, zaključuje CIA u delu dokumenta koji obrađuje ranu istoriju.
U nastavku, obrađuje se period od 4. do 9. veka ali se Albanci gotovo i ne pominju – govori se o Albaniji koja je 395. godine postala deo Istočnog rimskog carstva i koju su činili manji feudi koji su bili zavisni od većih feuda u Italiji ili na Balkanu. Zatim o pohodima na Albaniju: Justinijana (535. godina), Slovena (7. vek), uspostavljanju trgovačkog saobraćaja između Venecije i Albanije (9. vek).
Tu se zapaža da su Albanci koji su živeli u priobalju došli u dodir sa različitim institucijama Venecije, ali da je većina ostala da živi u planinama „braneći se od Turaka i Slovena“.
Govoreći o Albancima iz ovih ranih vekova, treba zapaziti da pojedini vizantijski istoričari Albancima zovu i Slovene koji su naseljavali ovo područje u to vreme, a koji zasigurno nemaju nikakve veze sa Albancima o kojima piše CIA i njihovim potomcima koji su u vreme nastanka dokumenta „ogrezli“ u komunizam pod Enverom Hodžom.
Tadašnje zbližavanje sa Sovjetskim savezom jedan je od razloga zašto su Amerikancima postali bezbednosno interesantni.
Iz devetog se skače u 18. vek (na stranama koje slede potom ima još jedan kratak izlet u 13, 14. i 15. vek) i Napoleonova osvajanja. Za njih se navodi da su što se tiče Albanije bila neuspešna zbog brojnih pobuna „albanskih snaga u sastavu turske vojske“.
Iako CIA Albance smešta još u doba Rimljana, tek na ovom mestu, gde se govori o Napoleonovim ratovima, prvi put čujemo i ime neke lokalne istorijske ličnosti.
To je Ali-paša Tepelenski ili Ali-paša Janjinski „jedna od najistaknutijih ličnosti albanske istorije“. Da ne ulazimo u kontroverze da postoje mišljenja da je Ali-paša bio turskog porekla, ova istaknuta istorijska ličnost zapamćena je, osim pobuna protiv Turaka kako bi proširio svoju vlast, i po surovosti i okrutnosti sa kojom se obračunavao sa hrišćanima, Cincarima, Grcima…
Vredno je zabeležiti i jedno zapažanje CIA u vezi sa pokretom oslobađanja malih naroda od otomanske vlasti koji je imao široku podršku Rusije. Albanija se tada našla u nezavidnoj poziciji, beleži CIA.
„Albanska borba uvek je imala anti-slovenski karakter jer je slovenstvo predstavljalo večitu pretnju. Ovo je glavni razlog zašto su se Albanci, koji su se herojski borili protiv Turaka u brojnim bunama i ustancima, borili pod turskom zastavom protiv ruske vojske u Krimskom ratu“.
Ako i ima nekih nedoumica ko su bili Albanci iz rimskog doba, ovi su nam nesumnjivo dobro poznati.
NASA je objavila poziv volonterima za učešće u drugoj jednogodišnjoj simulaciji misije na Marsu pod nazivom Crew Health and Performance Exploration Analog (CHAPEA 2).
Obaveštajne službe Poljske i SAD spremaju veliku provokaciju protiv civilnog stanovništva Poljske za koju će optužiti Moskvu i Minsk, upozorio je beloruski lider Aleksandar Lukašenko.
Predsednik Rusije sastao se sa ministrom odbrane Sergejom Šojguom koji mu je podneo detaljan izveštaj o dejstvima ruske vojske u Avdejevki koji je ruska vojska zauzela 17. februara.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Ministarstva odbrane Ukrajine Dmitrij Lazutkin rekao je da stupanjem na snagu novog zakona o mobilizaciji „dolazi kraj“ mirnom životu kojim je deo stanovništva ranije živeo, dok veruje da je celoj zemlji potrebno da se mobiliše.
Nakon posete kineskog predsednika Si Đinpinga Budimpešti, Mađarska se našla među strateškim partnerima Kine u borbi protiv SAD, piše "Fajnenšel tajms".
Jučerašnji dan u Narodnoj skupštini doneo je neke veleobrte na srpskoj političkoj sceni. Deo opozicije koji tobož bojkotuje izbore 2. juna, na čelu sa Draganom Đilasom i Milošem Jovanovićem, razotkriven je od strane Zorana Lutovca i Aleksandra Jovanovića Ćute, koji su im se javno zahvalili na tome što izlaze na izbore sa njima!
Premijer Srbije Miloš Vučević govorio je u "Novom jutru", na televiziji Pink, o izborima koji čekaju građane 2. juna, i naglasio da je u Novom Sadu prvi put opozicija stala pod jednu listu, pa i oni koji su jedne druge optuživali. Prema njegovim rečima, u tom taboru nema politike, već interesa.
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da je opozicija juče u skupštini priznala da je ujedinjenija nego ikada, da nema nikakvog bojkota izbora lokalnih izbora 2. juna i da su tako hteli da obmanu građane.
Danas se završava prelazni period od tri meseca koji je Centralna banka Kosova odredila po pitanju dinara. Kako se navodi u tekstu, od sutra će biti preduzete mere protiv svih onih koji za gotovinske transakcije na Kosovu i Metohiji koriste druge valute osim evra.
Predsednik Vlade Republike Srbije Miloš Vučević prisustvovaće danas obeležavanju Dana sećanja na žrtve genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH, u Donjoj Gradini kod Kozarske Dubice, u Republici Srpskoj.
Vlada Crne Gore večeras je na telefonskoj sednici usvojila informaciju o amandmanima Crne Gore na Rezoluciju o Srebrenici, i naložila Ministarstvu spoljnih poslova da u ponedjeljak pošalje amandmane predlagaču, a u njima se navodi da je odgovornost za zločine isključivo individualna i da ne može targetirati narod ili države.
Izjavu premijera Crne Gore Milojka Spajića de će Crna Gora nastojati da glasa za sramnu rezoluciju u Srebrenici, komentarisao je gost Glavnog dnevnika, Nebojšta Obrknežev iz Ruske stranke.
Ekonomski napredak kineske ekonomije i privredne mehanizme koje su od nje stvorile ekonomskog giganta, komentarisali su gosti Info dana, konsultant za strana ulaganja Mahmut Bušatlija i ekonomista Nemanja Antić.
Licemerno ponašanje Nemačke zbog sponzorisanja sramne rezolucije o Strebrenici i sve učestalije vazdušne napade Izraela na pojas Gaze, komentarisao je gost Info dana, bivši premijer Srbije Nikola Šainović.
Milan Jolović Legenda, pukovnik u penziji, bio je gost "Info jutra" Informer televizije i govorio na temu zločina u Srebrenici, ali o ratu u Bosni uopšteno.
Božidar Jović (51), zvani Boža Bilder, osuđen je pravosnažno na četiri godine zatvora i novčanu kaznu od 100.000 dinara zbog nelegalnog držanja oružja i eksplozivnih materija, sprečavanja policajaca u obavljanu službene dužnosti i falsifikovanja dokumenata.
Vujadin Obradović (67) osuđen je pravosnažno na 12 godina zatvora, tri manje u odnosu na prvostepenu presudu Višeg suda u Beogradu, zbog toga što je 5. decembra 2015. ubio prvu komšinicu Sanju Bakić (50) i ranio njenog muža Branislava u Zemun polju.
Srbin David Knežević (36) saslušan je 10. maja ove godine, za sada samo zbog optužbi za kidnapovanje supruge Ane Marije Knežević (40), koja je nestala 2. februara u Španiji, međutim istražitelji veruju da je on u stanu u kom je poslednji put Ana viđena živa, ubio suprugu i njeno telo spakovao u veliki kofer!
Poljski sudija Simon Marčinjak koji je u revanšu polufinala Lige šampiona između Real Madrida i Bajern Minhena žestoko oštetio nemački klub i koštao ih ispadanja, po svemu sudeći snosiće posledice.
Iako su mu mnogi predviđali veliku glumačku karijeru, Slobodana su zaobilazile glavne uloge u filmovima i serijama, pa je glumački talenat uglavnom pokazivao u pozorištu.
Abigejl Vitlok (27) Tiktokerka iz Jute, Amerike, ostala je zapanjena nakon što su mnogi ljudi na mrežama rekli kako su verovali za njenog suprug da joj je sin, zbog njegovog mladolikog izgleda.
Venera, planeta ljubavi, nalazi se u Biku, gde donosi nove ljubavne prilike za Bikove, Device i Jračeve. Takođe, Rakovi i Device će imati lepe događaje pod uticajem ove pozicije Venere.
Predstavnica Izraela Eden Golan nastupila je u finalu "Evrovizije" pod rednim brojem šest uprkos glasnom negodovanju publike u sali i protestima na ulicama Malmea.
Milovan Milutinović – užički Supermen, koji se 7. marta u svojoj 76. godini uputio peške na Olimpijske igre u Parizu, nastavio je put iz Lozane ka Francuskoj.
Polarna svetlost, poznata kao aurora borealis će počevši od ove večeri i noći, pa sve do ponedeljka uveče, biti vidljiva iznad severne hemisfere i na nižim geografskim širinama.
Na Zlatiboru je počeo prvi Međunarodni sajam poljoprivrede i ruralnog turizma, a kako su izlagači svoje štandove sa proizvodima postavili na Kraljevom trgu, za posetioce Sajma i turiste, prvi dan manifestacije je bila svojevsrna gozba na otvorenom!
Kardiolog jedne bolnice na jugu Srbije našao se u čudu kada su mu na početku nedavnog noćnog dežurstva kao "hitno stanje" doveli dedu (80) sa izraženom tahikardijom i neobjašnjivim bolovima.
Tročlana porodica Ivanović nedavno se vratila sa putovanja po Evropi. Živi i zdravi, puni lepih utisaka i to istim onim "jugićem" kojim su se i otisnuli na ovaj put!
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.