Za Srbe ovo je horor vest! Ukus piva zauvek će biti promenjen i čovečanstvo to ne može sprečiti!
Podeli vest
Pivo je jedno od najpopularnijih pića na svetu, sa impresivnom raznolikošću ukusa. Stout, lager, IPA, pšenica - čini se da svako može pronaći sortu po svom ukusu. Međutim, u bliskoj budućnosti čovečanstvo rizikuje da izgubi svoje omiljeno piće u uobičajenom obliku.
Naučnici su odavno alarmirali i upozorili da rastuće temperature utiču na različite oblasti ekonomije, a industrija piva direktno zavisi od kvaliteta i kvantiteta žetve određenog broja useva. Prema mišljenju stručnjaka, usred klimatskih promena, cene piva mogu da porastu, a njegov ukus može značajno da se promeni. Industrija pokušava da reši problem velikim ulaganjem u pronalaženje odgovora, ali to ne garantuje bezbednost pića u budućnosti.
Rast nivoa mora zbog klimatskih promena će Evropu koštati 872 milijarde evra do 2100. godine. Najugroženija područja su delovi Italije, Francuske, Holandije, Danske i zemlje Baltika, pokazala je studija koja je objavljena u naučnom časopisu Scientific Reports.
Prema prognozama naučnika, globalno zagrevanje u 2023. dostiglo je 1,48 stepeni Celzijusa i ta, najtoplija godina u istoriji, dovela je svet do kritičnog klimatskog praga.
16.01.2024
08:40
Ukus tečnog zlata
Ljudi su počeli da prave pivo hiljadama godina pre naše ere. Prvo se pojavio na drevnom Bliskom istoku, kasnije se proširio na manastirska imanja zapadne i srednje Evrope, a do 21. veka uspelo je da zavlada svetom. Danas je pivarstvo ogromna industrija vredna stotine miliona dolara, a pivo je treće najpopularnije piće posle vode i čaja. Svake godine čovečanstvo popije oko 200 milijardi litara piva, a stručnjaci predviđaju da bi se globalno tržište ovog alkoholnog pića do 2028. moglo približiti bilionu dolara. Međutim, zbog globalnog zagrevanja, ove prognoze rizikuju da se ne obistine.
Klimatske promene su generalno teško pogodile poljoprivredu: suše i poplave su postale sve češće, štetočine su postale aktivnije i počele da jedu mnogo više useva nego ranije. Poslednjih godina mnoge zemlje su imale poteškoće sa vodnim resursima, a svaki stepen povećanja prosečne temperature umanjuje prinos useva kao što su pšenica, pirinač, kukuruz i soja od tri do 7,4 odsto. Sve je to uticalo na pivarsku industriju. Glavni sastojci u stvaranju pivskih napitaka su hmelj i ječam, od kojih se u većini slučajeva dobija slad. Oba useva pate od nenormalne toplote - hmelj je ne podnosi, a ječam menja svojstva čak i uz blago povećanje temperature, što utiče na ukus krajnjeg proizvoda.
Prosečan litar flaširane vode sadrži skoro četvrt miliona nevidljivih komada nanoplastike, prema novom istraživanju naučnika sa univerziteta Kolumbija i Rutgers.
09.01.2024
17:13
Ipak, najveća briga je obim žetve. Tako je u Evropi, koja obezbeđuje 60 odsto svetske ponude ječma, njegova proizvodnja od 1964. do 2015. pala za 12 odsto - i to upravo zbog vremenskih prilika. Pored toga, u mršavim godinama, distribucija žitarica se menja: udeo ječma koji se koristi u pivarstvu se smanjuje, jer se većina žetve troši na stočnu hranu. Pivari dobijaju oko 17 odsto požnjevenog ječma, ali u slučaju ekstremnih vremenskih uslova dobijaju samo 13 odsto. Slična je situacija i sa aromatičnim hmeljem. Naučnici veruju da će do 2050. godine žetva ove biljke u Evropi biti smanjena za 18 odsto.
U slučaju hmelja ne trpi samo kvantitet, već i kvalitet koji zavisi od sadržaja gorkih alfa kiselina u biljci, koje joj daju karakterističnu aromu i značajno utiču na ukus piva, određujući njegovu gorčinu. Potražnja za visokokvalitetnim hmeljem sa visokim sadržajem ovakvih kiselina raste zbog buma zanatskog piva, a poklonici ovog pića posebno cene blistav ukus svojih pića. Međutim, zbog toplog i suvog vremena, sadržaj alfa kiselina u hmelju se smanjuje. Pogoršanje kvaliteta berbe hmelja je već primetno , a studije pokazuju da će u narednih 30 godina u njemu biti manje alfa kiselina za još 20-31 odsto. Istovremeno, globalno zagrevanje samo uzima maha, pa se ne može očekivati poboljšanje situacije.
Zbog nedostatka odgovarajućih sastojaka, pivo rizikuje ne samo da postane manje ukusno, već i da poskupi: proizvođači će morati da prilagode svoje metode varenja novim uslovima. Godine 2021. Nev Belgium Breving je odlučio da ljubiteljima piva pruži probnu vožnju distopijske budućnosti i stvorio je piće pod nazivom Torched Earth Ale, ili "sprženo pivo", koje se sastoji od sastojaka sa kojima će pivari morati da se zadovolje ako se klimatske promene nastave. Umesto uobičajenog ječma, sastav je uključivao žitarice otpornije na sušu i maslačak, koji mogu rasti skoro svuda, kao i kontaminiranu vodu.
Novinari The Vashington Posta opisali su ukus "Scorched Earth" jednom rečju - odvratno. Prema njihovim rečima, pivari su završili sa tamnom skrobnom kašom, čiji je svaki gutljaj bio bukvalno zasićen dimom. Tako su proizvođači hteli da podsete da bi zbog sve učestalosti požara u budućnosti svi proizvodi mogli imati upravo ovakav ukus.
Naučnici čine sve, ali...
Naučnici i pivarske kompanije pokušavaju da pronađu rešenja koja bi pomogla da industrija bude manje ranjiva na globalno zagrevanje. Tako je danska pivarska kompanija Carlsberg Group deset godina pokušavala da dešifruje genom ječma, a 2017. objavila rezultate rada. Osim naučne vrednosti, mogu biti korisni u praksi jer su stručnjaci posebnu pažnju posvetili genima koji određuju kvalitet i ukus slada dobijenog od ječma. Osnovni cilj istraživanja bio je da se identifikuju faktori koji utiču na otpornost žitarica na suvo vreme. U budućnosti bi takve informacije trebalo da pomognu u zaštiti biljke od klimatskih promena bez kvarenja ukusa piva.
Sada je pažnju laboratorije privukao sorta ječma pod nazivom Null-LOKS4G, koja proizvodi ukusno pivo. Ovu sortu pokušavaju da ukrste sa drugim koje bolje podnose visoke temperature. Karlsberg je već dobio patente za neke sorte ječma i nastavlja da aplicira za nove sorte, uprkos protivljenju aktivista koji tvrde da se metod kompanije zasniva na slučajnim mutacijama u genomu biljke i da ne zaslužuje patente. Evropski zavod za patente je 2022. godine odbacio argumente nezadovoljnih, nakon čega je Karlsberg nastavio da radi na stvaranju pića budućnosti.
Hmelj je još hirovitija kultura od ječma ili pšenice. Biljka je veoma osetljiva na svetlost i uzgaja se na relativno malom prostoru, jer nije svako područje pogodno za nju. Tokom perioda rasta, hmelju su potrebni dugi periodi izlaganja dnevnoj svetlosti, a zatim nižim temperaturama da bi se omogućilo da zeleni pupoljci potrebni za proizvodnju piva procvetaju. Iz tog razloga, polja se obično nalaze na višim terenima, kao što je centralna Evropa ili američka Kaskadija.
Visoke temperature su veoma otežale uzgoj useva na ovim prostorima, što je stvorilo potrebu za novom vrstom hmelja koja bi bila otpornija na visoke temperature. Carlsberg se takođe bavio ovim pitanjem. Ranije je kompanija već pokušala da razvije takvu sortu, napuštajući istraživanje pre nego što je postigla značajan rezultat, ali sada je finansiranje projekta nastavljeno. Naučnici priznaju da zadatak nije lak, ali je ipak moguće stvoriti takvu biljku. Međutim, u slučaju hmelja postavlja se više pitanja nego kod ječma. Najvažnije od njih su kako će upotreba nove sorte uticati na ukus piva i da li će se takav proizvod svideti potrošačima.
Faktor voda - teško rešiv problem
Drugi faktor zabrinutosti je voda. Na nju otpada 90 odsto sastava piva. Za stvaranje četiri litra pića biće vam potrebno 19 litara vode, a ukus finalnog proizvoda zavisi od osobina upotrebljene tečnosti. Naravno, voda je neophodna i kada se uzgajaju drugi sastojci. I iako obim zalivanja ne utiče na kvalitet hmelja, utiče na količinu žetve. Studija je pokazala da kada se njive navodnjavaju 60 odsto, žetva se za dve godine smanjuje za 33 odsto, a kada se navodnjava za 80 odsto smanjuje se za najviše 14 odsto ili se povećava na dva odsto.
U nekim regionima voda više nije lako dostupan resurs zbog dugotrajne suše, najteže nestašice su u Evropi, gde se nalaze mnoga polja hmelja. Distribucija resursa je postala političko pitanje, jer vode možda neće biti dovoljno za sve. Poljoprivrednici moraju da se bore protiv aktivista da bi mogli da obezbede dovoljno vlage zemljištu. Pivarske kompanije pokušavaju da pronađu izlaz iz situacije - industrijski giganti kao što su Heineken i Anheuser-Busch InBev (Budveiser, Stella Artois, Corona i Hoegaarden) već su investirali u projekte koji se odnose na brigu o vodnim resursima.
Počela su da se pojavljuju kreativnija rešenja za problem nedostatka resursa za pivo. Najpopularnija ideja je da se obična voda zameni recikliranom otpadnom vodom. Singapurska pivara Breverkz je 2022. godine, u saradnji sa Nacionalnom agencijom za vode Singapura, lansirala bledo pivo pod nazivom NEVBrev, u kojem se voda iz postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda dezinfikuje ultraljubičastim svetlom i prolazi kroz posebne membrane za uklanjanje štetnih čestica. Vredi napomenuti da su kupci bili zadovoljni - novo piće je brzo rasprodato u restoranima Breverkz.
Alkohol iz otpadnih voda postepeno se pojavljuje u drugim zemljama. Štokholmska pivara Nia Carnegie udružila se sa Carlsbergom i Švedskim institutom za istraživanje životne sredine kako bi napravila pilsner ovog formata, dok kanadska Village Breveri, zajedno sa saradnicima na Univerzitetu u Kalgariju i kompanijom za tehnologiju vode Ksilem, rade na izmišljanju sopstvene verzije novog pića. U SAD, kompanija za reciklažu vode Epic Cleantec planira uskoro da lansira Epic OneVater Brev, koji je testiran upotrebom vode iz tuševa i vešera stambene zgrade u San Francisku . Istovremeno, proizvođači tvrde da sa tehničke tačke gledišta nema problema u masovnom pravljenju piva iz reciklirane vode - samo treba da se dogovorite sa nadležnima koji regulišu prodaju tečnosti.
Čak i ako uspešno stvaraju useve prilagođene novim uslovima, moguće je da će pivarima biti potrebno više sastojaka da bi postigli uobičajeni ukus. Naučnici smatraju da će poljoprivrednici u budućnosti morati da povećaju površinu hmelja za 20 odsto kako bi nadoknadili pad sadržaja alfa kiselina u biljci, što će pivo poskupiti. Osim toga, u svakom slučaju, globalno zagrevanje mora biti obuzdano, jer ako ono nastavi da napreduje vrtoglavom brzinom, na kraju ni biljke otpornije na toplotu neće moći da izdrže previsoke temperature. Nažalost, čovečanstvo se sada slabo nosi sa ovim zadatkom.
Sve je toplije, za pivo to je katastrofa
Svake godine širom sveta postavljaju se novi temperaturni rekordi, a požari, poplave i druge prirodne katastrofe su sve učestaliji. UN procenjuju da će do 2030. godine svet doživeti oko 560 prirodnih katastrofa godišnje. Danas je 75 odsto ekstremnih vremenskih pojava povezano sa klimatskim promenama. Milioni ljudi pate i umiru zbog efekata globalnog zagrevanja, ali vlade i dalje sporo ostvaruju svoje ciljeve smanjenja emisije gasova staklene bašte u atmosferu.
U poređenju sa drugim problemima, izgledi da nećete moći da pijete svoje omiljeno piće u petak uveče možda ne izgledaju tako zastrašujuće, ali naučnici koji su proučavali rizik od ekstremnih vremenskih uslova za ječam smatraju da je međukulturalna tradicija ispijanja piva fundamentalna. Svrha posla koji su radili bila je, između ostalog, da pokažu kako će globalno zagrevanje uticati na kvalitet života običnih ljudi.
- Ako još uvek računate na nekoliko pinta, onda je jedini način da se ublaže klimatske promene. Ovo je nešto na čemu svi treba da radimo - rekao je Dabo Guan, profesor na Univerzitetu Istočne Anglije.
Bonus video, kako napraviti pivo u kućnoj radinosti!
Novo istraživanje koje koristi satelitske snimke i radar koji prodire u zemlju otkrilo je znake vulkanske aktivnosti koje su daleko novije nego što je iko očekivao.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rast nivoa mora zbog klimatskih promena će Evropu koštati 872 milijarde evra do 2100. godine. Najugroženija područja su delovi Italije, Francuske, Holandije, Danske i zemlje Baltika, pokazala je studija koja je objavljena u naučnom časopisu Scientific Reports.
Zapad je šokiran uspešnim napredovanjem ruske vojske u zoni specijalne operacije, izjavila je Margarita Simonjan, glavni urednik medijske grupe „Rusija sevodnja“ čiji je Sputnjik deo.
Gradske i opštinske izborne komisije utvrdile su u petak zbirne izborne liste učesnika na lokalnim izborima koji će se 2. juna održati za Skupštinu grada Beograda i u još 14 gradova i 74 opštine i gradske opštine u Srbiji.
Redovni gost N1 i Nove S, opozicioni novinar, aktivista i govornik na opozicionim skupovima Rade Radovanović izjavio je na tajkunskoj televiziji da se smena Aleksandra Vučića neće desiti na izborima.
Nakon insistiranja Olje Bećković da upozna građane Beograda da li opozicija ima šanse da pobedi u Beogradu, aleksićevac priznao je da nemaju šanse za pobedu u prestonici.
Predsednik Srbije i član SNS Aleksandar Vučić poručio je danas na predizbornoj konvenciji naprednjaka i koalicionih partnera u Novom Sadu da su izbori 2. juna od ogromnog značaja za sve opštine i gradove u kojima će biti održani i za celu Srbiju.
Na žalost i na strahotu svih normalnih i mislećih građana Srbije, događa se upravo ono na šta smo upozoravali kada smo govorili o nekontrolisanoj agresiji i mržnji koje širi opozicija, upozorava Dejan Bulatović, poslanik na listi "Aleksandar Vučić - Srbija ne sme da stane".
Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je da priča o rezoluciji o Srebrenici poprima dramatične obrise i da Srpska ne želi eskalaciju i nasilje, ali da će njene političke odluke biti veoma osvešćujuće za Bošnjake u Sarajevu.
Ministarka pravde Maja Popović najoštrije osuđuje pretnje upućene predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću i psovke koje su upućene njegovoj deci i ističe da su ovakve poruke nedopustive i da će oni koji to čine biti procesuirani.
Transatlantska liderska mreža i Evropski centar Atlantskog saveta iz Vašingtona, u saradnji sa Institutom za politiku i ekonomiju Jugoistočne Evrope iz Beograda, organizuju konferenciju „Transatlantski ekonomski forum Jugoistočne Evrope" koja će biti održana danas i sutra, 20. i 21. maja, u američkom Kongresu u Vašingtonu.
Advokat Vladimir Gajić gostujući u Info jutru komentarisao je medijsku štetu koju je Dragan Bjelogrlić naneo opoziciji i pokušaj Branimira Nestorovića da zadrži svoje biračko telo.
Lider Srpske desnice Miša Vacić je za vreme gostovanja u Info jutru analizirao kontekst sramne rezolucije o Srebrenici, ističući nemački animozitet prema Srbima u prvi plan.
Moguće aspiracije određenih obaveštajnih službi da iskoriste smrt predsednika Irana Ebrahima Raisija, da udalji Iran od Rusije, komentarisao je gost Info jutra, novinar Nenad Matejić.
Smrt predsednika Irana Ebrahima Raisija u helikopterskoj nesreći, komentarisao je gost Info jutra, bivši telohranitelj Slobodana Miloševića Saša Rudić.
Pripadnici Sektora za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova bezbedno su evakuisali povređenu ženu koja je pala niz liticu dubine oko 50 metara u mestu Struganik, kod Mionice!
Tokom noći u Užicu je došlo do saobraćajne nezgode kada je vozač putničkog automobila "seat" tokom vožnje na jednoj od gradskih ulica naleteo na otvorenu šahtu.
Košarkaši Crvene zvezde znali su da proslave titulu šampiona ABA lige, a po društvenim mrežama može se naći mnogo snimaka na kojima se vidi da je atmosfera bila uzavrela! Među prisutnima bio je i košarkaš Majamija i reprezentacije Srbije Nikola Jović, koji je uveličao slavlje, ali i raspalio maštu "delija"!
Crvena zvezda je bogatija od Vojvodine, ima skuplji i bolji tim, ali to ne znači da se unapred predajemo, već idemo po trofej, poručuje za Informer počasni predsednik Vojvodine Milan Madarić!
Od kako se igra plej-of ABA lige "metla" je prvi put u večitim derbijima viđena ove sezone, Obradović nakon 25 godina "počišćen", a niz Janisa Sferopulosa protiv trenera Partizana je neverovatan.
Jedna žena iz Srbije pronašla je u telefonu svog supruga poruke malo slobodnije forme i sadržaja sa nepoznatom ženom. Njena ispovest je osvanula na društvenim mrežama i situaciju spoznaje je opisala do detalja.
Feng šui tehnika je uređenja prostora po principu da se u njemu postigne harmonična atmosfera. Smatra se da pogrešno postavljene stvari stvaraju disharmoniju u porodici.
Bivši partner Aneli Ahmić, a sadašnji dečko Stanije Dobrojević, putem Instagram "storija" obznanio je svoje uslove povodom večerašnjeg gostovanja u rijaliti programu "Elita 7".
Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić izjavio je danas da će radovi na izgradnji tunela od Savske do Dunavske padine i novog savskog mosta početi početkom juna ove godine.
Danas je u pirotskom selu Krupac, podno Stare planine, počela deveta po redu Jagnjijada, na kojoj se veliki broj takmičara nadmetao u pripremi najukusnije jagnjetine u brojnim "disciplinama", na ražnju, na pari, u vurnji, odnosno furuni...
U pomoravskom kraju sve su popularnije poljoprivredne škole jer prate savremene svetske trendove u poljoprivrednoj proizvodnji pa čak i da se usavršavaju u inostranstvu.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.