VIOLETA JE PREŽIVELA 3 BRODOLOMA, A MEĐU NJIMA I TITANIK Zvali su je NEPOTOPIVA DAMA - ni UDARAC u GLAVU je nije sprečio da se vrati na BROD (FOTO)
Podeli vest
Violet Džosep je bila poznata i kao "nepotopiva dama" koja je preživela čak tri velika brodoloma, a među njima i Titanik.
Violet Džosep rođena je u Argentini 1887. godine, u porodici irskih doseljenika, ali joj je detinjstvo bilo obeleženo bolešću. Dugo je bolovala od veoma teške vrste tuberkuloze. Doktori su joj davali manje od godinu dana života, ali je žilava Violet uspela da se spase, da se izbori sa bolešću i ozdravi.
Titanik je potpunuo 14. aprila 1912. godine, a olupina ovog broda nalazi se 3.800 metara na dnu Atlantika, na 600 kilometara od obale Njufaundlenda u Kanadi.
21.06.2023
13:21
Posao stjuardese na prekookeanskim brodovima
Život Džosepovih u Argentini izgubio je smisao nakon smrti Violetinog oca, te se njena majka, sa šestoro dece, vraća u Evropu. Presellili su se u Englesku, gde se Violetina majka zaposlila kao stjuardesa na putničkim brodovima.
Međutim, ubrzo se razbolela, te je dvadesetogodišnja Violet bila prinuđena da posao potraži kao majčina zamena. Posao stjuardese na prekookeanskim brodovima otvarao je perspektive ljudima željnih putovanja i avanture, te je Violet aplicirala u nekoliko kompanija.
Početkom XX veka, zgodna mlada žena nije imala velike šanse da se zaposli na prekookeanskom brodu. Violet je dobila nekoliko odbijenica, koje su najčešće pravdane time da su kompanije tražile iskusnije, sredovečne žene. Smatrali su da mlada, atraktivna devojka na brodu može postati izvor neugodnih situacija i među putnicima i među posadom.
Razumevajući poruku koju su joj kompanije uputile, Violet je na razgovor za posao u “Vajt Star Lajn” kompaniji otišla obučena u neatraktivnu odeću, nenašminkana, sa zastarelom frizurom i generalno prosečnom pojavom. Upalilo je. Violet je 1908. godine postala stjuardesa za kompaniju “Vajt Star Lajn”, koja je tih godina bila vlasnik 3 najpoznatija broda na svetu.
Britanik, Titanik i Olimpik
U pitanju su bili takozvani brodovi sestre – Britanik, Titanik i Olimpik, koji su bili, uz neznatne razlike, konstruisani i napravljeni po istom modelu.
Prvi brod iz ove linije na kome je Violet bila stjuardesa bio je Olimpik. Bio je to najveći putnički brod do tada napravljen. Međutim, godine 1911. Olimpik je bio u centru jedne od najkontroverznijih priča te godine. Naime, došlo je do bizarnog incidenta kada se britanski ratni brod Hok zaleteo u Olimpik, nanevši mu ozbiljna oštećenja.
Dvadesetpetogodisnja Violet uspela je da iz incidenta izađe nepovređena. Brod Olimpik nije zapravo ni potonuo, nego se nekim čudom uspeo domoći prve sigurne luke, ali je štampa dugo nagađala kako je do takvog sudara moglo doći.
Maleroznoj Violet to je bio znak da je vreme da promeni brod posle nekoliko godina. Već sledeće godine, primljena je kao stjuardesa na najluksuznije plovilo ikada sagrađeno. Biser kompanije Vajt Star Lejn, čuveni brod Titanik, krenuo je na svoje prvo putovanje za Njujork u aprilu 1912., a među nešto manje od hiljadu članova posade bila je i Violet Džesop.
U noći 14. aprila, dok je Džek umirao u hladnoći severnog Atlantika iako je na splavu bilo još mesta, Violet je od svojih nadređenih dobila specijalni zadatak. Stavili su joj dete u naručje, i naredili da ličnim primerom pokaže putnicima koji nisu govorili engleski kako se bez panike ulazi u čamce za spasavanje. Tako je Violet, dok je dragulj engleske brodogradnje tonuo, na čamcu za spasavanje broj 16, uspela da preživi Titanikov brodolom, koji je ukupno odneo oko 1.500 života.
- Naređeno mi je da se popnem na palubu. Na njoj su se, smireno, počeli ređati i putnici. Stajala sam sa strane sa drugim stjuardesama, i gledala kako su se supruge u suzama pozdravljale sa svojim muževima, pre nego što bi ih stavili u čamce za spasavanje zajedno sa decom. Nakon nekog vremena, oficir sa broda nam je naredio da prve uđemo u čamce, da bismo ženama koje su se plašile, pokazale da su čamci bezbedni - zapisala je ovom događaju Violet u svojim memoarima.
Nakon ove tragedije, Vilolet neko vreme nije radila na brodovima, nego je lečila traume u Londonu. Ubrzo je počeo Prvi svetski rat, te se Violet prijavila u Crveni krst kao medicinska sestra.
Istovremeno, treći brod iz čuvene trojke najluksuznijih brodova Vajt Star Lajna dobija novu namenu – postao je ogromna vojna bolnica na vodi. Naravno, to nije moglo proći bez Violet Džesop. Godine 1915. Violet se ukrcava na Britanik na njegovom prvom putu kroz rizični Mediteran na kome besni rat.
I treći put, Violet je bila suočena sa brodolomom. U avgustu 1915. godine, u Egejskom moru nedaleko od obala Grčke, pod još uvek nerazjašnjenim okolnostima, došlo je do ozbiljne eksplozije na brodu. Iako su preživeli ostali pri tvrdnji da su napadnuti torpedom iz nemačke podmornice, zvanična verzija je ostala da su naleteli na postavljenu minu.
Violet Jessop served as a nurse and stewardess aboard three sister ships of the famed White Star Line: Olympic, Titanic, and Britannic. All three vessels suffered disasters at sea https://t.co/krN0kdEfsqpic.twitter.com/MrkMm5HgIC
— National Geographic (@NatGeo) March 14, 2023
Bilo kako bilo, grdosija zapanjujućih dimenzija potpuno je potonula za nepunih sat vremena, tačnije, 54 minuta. Međutim, za razliku od Titanika, koji je tonuo preko dva i po sata, topli Mediteran na +25 stepeni bio je dosta podnošljiviji od -2 na severnom Atlantiku. Tako je, i pored zapanjujuće brzine kojom je brod potonuo, većina putnika i članova posade uspela da preživi. Od nešto preko hiljadu ljudi koliko je bilo na Britaniku u momentu potapanja, poginulo je 30 ljudi.
- Uskočila sam u vodu, ali me je vukao jedan od brodskih propelera, te sam udarila glavom o njega. I pored jakog udarca, uspela sam da se izvučem izvan domašaja propelera, i otplivam do čamaca za spasavanje. Međutim, godinama posle, kada sam došla na lekarski pregled zbog čestih glavobolja, lekari su utvrdili da sam zadobila frakturu lobanje - napisala je Violet o događajima vezanim za Britanik.
Teorije zavere
Ni ova tragedija nije zaustavilu Violetu. Iako je napravila nekoliko godina pauze, nakon rata se vratila svom prvobitnom pozivu – stjuardese na prekookeanskom brodu. Iz Vajta, prešla je u kompaniju Red Star Lajn, te s njima dva puta obišla zemljinu kuglu i posetila sve kontinente.
Pedesetih godina XX veka napisala je i autobiografiju, a u njoj su mnogi “teoretičari” pronašli neke argumente za svoje, često sulude, tvrdnje. Pored lova na blago, prevare sa osiguranjem, vanzemaljskog napada i sličnih stvari, jedna od teorija koja je zavredela pažnju tiče se vlasnika Vajt Star Lejna, pa samim tim i Titanika i njegovih brodova “sestara” – J.P.Morgana.
Legendarni finansijski mag, čije ime nosi i danas jedna od najvećih američkih banaka, bio je jedan od glavnih zagovornika stvaranja centralne banke Sjedinjenih Država. Neki od najbogatijih ljudi sveta bili su na Titaniku na njegovom prvom i poslednjem putovanju, a nekoliko njih bili su žestoki protivnici ideje stvaranja centralne banke.
Violet je u svojim memoarima napisala da su na brodu kružile glasine da je vlasnik otkazao put u poslednji čas, kao činjenica koju će, po njenim navodima, ponavljati članovi posade. Naime, Morgan je imao svoj apartman na brodu, i sve je bilo spremno da i on otplovi zajedno sa biserom svoje kompanije. Međutim, na dan polaska, Morgan se jednostavno nije pojavio.
Ovaj slučaj proizveo je brojna nagađanja o tome da li je Morgan znao šta će se desiti sa brodom, pa čak i da je naručio takav ishod. U teorijama po kojima je brodolom bio predviđen, Violet Džesop je figurirala kao jedan od Morganovih “insajdera”, ljudi koji su bili na brodu, a doprineli su da do tragedije dođe.
Nakon tri početna neuspeha, Violet je decenijama radila na drugim brodovima i nikada nije imala neki sličan peh. Umrla je u dubokoj starosti, 1971. u 83. godini života, piše Istorijski zabavnik.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Titanik je potpunuo 14. aprila 1912. godine, a olupina ovog broda nalazi se 3.800 metara na dnu Atlantika, na 600 kilometara od obale Njufaundlenda u Kanadi.
Zvanična predstavnica Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova upozorila je Vašington, London i Brisel da su bilo kakvi agresivni postupci protiv Krima osuđeni na propast i da će, u slučaju napada, uslediti odmazda.
Advokatica Zora Dobričanin, koja zastupa porodice žrtava masakra u OŠ Vladislav Ribnikar čija se godišnjica obeležava na današnji dan, poručila je gostujući na Informer televiziji da ne odustaje od svoje teze po kojoj je zločin u Ribnikaru teroristički akt.
Programski direktor Demostata, novinar Zoran Panović ocenio je da između Sava Manojlovića i tajkuna Dragana Đilasa bukti otvoreni rat za lidera opozicije.
Ministar bezbednosti BiH, Nenad Nešić, oglasio se na društvenoj mreži "X" i tom prilikom prokomentarisao izjavu tajkuna i predstavnika opozicije, Dragana Đilasa.
Patrijarh srpski Porfirije služio je večernje Velikog petka u Hramu Svetog Save, tokom kojeg je izneta plaštanica – platno na kojem je prikazan Isus Hristos neposredno posle skidanja sa krsta. Danas je dan kada treba da zavirimo u svoju dušu, poručio je patrijarh.
General Milorad Stupar bio je gost emisije "Rat uživo" na Informer TV i govorio o Vojsci Srbije tokom vremena kad je Zdravko Ponoš bio načelnik Generalštaba.
Ivan Jegorović, autor knjige "Od Mišara do Košara" i general u penziji dr Luka Kastratović gostovali su u emisiji "Info veče" Informer TV i komentarisali, između ostalog, posetu kineskog predsednika Si Đinpinga Srbiji.
Gost "Glavnog dnevnika" Informer TV bio je član Glavnog odbora Srpske napredne stranke Đorđe Dabić. On je govorio o situaciji na Kosovu i Metohiji, novoj Vladi Srbije, planovima za budućnost...
Stevan Ignjatović, pilot u penziji i Ljubinko Đurković, pukovnik, gostovali su u emisiji "Rat uživo" Informer TV i tom prilikom komentarisali rat u Ukrajini. Govorili su o trenutnoj situaciji na frontu, ali i o pravoj pozadini ovog sukoba.
General Milorad Stupar bio je gost emisije "Rat uživo" na Informer TV i govorio o Vojsci Srbije tokom vremena kad je Zdravko Ponoš bio načelnik Generalštaba.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Policijske uprave Novi Pazar tragaju za nepoznatim počiniocima koji su jutros oko 8 sati u novopazarskom naselju Selakovac iz jednog kazina oteli oko 300.000 dinara.
Oko 14 časova voz koji saobraća na relaciji Čačak – Kraljevo udario je ženu koja je prelazila železničku prugu nanevši joj teške telesne povrede. Nezgoda se dolazila na železničkom prelazu u Baluzi.
U prostorijama Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, u prisustvu branioca, dana 03. 05. 2024. godine saslušan je K.N. (40), zbog postojanja osnova sumnje da je pokušao da izvršio krivično delo Razbojništvo.
Nekadašnji kapiten Šahtjora i reprezentacije Hrvatske, Darijo Srna (42), objavio je na svom Instagram profilu poruku posvećenu Igoru Duljaju (44), koji je nedavno smenjen sa mesta šefa stručnog štaba Partizana.
Košarkaši Monaka ostali su u borbi za plasman na fajnal for, pošto su u četvrtoj utakmici plej-ofa Evrolige savladali Fenerbahče u Istanbulu rezultatom 65:62! Time su puleni Saše Obradovića izjednačili u seriji na 2:2, pa će odluka o putniku u Berlin biti doneta u majstorici, u kojoj će Monako biti domaćin!
Vatrogasci su prekinuli gašenje požara u Berlinu u fabrici Diehl, delu koncerna koji proizvodi sisteme protivvazdušne odbrane za Ukrajinu, zbog pretnje da će voda zagađena hemikalijama ući u kanalizaciju, prenosi nemački list Bild, pozivajući se na portparola vatrogasne službe Adrijana Vencela.
Predsednik Ukrajine Vladimir Zelenski najavio je početak nove etape oružanog sukoba sa Rusijom. On je to rekao na sastanku sa graničarima u gradu Hmeljnicki.
Ruska vojska pobeđuje u ukrajinskom konfliktu, snage Kijeva su demoralizovane, a Zapad je preslab, navodi se u članku švajcarskog lista „Noje curher cajtung“.
Generalni direktor Svetske zdravstvene organizacije (SZO) Tedros Adanom Gebrejesus pozvao je danas države da pristanu na sporazum kako bi pomogle u borbi protiv budućih pandemija dok se pregovori približavaju krajnjem roku ovog meseca.
Predsednik Komisije Javne komore Ruske Federacije za pitanja suvereniteta Vladimir Rogov rekao je da je svest francuskog predsednika Emanuela Makrona zahvaćena „virusom Zelenskog”, čiji su simptomi mizantropija i agresivno ponašanje prema Rusiji.
Kragujevac će ove godine za svoj praznik, Dan grada, 6. 7. i 8. maja tokom tri koncertne večeri ugostiti značajna i velika imena srpske rok i pop scene, ali dolazi i svetska muzička zvezda.
U većini pravoslavnih domova širom Srbije tradicija je da se jaja pred Vaskrs farbaju na Veliki petak, ali se u Prizrenu i okolini to činilo na Veliki četvrtak.
Manastir Tronoša, sa hramom posvećenom Vavedenju Presvete Bogorodice, kroz svoju 700 godina dugu burnu istoriju delio je sudbinu sa svojim narodom, pa isto tako deli i viševekovni običaj prinošenja ratarskih sveća na Veliki četvrtak.
Bilo da za praznike putujete od severa ka jugu Srbije ili obrnuto, selo Stopanja, smešteno između Trstenika i Kruševca, vam je usput, a i ako nije, više je razloga da vas put ovuda nanese.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.