Detalj iz života Ane Frank koji bi joj promenio sudbinu! Skrivalo se decenijama, a onda su isplivali dokumenti
Podeli vest
Tragičnu priču porodice Frank, zahvaljujući dirljivom dnevniku devojčice Ane, danas znaju milioni ljudi, ali jedan detalj sa samog početka golgote koju su ovi ljudi preživeli, ostao je nepoznat javnosti.
Oto Frank pokušao je da spase svoju porodicu aplicirajući za američku vizu, ali je grubo odbijen.
Taman kad ste možda pomislili da su svi zaboravili na popularni "glazed donut" manikir Hejli Biber, on se vratio. Još uvek ga vole brojne bjuti blogerke i manikirke, a i sama Hejli.
Jap Ming Jang je ljubitelj gmizavaca iz Malezije i vlasnik je jednog nesvakidašnjeg kafića.
22.03.2024
17:40
Ana Frank je mogla da postane Amerikanka
Ovu činjenicu otkrio je američki univerzitetski profesor Ričard Britman 2007. godine nakon što je pronašao dokumenta o pokušajima Frankovih da dođu u SAD.
- Napori Otoa Franka da porodicu dovede u Ameriku bili su bezuspešni zbog restriktivne američke imigracione politike u cilju zaštite nacionalne bezbednosti od priliva stranaca za vreme rata - napisao je pre nekoliko godina profesor Britman.
Stara plemena oduvek su izivala interesovanje javnosti, zbog običaja koji su duboko ukorenjeni u njihovoj tradiciji. Njihovi običaji su uglavnom bizarni i smatraju se primitivnim i zaostalim.
22.03.2024
16:10
Da su dobili vizu, smatrao je ovaj istoričar, Ana Frank bi danas mogla biti "ugledna starica koja živi u Bostonu i ima iza sebe uspešnu karijeru književnice". Umesto toga, kada joj je bilo 15 godina, umrla je u koncentracionom logoru Bergen-Belzen, piše Vašington post.
Oto Frank je relativno kasno pokušao da nabavi američku vizu o čemu svedoči preko 80 stranica dokumenata. Čak ni njegovo visoko obrazovanje i veze koje je imao u krugovima američkih biznismena i političara nisu bili dovoljni da osiguraju siguran život njegove porodice.
- Svaka strana ovih dokumenata pokazuje mučan proces kroz koji su Frankovi prolazili. Navodili su imena sponzora, velike sume novca koje poseduju, čak i dokaze kako bi Amerika imala koristi od njihovog dolaska, ali sve je bilo uzaludno. Onog trenutka kada bi Frankovi i njihovi američki prijatelji prešli preko jedne administrativne prepreke pojavila bi se druga - napisao je Njujork tajms nakon što je imao uvid u imigraciona dokumenta.
Do 1941. porodica se već preselila iz Nemačke u Holandiju. Oto Frank je tada pisao starom prijatelju sa fakulteta.
- Primoran sam da emigriram i, koliko vidim, SAD su jedina država u koju možemo da odemo. Možda se sećaš da imam dve devojčice. Moram da mislim samo na njihovo dobro. Moja sudbina nije toliko bitna - napisao je Oto 30. aprila 1941. godine.
Od birokratije do tragedije
Istoričari kažu da bi pokušaj Frankovih da dođu u Ameriku možda bio uspešan da su vizu zatražili ranije. Ipak, kao i većina evropskih Jevreja, ni oni nisu mogli da zamisle stepen opasnosti koji preti od nacista. Tako je porodica vizu zatražila tek 1941. godine. SAD su do tada značajno pooštrile propise za dobijanje vize, a nacisti su odlazak učinili praktično nemogućim.
Na početku 1939. godine više od 300 hiljada imena je bilo na listi čekanja za dobijanje američke imigracione vize. Administracija je tada promenila pravila i odredila da vizu mogu da dobiju samo oni koji već imaju rezervisan prevoz do SAD. U junu 1941. najveći broj američkih konzulata na teritorijama okupiranim od strane Nemačke bili su zatvoreni, pa je ovaj uslov bilo praktično nemoguće ispuniti.
Kada je postalo jasno da nikada neće dobiti američku vizu, porodica Frank se okrenula Kubi kao soluciji. Uprkos teškoćama i troškovima (kubanska viza je koštala oko 2.500 dolara po osobi) Oto Frank je uspeo da nabavi ovaj dokument 1. decembra 1941. Deset dana kasnije, Nemačka i Italija su objavile rat Americi i sve vize su poništene.
Hronologija jedne tragedije
Porodica Frank se sakrila u tajne prostorije u poslovnoj zgradi Otoa Franka u Amsterdamu 6. juna 1942. nakon što je Anina starija sestra Margo dobila poziv od Centralne kancelarije za emigraciju Jevreja za prijem u radni logor. Mesec dana pre toga, 12. juna, Ana Frank je, kao poklon za 13. rođendan dobila svoj dnevnik.
Nakon dve godine njihovo sklonište je otkriveno na osnovu dojave, a Frankovi su deportovani u logor. Ana je umrla sedam meseci kasnije od tifusa u koncentracionom logoru Bergen-Belzenu, u martu 1945. nekoliko dana posle smrti svoje sestre Margo.
Anin otac, Oto Frank, koji je jedini preživeo rat, vratio se u Amsterdam i pronašao dnevnik svoje ćerke. Dnevnik, u kome je Ana beležila svoje misli od 12. juna 1942. do 1. avgusta 1944, objavljen je 1947. godine u originalnoj i delimično skraćenoj verziji na holandskom, a nakon toga i na stotinama drugih jezika.
Danas je reč o jednoj od najprodavanijih knjiga svih vremena, onoj koja je dala lice milionima žrtava nacističkog terora tokom Drugog svetskog rata.
Deca od 10 godina vrše pritisak na svoje roditelje da im kupe skupe proizvode za negu kože protiv starenja, za koje stručnjaci kažu da mogu oštetiti njihovu osetljivu kožu.
Pušenje cigareta može izazvati povećanje sala u stomaku, naročito viceralne masti, koja se povezuje sa povećanim rizikom od bolesti srca, dijabetesa, infarkta i demencije.
Kejt Midlton objavila je da joj je dijagnostikovan rak u 42. godini i da je podvrgnuta "preventivnoj" hemoterapiji.
22.03.2024
19:31
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Taman kad ste možda pomislili da su svi zaboravili na popularni "glazed donut" manikir Hejli Biber, on se vratio. Još uvek ga vole brojne bjuti blogerke i manikirke, a i sama Hejli.
Pojavili su se snimci vazdušnog dela parade organizovane povodom 79. godišnjice ruske pobede u Drugom svetskom ratu. Zabeleženi su iz pilotske kabine aviona.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski imenovao je bivšeg vrhovnog komandanta Oružanih snaga Ukrajine Valerija Zalužnog za ambasadora Ukrajine u Velikoj Britaniji.
Do samo pre manje od mesec dana Miroslav Aleksić, lider Narodnog pokreta, bio je jedan od najbližih saradnika Dragana Đilasa i uz Mariniku Tepić njegova glavna uzdanica.
Lider Narodnog pokreta Srbije (NPS) i poslanik Miroslav Aleksić, do skoro član koalicije Dragana Đilasa, napao je tajkuna zbog bojkota izbora u Beogradu, optužujući ga da na taj način podržava vlast!
Kandidat Zeleno-levog fronta za gradonačelnika Beograda Dobrica Veselinović priznao je da koalicija "Srbija protiv nasilja" ne bojkotuje lokalne izbore. U intervjuu za nedeljnik NIN, Veselinović je potvrdio da koalicija "Srbija protiv nasilja" izlazi na sve izbore zajedno, osim na one u Beogradu.
Politikolog Dušan Milenković istakao je da cela opozicija izlazi na izbore 2. juna, samo što Dragan Đilas, Zdravko Ponoš, DSS i SSP ne izlaze u Beogradu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastaće se sutra s državnim ministrom za odbranu Ujedinjenih Arapskih Emirata Muhamedom bin Mubarakom Bin Fadelom Al Mazruijem.
Prema informacijama Uprave granične Policije RS, od 17.30 časova kamioni čekaju šest sati na graničnom prelazu Horgoš, na izlazu iz Srbije, saopštio je Auto-moto savez Srbije (AMS).
Uništenje američkog tenka "Abrams" na ukrajinskom frontu i posetu predsednika Kine Si Đinpinga Srbiji, komentarisali su gosti Rata uživo, Zoran Anđelković iz Centra mir i toleranciju, bivši ministar policije RS Tomo Kovač, profesor Sergej Boljević i ratni reporter Danijel Simić.
Paradu pobede u Moskve i sve otvoreniju diplomatsku saradnju Kine i Rusije, komentarisali su gosti Info dana, Sreten Egerić iz Srpsko-ruskog centra Majak i pisac i publicista Radojka Tmušić.
Satanistički nastup Irske na Evroviziji i pritajenu nameru pojedinih nevladinih organizacija da preko obrazovanje uvedu normalizaciju pedofilije, komentarisao je gost Info dana, analitičar Saša Borojević
Slučaj Ane Marije Henao Knežević, kolumbijsko-američke poslovne žene za koju se i dalje smatra da je nestala, nakon hapšenja njenog supruga, brzo napreduje.
"Upoznala sam veoma kul osobu. Ima kuću za odmor na dva sata od Madrida. Sada krećemo i tamo ću provesti nekoliko dana, iako jedva da ima signala. Javiću ti kad se vratim. Poljupci"
Tragični snimci poslednjih trenutaka Alme Arazi i njene troje dece, pre nego što su se utopili u reci Bojani u Skadru, objavljeni su danas, kao i novi detalji iz istrage.
Apelacioni sud u Beogradu odbio je danas žalbu javnog tužilaštva za organizovani kriminal i potvrdio rešenje kojim je Dušku Šariću (45) i Milanu Vučiniću, optuženim pripadnicima grupe Darka Šarića (55), određeno jemstvo za ukidanje pritvora.
Telo male Danke Ilić (2), koju su Srđan Janković i Dejan Dragijević najpre udarili automobilom u Banjskom polju kod Bora kada je izašla iz vidokruga majke, a posle toga i udavili, još nije pronađeno.
Ruski hakeri uspeli su da prenose godišnju vojnu paradu na moskovskom Crvenom trgu povodom Dana pobede na nekoliko ukrajinskih i letonskih televizijskih kanala, javio je u četvrtak dpa.
Hiljade demonstranata koji su mahali palestinskim zastavama — od kojih policija procenjuje da se okupilo između 6.000 i 8.000 ljudi — preplavili su u četvrtak treći najveći grad u Švedskoj kako bi pozvali na prekid vatre u Gazi i protestovali zbog učešća Izraela na Pesmi Evrovizije ove nedelje.
Britanska policija uhapsila je trojicu muškaraca zbog sumnje da su izvršili, pripremali i podsticali spremali teroristička dela u širem delu Mančestera, saopštila je danas policija.
Zbog pojačanog pritiska antiruskih vlasti u Estoniji, stanovnici ove pribaltičke države nameravaju da ovogodišnji Dan pobede obeležavaju u krugu porodice, kako ne bi sebe izlagali nimalo naivnim novčanim kaznama.
Predstava "Knjiga o Milutinu" Danka Popovića u kojoj Nenad Jezdić oživljava lik Milutina Ostojića biće izvedena 200. put 11. maja u Zvezdara teatru, saopštili su iz ovog pozorišta.
Stanovnici Novog Sada, posebno zaljubljenici u prirodu koji uživaju u sređivanju svojih bašta i balkona, imaju priliku da se svima pohvale i prijave svoje "male oaze" na tradiciionalni konkurs "Najlepša bašta Novog Sada".
Članovi udruženja "Pokret srce heroja" zajedno sa predstavnicima Ruskog doma u Beogradu, udruženjem “Besmrtni puk”, moto klubom “Noćni vukovi” i kragujevačkim klubom ljubitelja "fića", obeležili su danas Dan pobede nad fašizmom.
Osnovna škola "Velimir Markićević" u Majdanpeku ili "stara škola", kako je u gradu svi zovu obeležila je svoj dan na kreativan način tako što su đaci, nastavnici i osobolje zamenili uloge.
U kultnoj kragujevačkoj kafani "Biblioteka kod Milutina" organizovana je tradicionalna, majska akcija dobrovoljnog davanja krvi. Vlasnici restorana, porodica Rašković započeli su ovu humanitarnu akciju pre deset godina, a zahvaljujući dobroj organizaciji i podršci ljudi i institucija i ova je bila uspešna.
Jedna od najstarijih kuća u Novom Sadu je zdanje koje se nalazi na uglu Pašićeve i Ulice Grozde Gajšin. Na tom mestu nekada se nalazila kafana neobičnog imena.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.