Visoki Dečani - godine suđenja i borbe da Priština sprovede presudu o vlasništvu zemlje!
Podeli vest
Nakon što je osam godina odbijala da sprovede odluku ustavnog suda u Prištini i kao vlasništvo manastira Visoki Dečani upiše 24 hektara zemlje, vlada privremenih prištinskih institucija zatražila je od agencije za katastar da zemlju uknjiži manastiru.
Vest je saopštena u sredu, prvog dana posete specijalnog izaslanika SAD za Zapadni Balkan Gabrijela Eskobara, a privremeni premijer u Prištini Aljbin Kurti rekao je na sednici vlade da je odluka povezana sa težnjom Prištine da postane član Saveta Evrope.
Vlada u Prištini naložila je juče Katastarkoj agenciji da uknjiži 24 hektara zemlje manastiru Visoki Dečani i na taj način sprovede odluku tzv. Ustavnog suda, kojom je manastiru potvrđeno vlasništvo nad imanjem koje osporavaju lokalne vlasti. Gabrijel Eskobar je ocenio da je ta odluka za manastir veoma važna, a za Prištinu teška, ali neophodna. Na ovu temu u "Info jutru" govorili su Ana Đorđević, borac za prava Srba na KiM i Lazar Stević, urednik TV Most.
Prištinsku odluku o vraćanju dela zemljišta manastiru Visoki Dečani uslovno moramo shvatiti kao dobru vest, kaže za RTS državni sekretar Nemanja Satrović. Odluku o ukidanju dinara na KiM, Priština pokušava da predstavi kao puku monetarnu odluku, a to je mnogo više od toga, rekao je Starović. Krajnji cilj Kurtija je gašenje vitalnih ustanova neophodnih za život srpske zajednice, napominje Starović.
14.03.2024
08:30
Reč je o 24 hektara zemlje koju je manastiru vratila država Srbija 1997. godine, nakon što je 1946. komunistička vlast u tadašnjoj Jugoslaviji Visokim Dečanima oduzela 700 hektara zemlje.
Nakon sukoba na KiM 1999. godine, lokalne vlasti u opštini Dečani osporavaju manastiru vlasništvo nad zemljom, tvrdeći da ta imovina pripada društvenim preduzećima Apiko i Iliria.
Sudski procesi na različitim nivoima i pravna borba manastira Visoki Dečani trajali su gotovo 16 godina, a ustavni sud u Prištini je 20. maja 2016. godine presudio da zemlja pripada Visokim Dečanima.
Ustavni sud je time odbacio odluku apelacionog veća vrhovnog suda u Prištini iz 2015. godine da se predmet ponovo vrati Osnovnom sudu u Dečanima i takođe utvrdio da je prethodna odluka vrhovnog suda u Prištini iz 2012. godine, kojom je potvrđeno pravo vlasništva manastira na zemlju - pravosnažna.
Nakon što odluka o upisu imovine Visokih Dečana nije sprovedena pet godina, ustavni sud u Prištini je 24. septembra 2021. doneo rešenje o neizvršenju presude, u kojem se konstatuje da njegova odluka iz 2016. nije izvršena, a ta odluka je objavljena u službenom listu i o tome informisan tužilac.
Lokalne vlasti u Dečanima i privremene institucije samouprave u Prištini, međutim, i dalje su odbijale da manastiru dozvole da u katastar upiše 24 hektara zemlje, tvrdeći da je ustavni sud "legalizovao" odluku bivšeg predsednika nekadašnje SRJ Slobodana Miloševića iz 1997. godine da tu imovinu pokloni manastiru.
Manastir je, sa druge strane, isticao da Milošević nije lično bio uključen u tu odluku i da je odluka iz 1997. godine zasnovana na pravu manastira da dobije barem deo od 700 hektara, koliko su mu 1946. oduzele tadašnje komunističke vlasti.
Sve to vreme Priština i lokalne vlasti u Dečanima vodili su otvorenu kampanju protiv odluke ustavnog suda, a apeli Eparhije raško-prizrenske i manastira Visoki Dečani da se odluka sprovede nisu dali rezultate, kao ni pozivi koje su Prištini upućivali predstavnici međunarodne zajednice.
Eparhija raško-prizrenska pre nekoliko dana je podsetila i na to da je slučaj tih osam godina konstantno bio prebacivan sa opštinskog na centralni i sa centralnog na opštinski nivo i da se na taj način uporno izbegavalo izvršenje odluke.
Manastir Visoki Dečani je zadužbina kralja Stefana Dečanskog, a građen je između 1327. i 1355. godine.
Riznica Visokih Dečana je najbolje očuvana i najveća manastirska riznica Srpske pravoslavne crkve.
Manastir je 2004. godine upisan na Unesko listu svetske kulturne i prirodne baštine, a nalazi se i na listi najugroženijih lokaliteta kulturnog nasleđa u Evropi, koju je sačinila panevropska federacija za očuvanje kulturnog nasleđa Evropa Nostra.
Manastir je više puta bio izložen direktnim oružanim napadima ekstremnih Albanaca.
Visoki Dečani su pod neprekidnom zaštitom međunarodnih snaga Kfora i jedini su verski objekat i spomenik Uneska u Evropi pod vojnom zaštitom.
Specijalni izaslanik SAD za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar rekao je da je odluka Vlade Kosova o uknjižavanju zemljišta manastiru Visoki Dečani veoma teška, ali i važna.
Premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti izjavio je danas da je od Katastarske agencije u Prištini zatražio da uknjiži imovinu manastira Visoki Dečani, onako kako je odlučio takozvani ustavni sud.
Takozvani "premijer Kosova" Aljbin Kurti saopštio je danas da je "vlada" naložila takozvanoj katastarskoj agenciji da sprovede odluku ustavnog suda u Prištini u vezi sa zemljištem oko manastira Visoki Dečani.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Vlada u Prištini naložila je juče Katastarkoj agenciji da uknjiži 24 hektara zemlje manastiru Visoki Dečani i na taj način sprovede odluku tzv. Ustavnog suda, kojom je manastiru potvrđeno vlasništvo nad imanjem koje osporavaju lokalne vlasti. Gabrijel Eskobar je ocenio da je ta odluka za manastir veoma važna, a za Prištinu teška, ali neophodna. Na ovu temu u "Info jutru" govorili su Ana Đorđević, borac za prava Srba na KiM i Lazar Stević, urednik TV Most.
Uzrok teškog sletanja helikoptera sa iranskim predsednikom Ebrahimom Raisijem bili su loši vremenski uslovi, izjavio je iranski ambasador u Belorusiji, Said Jari.
Iranski predsednik Ebrahim Raisi (63) stradao je u helikopterskoj nesreći koja se u nedelju dogodila u pokrajini na granici s Azerbejdžanom, a nakon jednodnevne potrage danas je utvrđeno da su osim šefa države poginuli i šef diplomatije Hosein Amir-Abdolahijan i još sedam ljudi u letelici. CNN navodi da je Raisi bio najverovatniji kandidat za novog vrhovnog vođu Irana.
Gradska izborna komisija (GIK) je na današnjoj sednici usvojila Odluku o obliku i broju glasačkih listića koji se štampaju za glasanje na izborima za odbornike Skupštine grada Beograda, raspisanim za 2. jun, dok će štampanje glasačkih listića početi sutra.
Gradske i opštinske izborne komisije utvrdile su u petak zbirne izborne liste učesnika na lokalnim izborima koji će se 2. juna održati za Skupštinu grada Beograda i u još 14 gradova i 74 opštine i gradske opštine u Srbiji.
Redovni gost N1 i Nove S, opozicioni novinar, aktivista i govornik na opozicionim skupovima Rade Radovanović izjavio je na tajkunskoj televiziji da se smena Aleksandra Vučića neće desiti na izborima.
Nakon insistiranja Olje Bećković da upozna građane Beograda da li opozicija ima šanse da pobedi u Beogradu, aleksićevac priznao je da nemaju šanse za pobedu u prestonici.
Predsednik Srbije i član SNS Aleksandar Vučić poručio je danas na predizbornoj konvenciji naprednjaka i koalicionih partnera u Novom Sadu da su izbori 2. juna od ogromnog značaja za sve opštine i gradove u kojima će biti održani i za celu Srbiju.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić stigao je u Njujork. Gost "Intervjua dana" bio je Aleksandar Đurđev, predsednik Srpske Lige koji je govorio o kritikama na račun predsednika, ali i o odnosu Crne Gore prema potencijalnom donošenju ove Rezolucije.
Poginuo je predsednik Irana. Proglašena petodnevna žalost u zemlji. Šta čeka Iran nakon pogibije Raisija? Zelenskom danas istekao mandat. Da li će i dalje biti predsednik Ukrajine. Međunarodni krivični sud zatražio hapšenje Netanjahua zbog navodnih ratnih zločina u Gazi. Na ove teme u emisiji "Rat uživo" govorili su novinar Dragan Vujičić i general Vinko Pandurević.
Dogodila se pogibija Ibrahima Raisija, bivšeg predsednika Irana. On je uveo neke nepopularne mere u Iranu, zategao odnose sa nekim zapadnim zemljama i govorio je da ni jedna američka administracija ne funkcioniše dobro. Putin se oglasio lično i rekao da će Moskva učiniti sve što može da pomogne oko istrage. U emisiji "Info dan" govorili su politikolog Nikola Jović i istoričar Saša Adamović.
Najnovija vest stigla je iz južne srpske pokrajine. Policija je ušla u ekspozituru Poštanske štedionice u Severnoj Mitrovici. Kolona oklopnih vozila kreće se ka Leposaviću. U emisiji "Info dan" gost je bio Demo Beriša, predsednik Matice Albanaca u Srbiji koji je govorio o neprestanim napadima na Srbe od strane Vlade Aljbina Kurtija, ali i o potencijalnom donošenju sramne rezolucije o Srebrenici.
Nikola Jeremić (20), iz mesta Obrež kod Varvarina, koji je juče, oko 14.20, poginuo u naselju Bošnjane kod Paraćina, biće sahranjen sutra na mesnom groblju.
Pedesetpetogodišnja žena iz Požarevca, Lela Stojadinović, zverski je ubijena u stanu svoje majke na Novom Beogradu, a njena smrt potresla je one koji su je poznavali.
Istražni timovi u stanu u tuzlanskom naselju Stupine danas su pronašli sekiru kojom je najvjerovatnije izvršeno ubistvo ženske osobe (34) i dvoje maloletne djece od dve i devet godina!
Američki Lokid Martin, jedan od najvećih svetskih proizvođača borbenih aviona, prinuđen je da uspori proizvodnju aviona F-35 jer više nema gde da ih 'parkira', navodi portal Defens njuz pozivajući se na saznanja specijalni kongresni komitet zadužen za nadzor vojne proizvodnje (GAO).
Tajvanski poslanik postao je hit na društvenim mrežama nakon što je na bizaran način pokušao da blokira usvajanje zakona - zgrabio je papire i istrčao iz Predstavničkog doma.
Dva brata koji su studirali na MIT (Masačuteski institut tehnologije pri Kembridžu) uhapšena su zbog izvođenja neverovatne pljačke. Bukvalno su ukrali 23 miliona evra za 12 sekundi.
Posle smrti iranskog predsednika Ebrahima Raisija, unutrašnja politička situacija u zemlji može postati nestabilna. Međutim, to ne bi trebalo da utiče na odnose između Teherana i Moskve, oni će ostati na istom nivou, kažu stručnjaci.
Uzrok pada helikoptera iranskog predsednika Ebrahima Raisija najverovatnije su vremenski uslovi ili tehnički kvarovi, ali se još ne može isključiti mogućnost da su katastrofu inscenirale zapadne obaveštajne službe. Ovo je izjavio libijski stručnjak Osman Badri, profesor za međunarodne odnose na Libijskom državnom univerzitetu.
Ovacije i gromoglasni aplauzi nisu izostajali tokom čitavog nastupa, a članovi benda bili su jednako dobro raspoloženi kao publika, koja je tokom celog koncerta đuskala i pevala.
Karcinom želuca je maligni tumor koji nastaje kada normalne ćelije želuca počnu nekontrolisano da se dele. Jedan od glavnih simptoma se javlja dok jedete.
Pripremni radovi na izgradnji tunela, koji će povezati Bulevar despota Stefana i prostor kod Ekonomskog fakulteta, trebalo bi da počnu u junu, najavio je predsednik Privremenog organa Grada Beograda Aleksandar Šapić obilazeći danas lokaciju u Despota Stefana gde će početi izgradnja.
Danas je u pirotskom selu Krupac, podno Stare planine, počela deveta po redu Jagnjijada, na kojoj se veliki broj takmičara nadmetao u pripremi najukusnije jagnjetine u brojnim "disciplinama", na ražnju, na pari, u vurnji, odnosno furuni...
U pomoravskom kraju sve su popularnije poljoprivredne škole jer prate savremene svetske trendove u poljoprivrednoj proizvodnji pa čak i da se usavršavaju u inostranstvu.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.