REŠILA DA PROGOVORI! Zbog nje je himna Rusije intonirana u Beogradu, pa odjednom prekinuta - evo šta šampionka Evrope sad kaže o tome (VIDEO)
108. 05. 2024. u 16:41
208. 05. 2024. u 16:41
Kolumne
Na nekoj zamišljenoj top listi negativnih opsesija ”kritičkih medija” i ”nezavisnih intelektualaca”, neprikosnoveno vodi predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Teško je izračunati razmere te opsesije budući da je savremeni medijski život: intenzivan, difuzan i jako dinamičan.
Dovoljno je bilo je da se Vučić nekoliko puta pozitivno izjasni o perspektivi rudarenja litijuma u Srbiji i razvojnim šansama ove zemlje bazirane na toj privrednoj aktivnosti i da se reaktivira još jedna izrazito jaka opsesija – negativna opsesija kompanijom ”Rio Tinto” i projektom ”Jadar” koji treba da omogući eksploatacija litijum karbonata i borata.
Na visokoj poziciji na imaginarnoj top listi negativnih opsesija ”kritičkih i profesionalnih medija i njihovih saradnika, sigurno je plasirana kompanija ”Rio Tinto” i projekat iskopavanja i prerade litijuma i borata u Srbiji.
Stapanje dve negativne opsesije dovelo je do intenzivne anti-prosvetiteljske moralističko-politikantske histerije u javnosti u Srbiji.
Anti ”Rio Tinto” medijski narativ je vrlo detaljan i brižljivo namenski konstruisan sa ciljem poslovne diskreditacije kompanije, njenog povlačenja iz Srbije, ali i političke diskreditacije vlasti koja je spremna da razgovara, pregovara i nastojeći da se uz dobre uslove po državu i građane, dogovori oko velike investicije u rudarstvo i potencijalno pokretanje investiciono-privrednog tehnološki inovativnog ekonomskog lanca. Postoji čitav niz vrednosno negativnih kvalifikacija koje dolaze iz različitih relevantnih društvenih sfera od državnih, nacionalnih, političkih, ekonomskih, moralnih zaključno sa ekološkim. Interesantno je da su akteri kreiranja negativnog imidža kompanije ”Rio Tinto” i mediji, koji umesto prenosa informacija o kompaniji i projektu, samostalno šire negativnu propagandu bez bilo kakve zadrške. Medijsko-političko navijanje protiv litijuma i aktera projekta nosi u sebi maltene političku draž i medijski naboj sličan izbornim kampanjama.
Desničarski diskurs o projektu ”Jadar”, aktuelnoj vlasti i kompaniji Rio Tinto, spaja patriotski ”naboj”, težnju ka nacionalnoj slobodi i upravljanje prirodnim resursima uz aromu kosovske ”epske” retoričke minijature, omiljenog opšteg besedničkog mesta svakog autentičnog demagoga. Tako, lider građanske inicijative ”Kreni -pokreni”, Savo Manojlović kaže: ” Rešavanje Kosova i iskopavanja litijuma je protivusluga ambasadorima koji su podržali njegovu izbornu krađu. Ovo je i posledica njegovog boravka na Davosu. Normalni lideri su tamo razgovarali o interesima svojih zemalja, dok je on primao naloge Rio Tinta, pored toga što je pravio Sneška Belića.“
Ako pažljivo analiziramo Manojlovićeve izgovorene ali i prećutno podrazumevane reči. Ostanak na vlasti Aleksandar Vučić ”zaslužio ” je nepoštenim izborima, ali je obećao zapadnim diplomatama prihvatljivo rešenje kosovskog pitanja ( čitaj nezavisno Kosovo) i prirodna bogatstva Srbije ( čitaj ”nalazište litijuma u Jadru)
Dakle, Aleksandar Vučić nije predsednik nego mešetar koji se odriče državnog suvereniteta na Kosovu i ustupa po nalogu strane kompanije Rio Tinto u dosluhu sa stranim ambasadama. Zanimljivo je da je Savo Manojlović, predvodnik levo-liberalne, zapadno sponzorisane inicijative ”Kreni-promeni”, rado viđen gost navodno reformsko-liberalnih i zapadnjačkih televizija, poput, Nova S i N1.
Manojlovićeve reči samo su eho jednog u kampanji već maksimalno zloupotrebljavanog momenta tako bliskog nacionalističkom diskursu Dveri i Zavetnika, koji je artikulisao njihov neuspešni kandidat za gradonačelnika Beograda, prof.dr Ratko Ristić: ”Na KiM imamo izdaju, a ostatak Srbije namenjen je za prodaju”. Izdaja kao vrhunski moralno-politički prestup semantički se preklapa sa prodajom, što je ekvivalent za nešto potpuno neopravdano, sporno, moralno nisko, nešto što treba doslovno učiniti nemogućim. Istovremeno, apeluje i na jaka osećanja građana, na povređeno nacionalno dostojanstvo, individualnu čast, osećaj izrabljivanja, a ujedno podstiče se bes, prkos, revolt, opasnost. Ova osećanja iniciraju i potrebu za aktivizmom dela građanstva koji, opozicioni lideri i mediji tako željno očekuju i kontinuirano prizivaju.
Slično, predsedniku Srbije Vučiću i kompanija ”Rio Tinto”, tačnije iskopavanje litijuma u Srbiji, postali su ”mesto susreta” nacionalista i levih liberala. Dakle, susretanja proruskih tradicionalista, obuzetih nacionalnom mitomanijom i otporom prema zapadnjaštvu i navodno, političke avangarde okrenute ka zapadnjački shvaćenom progresu, i veri u racionalnost u donošenju političkih , ekonomskih i drugih socijalno relevantnih odluka.
Jedan od najjačih od argumenata u prilog realizacije projekta ”Jadar” ogleda se u njegovoj nesumnjivoj višestrukoj ekonomskoj isplativosti. Argumentacija u prilog projekta ”Jadar” na ekonomskoj ravni pokriva kakao samu isplativost tačnije ekonomsku korist koja proizlazi iz rudnika, tako i čitav savremeni tehnološki privredni ciklus koji je vezuje za upotrebu litijuma u naučno-tehnološke i tržišno neophodne proizvode. Dakle, Rio Tinto rudnik u Jadru je ”odskočna daska” za industriju litijumsko-jonskih baterija, tržišnu upotrebu višestruko korisnih borata, ako i privlačenje potencijalnog investitora u oblasti proizvodnje električnih automobila.
Druga strana u ”sporu” konglomerat političkih lidera i aktivista različitih ideoloških profila, upotpunjen ličnostima od autoriteta iz različitih sfera ličnosti tzv. ”javni intelektualci kritičkog senzibiliteta” naglašeno potencira svaku negativnu vest i interpretaciju koja se što direktno ili indirektno vezati za projekat ”Jadar”. Prvi u nizu argumenata je niska cena rudne rente koju bi kompanija Rio Tinto plaćala Srbiji.
U ”obrazloženju” zašto ne treba dozvoliti rudarenje litijuma u Srbiji navodi se skroman iznos novca koji bi država dobila od rudne rente uz svesno zanemarivanje preciznih podataka koje se odnose na ovu problematiku. Tako, Dušan Vasiljević, međunarodni tržni ekspert u razgovoru za anti-vladinu N1 kaže :” Nije vredno ulaziti u nove zahvate u rudarstvu da bi država prihodovala od rudne rente koja je kod nas veoma niska – pet posto…čak i ako ovde počne da se vadi litijum, on se prodaje preko, a Srbija može da ima koristi samo od rudne rente, koja je prošle godine za sve rudnike bila ukupno 140 miliona evra - to za državu nije ništa, a da ne ulazimo u to koje su posledice rudarenja“.
Ova ekspertska opservacija je materijalno, tačnije činjenički netačna i to sa stanovišta brojki. Prva netačna informacija odnosi se na rudnu rentu. Rudna renta se ne naplaćuje na profit već na prihod kompanije i ona iznosi pet odsto. U brojkama doprinosi projekta „Jadar” budžetu Republike Srbije i lokalne zajednice prevazilaze 140 miliona evra.
Naime, prema nekim analizama, pretpostavka je da bi poreski prihod na republičkom i lokalnom nivou dostigao preko 184 miliona evra na godišnjem nivou, ukoliko se dobije 58000 tona litijuma uz berzansku cenu ovog metala oko 15600 dolara, što je uprkos tržišnim fluktuacijama dostižna cifra. Lokalna samouprava bi dobila oko 25 miliona evra godišnje od rudnika, a kompanija Rio Tinto bi kako se najavljuje, poklonila finansijska sredstva za unapređenje: lokalne zajednice, očuvanje kulturne baštine, sponzorstva sportskih klubova, takmičenja i zaštitu biodiverziteta.
Otvaranje rudnika Rio Tinta podrazumeva i mnoštvo novih radnih mesta različitih profila. Prema relevantnim procenama, za otvaranje rudnika Rio Tinto bi uložio oko 2,5 milijardi evra, dok bi oko 300 miliona evra išlo bi u odgovarajuće nabavke nužne za rudnik.
Ukupan doprinos od samog projekta se kreće oko 700 miliona evra godišnje ili oko jedan odsto BDP-a. Indirektni doprinos bi mogao doseći tri odsto, a vezivanje projekta za kontekst e-mobilnosti, mogao bi da generiše čak i do osam odsto veći BDP.
Drugi ekonomski argument protiv projekta ”Jadar” kompanije Rio Tinto je fluktuacija cene litijuma na svetskom tržištu. Ova okolnost, pokazuje, da je potpuno pogrešno ući u partnerstvo u cilju rudarenja litijuma.
Berzanska fluktacija cena roba je uobičajena na svetskom tržištu i u slučaju kraha neke robe, usluge ili biznisa, primarnu štetu snosi privatni investitor koji je uložio novac u istraživanje i pokretanje rudnika i sve prateće troškove, uz izgubljenu dobit. Insistiranje na predviđanjima oko cena litijuma je izvorno intelektualno pretenciozno i lišeno racionalnog smisla. Iako nema utemeljenje u racionalnim projekcijama, svako smanjivanje cene litijuma se pomno i sladostrasno prati.
Treći argument u prilog osporavanju projekta ”Jadar” je zamena litijumsko-jonskih baterija, drugim vrstama baterija. Argument ima za cilj da obesmisli ideju o
ekonomskoj koristi iskopavanja litijuma u kontekstu povezivanja rudarenja sa industrijom baterija i električnih automobila. U cilju osporavanja merljivih dobiti iz rudarenja litijuma, antivladini mediji u pomoć su pozvali biznismena Zorana Drakulića,
U svom opozicionom žaru, nekadašnji kandidat za gradonačelnika opozicione stranke Novi DSS, kaže za sajt Nova S, sledeće :“ Stiže potpuno nova generacija baterija koje će da izbace litijum. Kinezi su pre tri nedelje predstavili automobil na natrijum jonske baterije i to je budućnost. Te baterije se prave od soli, razgradive su i ne ostavljaju nikakve ekološke posledice. Zato kažem da je to budućnost. Druga stvar, natrijum jonske baterije su mnogo jeftinije. Taj automobil koji su Kinezi napravili s tom baterijom, košta svega 8.000 evra”, zaključuje srpski biznismen Zoran Drakulić.
U sličnom tonu, već citirani Vasiljević tvrdi, da dolazi do tehnološke inovacije i zamene litijumskih baterija natrijum jonskim baterijama, koje Vasiljević pogrešno u ekspertskom zanosu naziva natrijumsko-litijumskim: ”Sve su više u usponu natrijum-litijumske baterije, jer natrijum imate svuda, puno je jeftiniji i nije ni blizu opasan kao litijum“.
Ovo ”ekspertsko-poslovno” izjašnjavanje protivreči elementarnim činjenicama koje opisuju kretanja u sferi ekonomije, rudarstva, auto-industrije i tehnologije uopšte. Samo u ovom trenutku u planu je da se u četiri godine otvori 14 rudnika litijuma u Evropi, a Nemačka je u cilju podsticaja proizvodnji litijumskih baterija dala novac svojih poreskih obveznika ni manje ni više nego švedskoj kompaniji Nortvolt da otvori gigafabriku za proizvodnju u Severnoj Nemačkoj.
Istovremeno, Kanada je posle velikih ulaganja u rudarenje kritičnih sirovina i materijala, prvi put prestigla Kinu u ulozi svetskog lidera za iskopavanje i preradu minerala iz kojih se dobija litijum
Takođe SAD, svetski lider u proizvodnji zelene energije, strateški promišljajući svoju sudbinu kao stvar nacionalne bezbednosti postavile su rudarenje litijuma. Savremena vojska oslanja na elektroniku, a samim tim, i na litijum kao resurs zbog litijumsko-jonskih baterija.
Treba istaći da je istina da postoje naučna nastojanja da se eksperimentiše sa natrijum-jonskim baterijama. Štaviše, zbog visoke cene litijuma, skupe, zahtevne i kontraverzne ekstrakcije ove rude, obnovljen je interes za natrijum jonske baterije. Čak su kineske kompanije HINA Battery i JAC napravile u februaru ove godine, eksperimentalni automobil Seahol EX10.
Ipak taj automobil pokazao je niz poteškoća i slabosti u odnosu na automobile koji koriste litijum-jonske baterije. Slabost natrijumsko-jonskih baterija u odnosu na litijumske je u potencijalu skladištenja energije u njima. Konkretno, automobili sa litijumsko-jonskim baterijama mogu da pređu više kilometara nego što bi to mogli automobili sa litijumsko-jonskim baterijama. Uzgred, natrijum litijumske baterije su korišćene za električne bicikle, ili depoe za skladištenje energije, a automobilskoj industriji su domenu istraživanja i eksperimenta i to u Kini.
Eksperimentalni karakter automobila Seahol EX10, pojavljuje se kao argument protiv rudnika litijuma u Srbiji u okolnostima kada je na evropskom kontinentu najprodavaniji model automobila 2023 automobil marke Tesla koji prototip savremenog električnog automobila. Evropom i svetom vlada ”litijumska groznica”, niču gigafabrike baterija, a ključni svetski proizvođači automobila, poput Folksvagena i Mercedesa, ulažu ogroman novac u istraživanja elektro-mobilnosti i fabrike za proizvodnju baterija. Uzgred, Kina je zemlja iz koje dolazi najveći svetski proizvođač električnih automobila sa litijumsko jonskim baterijima BYD.
BYD je upravo proslavio prodaju sedam miliona automobila i priprema se na pohod na evropsko tržište. Ambiciju kompanije prati otvaranje fabrike električnih automobila u Segedinu, na granici sa Srbijom.
U ovom slučaju poređenja litijumsko-jonskih baterija i natrijumsko-jonskih baterija, propaganda čini ”čuda”. Naime, eksperimentalni tip automobila na natrijumsko-jonske baterije koristi se kao osnova za pobijanje brzo rastuće industrije litijumsko-jonskih baterija, auto-industrije koja ide u pravcu električne mobilnosti i ekspanzivnog traganja za litijumom što je strateški cilj svih velikih svetskih igrača u ekonomiji.
Mimo skrivanja ili pogrešnog prikazivanja činjenica o litijumskoj groznici u svetu i ekspanzivnoj industriji litijumsko-jonskih baterija, te izgradnji fabrika električnih automobila i njihovog plasmana na svetskom tržištu, primetna je i tendencija da eksperti ne koriste ni najjednostavnije analitičke metode u objašnjenju nekog privrednog projekta, poput projekta ”Jadar”. Nema jednostavne i uverljive analize dobiti i gubitaka, posebno ne u kontekstu analize negativnih efekata odustajanja Srbije od projekta i zabrane rudarenja litijuma. Isključivanje ovog jednostavnog analitičkog modela, ”ekspertska“ mišljenja transformiše u propagandu, tačnije kontra-propagandu otvaranju rudnika kompanije Rio Tinto. Propagandni manevar anti-vladinih medija je jasan:
Slično direktnom učešću u kampanji protiv političkih aktera na vlasti, pre svega predsednika Vučića i njegove partije, pojedini mediji, pre svih Nova S i N1, uključili su se u direktnu polemiku sa kompanijom Rio Tinto.
Ova okolnost je zanimljiva jer smo svedoci transformacije uloge medija u demokratskom društvu. Mediji u demokratskom društvu imaju dvostruku ulogu : otkrivanje i prenos informacija i otvaranje prostora za različita uzajamno sukobljena shvatanja o važnim društvenim i političkim problemima.
Mediji ne treba da budu ideološki obojeni, a još manje treba imaju ulogu dnevnopolitičkih aktera zainteresovanih za konstelaciju odnosa moći u javnom mnjenju i institucijama sistema. Ono što važi za sferu politiku, posledično trebalo bi da važi i za sferu ekonomije, kulture, nauke i druge oblasti društvenog života.
Slučaj kompanije ”Rio Tinto” i njenog projekta „Jadar” pokazuje upravo drugačiji pristup medijima od onoga kakav bi bio primeren profesionalnom mediju u liberalno-demokratskom poretku.
Mediji su transformisani u ”ideološko-informacione tvrđave” određenih političkih stavova, ekonomskih interesa i navodno društvenih vrednosti. Samouverenost u pogledu štete koju povlači za sobom projekat ”Jadar” kompanije Rio Tinto je tolika da su pojedini mediji, poput N1, sa moralnom indignacijom reagovali na demante koje po zakonu ova kompanija ima neprikosnoveno pravo u slučaju da prepozna da su njena prava i interesi neopravdano ugroženi. Tako, N1, sa moralističkim čuđenjem zbog legitimne reakcije kompanije Rio Tinto koja na dnevnom nivou ”osuđena” medijske ”atentate” Nove S i N1.
Nije N1 samo prebrojao broj reakcija Rio Tinta na svakodnevne političke i navodno ekspertske napade, već se redakcija N1 pojavila kao neposredni akter medijskih polemika Na odgovor kompanije Rio Tinto, redakcija N1, naime, otvoreno zauzima negativan stav prema projektu „Jadar”: ”…postoje brojni dokazi da, sa sadašnjom tehnologijom, kopanje litijuma nije moguće bez velikog negativnog uticaja na životnu sredinu. Tu tehnologiju ne poseduje ni Rio Tinto, niti druge kompanije koje
se bave ovim poslom. O negativnom uticaju govori i to da i pored višegodišnjih analiza i istraživanja u Evropi nije otvoren ni jedan rudnik litijuma, čak ni onaj gde bi se litijum vadio iz vode, što je daleko manje agresivna metoda. Razlog tome je upravo izuzetno negativan uticaj na životnu sredinu sa sadašnjim tehnologijom. U Sjedinjenim Američkim Državama otvoren je jedan takav rudnik, u pustinjama Nevade, dok se od drugog rudnika, takođe u pustinji Nevade, odustalo zbog uticaja na životnu sredinu i kulturno nasleđe starosedelaca. Praksa pokazuje da su se ovakvi rudnici otvarali i u pustinjama. Podsećamo, da je projekat Jadar planiran je u delu zemlje koji je najbogatiji vodama u Srbiji, sa velikim rezervama kvalitetnih podzemnih voda koje garantuju snabdevanje i poljoprivrednu proizvodnju i tokom suša, što je jako važno za sve građane Srbije, s obzirom na klimatske promene, odnosno globalno zagrevanje.”
Dakle, odgovor redakcije N1 doslovno prepričava negativni ekspertsko-političkih stav opozicionih stranaka i navodno ekološki svesnih ličnosti. Ova sličnost je upadljiva kako na semantičkom tako i na retoričkom planu i jasan je indikativni dokaz da su mediji poput N1,Nova S, Danas-a, i drugih anti-vladinih medija, surovi politički protivnici projekta „Jadar”.
U slučaju ovih medija, nije reč samo o medijskom ”krstaškom ratu” protiv jedne kompanije, već i ideološkoj i dnevnopolitičkoj borbi protiv aktuelne vlasti.
Opozicioni krugovi, bilo strogo politički, bilo medijski, stavljaju znak jednakosti između statusa projekta ”Rio Tinta” i aktuelne vlasti predvođene SNS-om.
U rasplamsanom žaru političke borbe previđaju okolnost da Rio Tinto došao u vreme vlasti dela sadašnje opozicije, kao što se prave ”slepi kod očiju” i ”gluvi kod ušiju” kada vide i čuju o litijumskoj groznici u svetu i rastu automobila.
U opozicionoj vizuri, za potencijalnu ekološku kataklizmu kriv je i Vučić i razume se, Rio Tinto. Problem ove opsesivno-kompulzivne kritike što svaka trajna zabrana povlači dve stvari : skupu cenu odštete i (samo)izopštavanje Srbije iz neminovne zelene tranzicije i projekta e-mobilnosti. Narodski rečeno, i skupo i opasno , preciznije oštro i bezrazložno, ali i ne neočekivano. Štaviše, medijski je realno baš kao naš život. Ostaje nada u zdrav razum i elementarno intelektualno poštenje i društvenu odgovornost. Prilika za rast ekonomije je jako malo, a treba učiti od uspešnijih, usvajanjem nove tehnologije i znanja, i tako sigurno ići u put blagostanja.
Na novoj Vladi Srbije je da odluči. Čini se da bi dinamično i tehnološki najsavršenije rešenje moglo da glasi: rudarenje litijuma uz uvažavanje evropskih ekoloških standarda.
Ponošev poslanik Slobodan Cvejić priznao je na tajkunskoj televiziji da je opozicija na predstojećim izborima potpuno pukla!
08.05.2024
19:48
Politikolog Dušan Milenković istakao je da cela opozicija izlazi na izbore 2. juna, samo što Dragan Đilas, Zdravko Ponoš, DSS i SSP ne izlaze u Beogradu.
07.05.2024
10:23
Iz dana u dan ne prestaju udruženi napadi na deo opozicije koja je odlučila da izađe na izbore 2. juna, pa je sada najnoviji napad na njih to da nije moralno što se nisu odlučili za bojkot.
07.05.2024
10:09
Opozicioni novinar i predsednik NUNS-a, Željko Bodrožić, raskrinkao Pavla Grbovića, pa spomenuo i 4. 000 fantomskih potpisa!
07.05.2024
09:59
Opozicioni politikolog Dušan Milenković priznao je da je bojkot izbora loš potez i da nema pozitivnog scenarija za one koji planiraju bojkot izbora!
07.05.2024
09:49
U Info večeri o istorijskoj poseti predsednika Si Đinpinga i sporazumima koji će doneti benefite za Srbiju, govorili su Darko Obradović, iz Centra za strateške analize i Ljubomir Đurić iz Centra za Nacionalnu politiku.
08.05.2024
21:34
U novom Glavnom dnevniku Informer TV, gostovao je spoljnopolitički komentator Miroslav Stojanović, a on je govorio o poseti kineskog predsednika Si Đinpinga Srbiji.
08.05.2024
20:45
O aktuelnim svetskim žarištima, ali i o spoljnoj i unutrašnjoj politici Rusije i njenom uspehu na frontu u Ukrajini, govorili su Vlastimir Vidić, novinar, prof. dr Dragan Radenović, Miloš Jevtić, novinar i ekspert za specijalne jedinice, Igor Damnjanović, novinar i ratni reporter.
08.05.2024
19:32
U novom Info danu o poseti kineskog predsednika Si Đin Pinga Srbiji, ali i odnosima Kine i naše zemlje, govorili su Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost i Aleksa Grubešić iz Centra za društvena istraživanja.
08.05.2024
16:21
Aco Tomić (76), penzionisani general i bivši načelnik Uprave bezbednosti Vojske SRJ, preminuo je i sutra će biti sahranjen u Gornjem Milanovcu.
08.05.2024
19:27
Ukupno trinaestoro dece povređeno je kada se srušio ringišpil u Kuršumliji.
08.05.2024
18:19
Više javno tužilaštvu u Zaječaru potvrdilo je informaciju, koja se pojavila u pojedinim medijima, da nova DNK veštačenja koja su pristigla u to tužilaštvo ne pokazuju da postoje biološki tragovi ubijene devojčice Danke Ilić (2) iz Bora.
08.05.2024
16:22
Ukupno trinaestoro dece povređeno je kada se srušio ringišpil u Kuršumliji.
08.05.2024
16:31
Muškarac S. R. (65) iz Vučja, koji je teško povređen danas oko 13.30 sati na ulazu u Leskovac iz pravca Niša u sudaru autobusa i putničkog vozila kojim je upravljao, podlegao je povredama u Urgentnom centru Opšte bolnice Leskovac.
08.05.2024
21:54
Fudbaleri Crvene zvezde savladali su u gostima ekipu Mladosti iz Lučana minimalnim rezultatom 1:0 (0:0) u četvrtom kolu plej-ofa Superlige Srbije.
08.05.2024
20:20
Fudbaleri Fiorentine drugi put uzastopno plasirali su se u finale Lige konferencija.
08.05.2024
21:05
Topolčani došli na samo dva boda minusa u odnosu na Partizan, ključni mečevi protiv Mladosti i Čukaričkog.
08.05.2024
19:30
Fudbaleri Partizana odigrali su nerešeno 3:3 u meču 34. kola Superlige Srbije, ali ono što su promašili pod Bagdalom crno-beli će još dugo da pamte.
08.05.2024
17:56
Srpski teniser želi da dogura što dalje u Italiji.
08.05.2024
18:47
Policijski čas na ulicama Viljnusa izazvao je paniku među stanovnicima jer nisu bili propisno informisani i plaše se naoružanih vojnika na ulicama, rekao je gradonačelnik litvanske prestonice Valdas Benkunskas.
08.05.2024
22:00
Prema prvim rezultatima do sada prebrojanih glasova sa biračkih mesta kada je reč o predsedničkiom izborima u Severnoj Makedoniji, prednost kandidata VMRO-DPNE Gordane Šiljanovske Davkove u odnosu na Stevu Pendarovskog iz Socijaldemokratskog saveza (SDSM) je ogromna. Šiljanovska Davkova je dobila na 80 odsto obrađenih mesta podršku 413.598 glasača, a Pendarovski 186.954 birača!
08.05.2024
21:16
Teza koja se čula na Zapadu da će ruski predsednik Vladimir Putin napasti zemlju članicu NATO-a je američka laž, piše bivša službenica CIA Rebeka Kofler u komentaru za "Njuzvik".
08.05.2024
18:35
U Glifadi kod Atine uočena je mala plava ajkula.
08.05.2024
13:49
Služba državne bezbednosti Gruzije saopštila je danas da je cilj organizatora protesta protiv usvajanja zakona "O transparentnosti stranog uticaja" u toj zemlji da nasilno preuzmu vlast koristeći metode "srpske nevladine organizacije CANVAS".
08.05.2024
15:24
Potresna ispovest Huana Pabla Eskobara i njegova životna priča govore o tome kako je uspeo da se izvuče iz neželjenog nasleđa, kako je video dve suprotne strane svog oca i živeo život u bekstvu.
08.05.2024
15:45
Srpski glumac je preminuo u svojoj 24. godini života.
08.05.2024
14:35
Nagrada "50 godina" Motovun film festivala biće dodeljena Bogdanu Dikliću biće na festivalu "Cinehillu" koji se održava od 24. do 28. jula u Gorskom kotaru, saopštili su organizatori.
08.05.2024
13:55
Slavni glumac je tokom svoje bogate karijere iza sebe ostavio brojne sjajne uloge, ali i izjave i intervjue koji se i danas prepričavaju.
08.05.2024
13:07
Povišeni krvni pritisak, pojedinačno gledano, najznačajniji je faktor rizika za nastanak kardiovaskularnih oboljenja.
08.05.2024
19:00
Mnogi ljudi dožive ogroman stres kada im nestane kofer sa aerodroma, ipak, na ovom mestu se to nikada nije desilo.
08.05.2024
17:00
Od par jeftinih sastojaka napravite proju koju će svi obožavati.
08.05.2024
16:25
Svi ljudi koji cene svoju privatnost će se oduševiti jer njihove priče neće više moći svako da vidi.
08.05.2024
15:45
Ovo je pravi primer kakav tretman treba da imaju naši ljubimci o kojima brinemo.
08.05.2024
15:11
Folkerka prvi put počela da razmišlja o odlasku na najveće muziko takmičenje u Evropi.
08.05.2024
19:54
Bivši košarkaš je poživeo veliku tragediju gubitkom bliskog ćlana porodice, ova tuga će ga pratiti tokom celog života.
08.05.2024
19:30
Pevačica prokomentarisala bizaran nastup na najvećem muzičkom takmičenju u Evropi
08.05.2024
18:46
Pevač poput mnogih kolega prepustio publici da peva, a niko ga nije konstatovao
08.05.2024
18:11
Poznati harmonikaš oženio se juče lepom doktorkom, a kako je istakao venčanje mu je bilo veoma emotivno, dok je slavlje bilo za pamćenje.
08.05.2024
17:36
Tradicionalna akcija davanja krvi u poznatom kragujevačkom restoranu "Biblioteka kod Milutina“ održaće se sutra, 9. maja.
08.05.2024
20:18
Od prvih dana maja pa do kraja avgusta Pešterci žive za tradicionalne vašare na kojima se često okupi između 20.000 i 30.000 ljudi. Tako je bilo i ovih dana.
08.05.2024
19:31
Kardiolog jedne bolnice na jugu Srbije našao se u čudu kada su mu na početku nedavnog noćnog dežurstva kao "hitno stanje" doveli dedu (80) sa izraženom tahikardijom i neobjašnjivim bolovima.
07.05.2024
16:34
Mladi reprezentativac Srbije u stonom tenisu Andrej Radulović iz Niša, ima samo 19 godina, ali iza sebe već ima nekoliko dobijenih teških životnih bitaka. Zato je sada rešen da dobije još dve.
08.05.2024
17:11
Tradicionalna manifestacija ''Jagnjijada'' biće održana od 17. do 19. maja u centru Jagnjila, u organizaciji udruženja „Jagnjijada – Jagnjilo“, pod pokroviteljstvom Opštine Mladenovac., a posetioce očekuje i bogat kulturno- umetnički program.
08.05.2024
16:10
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.