• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Informer/Blic

04.05.2024

09:22

Zahtevi roditelja budućih prvaka sve apsurdniji: Biraju koga neće u odeljenju, traže veze, prave spiskove

Shutterstock

Društvo

Zahtevi roditelja budućih prvaka sve apsurdniji: Biraju koga neće u odeljenju, traže veze, prave spiskove

Podeli vest

Za decu predškolskog uzrasta i njihove roditelje, iako se kalendarski bliži kraj školske godine, zapravo tek kreću aktivnosti koje se tiču upisa u prvi razred osnovne škole.

Od obaveznih lekarskih pregleda koji se realizuju još od februara, preko dana otvorenih vrata u školama, pribavljanja potrebne dokumentacije pa sve do testiranja koja se tradicionalno realizuju od 1. aprila. Nepoznanica za decu je dosta, a za roditelje, čini se još više. Jedna od stvari kojoj pridaju veliki značaj je koju školu će dete upisati i kod koje učiteljice u razred upasti.

Termin "upasti" mogao bi se zapravo potpuno drugačije definisati, jer je sve više roditelja koji na određeni način nastoje da unapred odrede gde će njihovo dete provesti svoje prve četiri godine školovanja.

Ova polemika povela se i na društvenim mrežama, gde su komentari pojedinih roditelja bili da "ako biraju zubara, frizera ili doktora, zašto ne bi mogli i učiteljicu za svoje dete". Drugi su pak imali potpuno suprotno mišljenje, smatrajući da tako nešto nije primereno.

Foto: Shutterstock

 

 

"Neki su napadni, neki samo pokušaju"

Kako za "Blic" priča N. J. majka troje osnovaca jedne novosadske škole, opšte je poznato da roditelji pokušavaju da intervenišu prilikom upisa dece u školu birajući učiteljicu, ali i drugare.

- Znam da je bilo slučajeva gde su roditelji prilikom testiranja sugerisali da bi voleli da njihovo dete bude kod određene učiteljice na glasu. Bilo je i povlačenja raznih veza, poznanstava, svega. S druge strane, poznato mi je da su u velikom broju tražili da njihovo dete bude u razredu sa nekim drugarom ili drugaricom iz vrtića. Ponekad bih čula da su te želje ispunjene, a ponekad i nisu, pa ne znam da li je reč o (ne)uspešnim intervencijama ili je u pitanju slučajnost - objašnjava ona.

Prema njenim rečima, činjenica je da mnogo pre upisa bude govora o tome "na kakvom glasu" je određena škola ili učitelji i nastavnici u istoj. Mnogi roditelji već tada napamet formiraju mišljenje o nekome, na osnovu tuđeg iskustva.

- Koliko sam upoznata, prilikom testiranja i formiranja odeljenja vodi se računa o više faktora. Najpre kako dete uradi test, ali i druge okolnosti poput funkcionalnosti porodice, socijalnog stanja i ostalih faktora. Lično sam imala sreće da mi sva tri deteta imaju dobre učiteljice, a nisam pokušavala ništa da intervenišem - naglašava ona.

Lista zahteva roditelja je veoma široka

Kako za "Blic" objašnjava Darko Eger, predsednik Aktiva direktora osnovnih škola Novog Beograda i direktor OŠ "Kneginja Milica", biranje učiteljice je samo jedan od zahteva roditelja.

- Suština upisa se pomera ka uslužnoj delatnosti a ne obrazovno-vaspitnoj kako bi trebalo da bude. Liste zahteva koje podnose roditelji prilikom upisa su sve veće, a sve ide i do svojevrsnih ultimatuma da neće upisati dete u školu ako im se želje ne ispune - objašnjava ovaj direktor.

Prema njegovim rečima, traže se najrazličitije stvari: od biranja smene deteta, preko obima nastave, pa do odabira učiteljice ili drugara sa kojima će dete ići u razred.

- U poslednje dve, tri godine imamo i potpuno suprotne zahteve: koju učiteljicu roditelji ne žele ili još apsurdnije sa kojim detetom nikako neće u razred. Mišljenje pedagoga i psihologa se nažalost ne uvažava dovoljno, a treba imati na umu da mora da se vodi računa o više parametara prilikom formiranja svakog odeljenja. Na prvom mestu tu je rezultat testiranja, ali i polna struktura, socijalni status, funkcionalnost porodice, razne sklonosti i afiniteti. Veoma često roditelji smatraju kako znaju šta je najbolje za njihovo dete, ali zanemaruju činjenicu da ga ne poznaju dovoljno kada je reč o ponašanju u kolektivu, na nastavi, sa autoritetima. Naravno, ima potpuno razumnih molbi i zahteva roditelja, a svaka škola gleda da izađe u susret, ali zbog sve brojnije "manjine" onih koji samo žele da se mešaju, oni razumni ispadaju retkost - navodi Darko Eger.

Kako dalje navodi, da bi se roditeljima moglo izaći u susret u nekim realnim potrebama, osnovna škola čiji je direktor ima određeno pravilo.

- Od svih roditelja pri upisu tražimo da odrede svoje prioritete i gradiraju šta im je važnije od čega. Da li je to konkretna učiteljica ili pak mogućnost celodnevne nastave, možda nešto treće. Na njima je da upišu, a mi se trudimo da izađemo u susret maksimalno - kaže sagovornik "Blica".

Neretko, dodaje Eger, dolazi do situacije da odmah posle 1. septembra nezadovoljni roditelji traže premeštaj, ali mnogo je više onih primera gde ipak shvataju da je za njihovo dete bilo dobro što zahtevi prilikom upisa možda nisu uslišeni.

Traže veze, prave spiskove

Prema rečima Dragane Ćupurdije koja je psiholog u osnovnoj školi i vrši testiranja predškolaca pred polazak u prvi razred osnovne škole, pokušaji intervencija roditelja su česta pojava, a mahom dominiraju u većim sredinama i gradovima gde ima mnogo više škola a samim tim i izbora.

- Dece je malo, a škola puno i dok većina roditelja koristi činjenicu što zakon dozvoljava upis deteta u školu po želji kroz podnošenje žalbi koje budu uvek odobrene, sve je više onih koji bi da biraju više okolnosti upisa. Tako biraju učiteljice, traže spajanje u iste razrede sa drugarima i tome slično - kaže Ćupurdija.

Foto: Shutterstock

 

 

S druge strane, kako dodaje, svakoj školi je bitno da nema tehnoloških viškova, čak da i zapošljavaju nove prosvetne radnike ako za to ima prostora i svakoj školi treba puno dece da je pohađaju.

- Pokušaji roditelja da se mešaju su najrazličitiji. Od traženja veza u školi i mimo nje do nastojanja da se dođe do samih učiteljica. Onda dođete u situaciju da u pojedinim školama učiteljice dođu sa spiskovima dece koja žele kod nje. Pa to je već formirano odeljenje, a to nikako nije dobro niti je dopustivo - priča naša sagovornica sa dugogodišnjim iskustvom rada u osnovnoškolskom sistemu.

Kako precizira, u želji da ugode deci i sopstvenim (pred)uverenjima, zanemaruju činjenicu da su stručnjaci tu da procene sve okolnosti koje određuju formiranje pojedinačnih razreda.

- Ne možete vi imati odeljenje u kojem su dominantno dečaci ili pak devojčice samo zato što su se slušale želje roditelja. Mora se voditi računa o svemu, da postoji jedan balans u postignutim rezultatima testiranja, socijalnim prilikama, polu, pa čak i da se pobrinemo da deca imaju poneko poznato lice u vidu drugara iz vrtića, ali to ne bi smeli da određuju roditelji. No, to se u velikoj meri dešava po školama - svedoči.

Posle, kako kaže, zarate sa tom istom učiteljicom koju su tražili, pa pišu zahteve za premeštaje i stvara se jedna apsurdna bezizlazna situacija a deca trpe.


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Izbori 2024

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Planeta

Šok vesti iz Irana! Raisijeva smrt sprečila veliku promenu?! U igri bila dva kandidata za vrhovnog vođu, a sad...
CNN TVRDI

Šok vesti iz Irana! Raisijeva smrt sprečila veliku promenu?! U igri bila dva kandidata za vrhovnog vođu, a sad...

Iranski predsednik Ebrahim Raisi (63) stradao je u helikopterskoj nesreći koja se u nedelju dogodila u pokrajini na granici s Azerbejdžanom, a nakon jednodnevne potrage danas je utvrđeno da su osim šefa države poginuli i šef diplomatije Hosein Amir-Abdolahijan i još sedam ljudi u letelici. CNN navodi da je Raisi bio najverovatniji kandidat za novog vrhovnog vođu Irana.

20.05.2024

09:48

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set

Srbija