PO OCU, MAJCI, NADIMKU? Vuk Karadžić objasnio KAKO SU NASTALA SRPSKA PREZIMENA! Jedna stvar će vas iznenaditi!
Podeli vest
Pišući o raznim običajima u Srba u knjizi „Život i običaji naroda srpskoga“ (štampana u Beču „u nakladi Ane udove V. S. Karadžića, 1867) Vuk St. Karadžić je, između ostalog, u poglavlju „podrijetlo“ pisao i o tome kako su naši stari – Hercegovci, Crnogorci, Srbijanci, Vojvođani, a i mi sa njima, dobijali prezimena
U Crnoj Gori i Hercegovini, karakteristična porodična, zajednička prezimena, „kojima se porodice pozivaju od koljena na koljeno kao i u ostaloj Evropi“. Prema Vuku, jedan od razloga ovom običaju, pre svega u Crnoj Gori, bila je i krvna osveta, „da bi onaj koji bi pomislio koga da ubije, odmah znao s kim će se zavaditi i koće krv dužan postati, i za to kad se onamo o kome govori, kaže mu se ne samo čij je sin i kako se po prezimenu zove ili – kao što oni kažu – od koga je bratstva, nego se još doda i iz koga je plemena, n. p. Savo Markov Petrović Njeguš; ako je pleme razdijeljeno na kakova osobita imena kao n. p. što je Cetinje na Bajice i na donji kraj, onda se doda još i to, n. p.: Điko Milov Marinović Bajica Cetinjanin.“
Hotel Staro zdanje koje upravo guta vatrena stihija ima dugu istoriju i simbol je ne samo grada Aranđelovca, već i Kneževine Srbije i srpske državnosti
22.03.2022
22:36
Za razliku od ovih predela, u Srbiji je, npr. bio običaj da se „svaki pozivao po svome ocu, dodavši očinome krštenom imenu –ović ili –ević (…), n. p. Milanović, Milošević, Milojević, Ranković, Miletić (i to je značilo: sin Milovanov, Milošev, Milojev, Rankov, Miletin); ako li je kome otac umreo prije matere, on se je pozivao po materi, dodavši materinom krštenom imenu, mjesto –a, -ić, n. p. Ružić, Smiljanić, Peruničić, Stanić, Nedić, Višnjić, Bojanić (i to je opet značilo: sin Ružin, Smiljanin i t. d.).“ Vuk dodaje kako mu je znameniti srpski ustanički vojvoda, Mladen Milovanović, rodom od Cerovića iz sela Tušimnje, pripovedao da se upravo po ocu zvao Milovanović. Međutim, kako su se hercegovačke i crnogorske porodice neretko selile u Srbiju, počeše one po ovom uzoru da uzimaju svoja prezimena, “a gdjekojima ako se i spominjalo staro prezime, najviše su ih kao poruge radi njime nazivali“.
S obzirom da kod Srba u užoj Srbiji nije postojala krvna osveta, kod njih je nedostatak zajedničkog porodičnog imena imao praktičan, a neretko i egzistencijalan značaj jer „ako je još ko bio od kake znatne i Turcima mrske porodice, prije mu je valjalo da se krije nego po njoj da se poziva…“ Mogli bismo da posmatramo neimanje prezimena kao poseban vid društvene mimikrije.
Srbi u „Carstvu Austrijskome u današnjem vojvodstvu“ su zadržaliisti običaj kao i Srbi južno od Save i Dunava.
Tako su se oni „zvali i pisali po očinome ili materinome krštenom imenu kao i u Srbiji“ sve „dokle im zemaljske starješine, osobito videći da u jednoj kući i u jednoj porodici ima po nekoliko različnijeh prezimena, nijesu to zabranile, te su ona imena kojima se ko po ocu ili materi zvao, ostala u napredak prezimena.“
Vuk navodi primer vršačkog oborkneza Arse koji je po svom ocu poneo prezime Manojlović „i kad je za zasluge svojega oca Manojla postao madžarski plemić, primio je njegovo kršteno ime Emanuel za prezime“. Iz ove porodice poteći će i jedan od nekoliko srpskih generala koji će predvoditi rusku carsku vojsku u Borodinskoj bici – Đorđe Arsenijević Emanuel.
Dalje, prema Vuku, bilo je slučajeva u kojima su i bosanski muslimani zadržavali svoja stara prezimena: „…osobito gospoda, drže svoja stara prezimena, pa još onaka koja pokazuju da su njihovi stari bili hrišćani i da se oni po zakonu (=vera: prim. aut.) samo zovu Turci, a po rodu i po jeziku da su pravi Srbi, a kojijeh bi oni po svome današnjemu mišljenju valjalo da se stide“ . Od njih su Vuku poznati Filipovići, Đurđevići, Todorovići i dr. od kojih su neka poznata do dan-danas. Uzrok ovoj pojavi je taj, smatra Vuk, što su im se na predačko prezime vodila i prepisivala zemlja, pogotovo u slučaju veleposedničkih porodica: „Može biti da je kod njih uzrok što su ova prezimena u starijem njihovijem beratima na spahiluke i na ostala gospostva.“
Još jedan od starohercegovačkih kurioziteta, bio je nadimak (spitznamen).
Među Srbima istočno od Drine, običaj davanja nadimaka nije bio toliko rasprostranjen dok, sa druge strane, u Hercegovini i Crnoj Gori „mnogo čeljade (i muško i žensko) ima još po jedno ime osim krštenoga.“ Ti nadimci su mogli imati dvojako značenje, odnosno, mogli su biti nadenuti „u kući kao od milosti“, dok su ovi drugi sticani „izvan kuće, ponajviše podsmijeha radi“. Nadimak je, izgleda, bio dosta raširena pojava i često menjao i kršteno ime. Vuk ističe kako je nekoliko puta putovao sa izvesnim Šutom sa Cetinja za Kotor i nazad ali, ne samo da mu nije doznao pravo ime, „nego mi ga nijesu znali kazati ni njegovi znanci sa Cetinja i iz Kotora.“
Na kraju, jedan od korena novonastalih prezimena, mogao se naći i u nasumičnim imenim poput Karađorđevog vojvode Petra Džode za čijeg sin Vuk zna da se preziva Džodić ili poput prezimena Čarapić, koje je nosio Vasa, još jedan Karađorđev vojvoda. Takođe, prezimena su mogla postati i „od kake službe ili kakog osobitog posla“ pa tako imamo Vojvodiće, Kneževiće, Vlastelinoviće, Barjaktareviće, Pisareviće, Lončareviće, Terziće, Kujundžiće, Svirčeviće, Vođeviće, Slijepčeviće, Ovčareviće, Stanareviće, Vračariće, Popadiće i dr.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Hotel Staro zdanje koje upravo guta vatrena stihija ima dugu istoriju i simbol je ne samo grada Aranđelovca, već i Kneževine Srbije i srpske državnosti
Ukrajinske oružane snage izgubile su do 495 vojnika u zoni odgovornosti ruske borbene grupe Zapad u proteklih 24 sata, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.
I pre nego što je zakon o mobilizaciji stupio na snagu, ukrajinske vlasti su odlučile da obustave izdavanje dokumenata muškarcima u inostranstvu, kako bi ih "kaznile" što su otišli ili planiraju da odu iz Ukrajine.
Izborna komisija gradske opštine Vračar usvojila je danas ukupni izveštaj o rezultatima izbora za odbornike Skupštine gradske opštine Vračar, prema kojem je najviše glasova osvojila lista Biramo Vračar.
Marko Bastać, kandidat na beogradskim izborima ispred Grupe građana "Čuvari Starog grada", progovorio je o ultimatumu liste "Biram borbu" da do ponedeljka donese odluku o sastavljanju vlasti sa njima u Starom gradu i otkrio da pomenutoj listi nad glavom "visi" lično Dragan Đilasa!
Marko Bastać, kandidat na beogradskim izborima ispred Grupe građana "Čuvari Starog grada", gostujući u jednoj emisiji, podsetio je na nasilništvo Radomira Lazovića, koji je u izbornom danu 2. juna nasilno upadao u privatne ugostiteljske objekte!
Kako saznajemo, Viši sud u Beogradu sinoć je odbacio tužbe opozicione koalicije “Biramo Vračar” na izborne rezultate na tri biračka mesta. Ovom odlukom izbori za skupštinu gradske opštine Vračar formalno su završeni i Srpska napredna stranka će formirati opštinsku vlast kao i u prethodna dva mandata.
Marko Bastać, kandidat na beogradskim izborima ispred Grupe građana "Čuvari Starog grada", rekao je da nije korektno ni normalno davati bilo kakve ultimatume, nakon što je Radomir Lazović poručio da Bastać ima rok do ponedeljka da donese odluku o formiranju vlasti na Starom gradu.
Gosti Info večeri bili su prof. dr Zoran Milosavljević iz Instituta za političke studije i predsednica udruženja sunarodnika Rusije Marina Galogaža. Oni su govorili o odnosima Rusije i Zapada, ali i žarištu na tlu Ukrajine.
U novom izdanju emisije Intervju dana, gošća je bila Milica Nikolić iz Predsedništva SNS, a ona je govorila o geopolitičkoj i ekonomskoj situaciji u Srbiji i regionu.
U novom izdanju emisije Rat uživo, o aktuelnim ratnim žarištima u svetu, odnosima Rusije i Zapada, ali i o mirovnom samitu u Švajcarskoj, govorili su gosti prof. Miloš Laban, politički analitičar, Danijel Simić, osnivač portala "Frontal.rs", Dejan Jelača, novinar i prof. dr Branko Nadoveza iz Instituta za noviju istoriju.
U novom Info danu o mirovnoj konferenciji o Ukrajini, svetskim žarištima, ali o odnosima Rusije i Zapada, govorili su gosti pukovnik u penziji Milan Jolović Legenda i Dragan Stanojević, narodni poslanik.
Čovek koji se predstavlja kao dostavljač ukrao je porudžbinu iz jednog lokala, a da stvar bude gora, na Vračaru postoji organizovana grupa koja sprovodi tu "akciju"!
Fudbalska reprezentacija Španije razbila je Hrvatsku u meču prvog kola grupe B! Duel na "Olimpijskom stadionu" u Berlinu bio je najavljivan kao derbi prve runde, ali od toga je ostalo samo "mrtvo slovo" na papiru, pošto je "crvena furija" slavila sa ubedljivih 3:0!
Utakmicom između Italije i Albanije kompletiran je drugi takmičarski dan na Evropskom šampionatu! Meč u Dortmundu počeo je šokantnim vođstvom Albanaca, ali je aktuelni prvak Evrope brzo preokrenuo i na kraju slavio rezultatom 2:1!
Zarazna bolest tifus pojavila se na frontu među ukrajinskim vojnicima i za kratko vreme pretvorila se u epidemiju koja je desetkovala ukrajinske redove kao dodatni udarac usled zamora, pada morala i loše snabdevenosti.
Papa Franja zabrinut zbog ubrzanog razvoja veštačke inteligencije, poručio je na sastanku G7 da neće biti budućnosti za čovečanstvo ukoliko njegovu sudbinu preuzmu mašine.
Počeo je mirovni samit u Švajcarskoj gde se sastalo gotovo 100 zemalja i preko 50 šefova država da razgovaraju o trajnom prekidu vatre, među kojima su premijerka Italije, Đorđa Meloni, predsednik Francuske Emanuel Makron i predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
I pre nego što je zakon o mobilizaciji stupio na snagu, ukrajinske vlasti su odlučile da obustave izdavanje dokumenata muškarcima u inostranstvu, kako bi ih "kaznile" što su otišli ili planiraju da odu iz Ukrajine.
Za 50 godina kultni film "Valter brani Sarajevo" pogledalo je više od 11 milijardi ljudi. Osim u bivšoj Jugoslaviji, film je postigao neverovatan uspeh u Kini, gde Velimir Bata Živojinović, koji je odigrao antologijsku ulogu u tom filmu, i danas ima kultni status.
I mačke mogu da uživaju u nekim vrstama voća kao poslastici, ali uvek je važno paziti na količine i proveriti jesu li određeni plodovi sigurni za njih.
Poznati hotelijer iz Kragujevca Milenko Marjanović (83), veliki fan fudbala, verovatno je najstariji navijač koji će reprezentaciju Srbije bodriti sa tribina AufŠalke arene u Gelzenkirhenu na utakmici protiv Engleske!
U selu Lipovac kod Topole u nedelju, 16. juna održaće se druga Lipovačka gulašijada. Ideju za ovu manifestaciju dobili su ovdašnji meštani koji su gulašijadu prošle godine organizovali prvi put, a za sutra je najavljeno čak 50 ekipa!
U okviru 8. Mеđunarodnog popisa bеlih roda učеsnici su u napuštеnom objеktu na Klisi u Novom Sadu prеbrojali 47 gnеzda, i kako navodе, u svakom aktivnom gnеzdu u prosеku ima tri do čеtiri mladunca.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.