Moštima ovog svetitelja klanjaju se hodočasnici iz celog sveta! Monasi iz Vinče ovde su prebegli u 18. veku
Podeli vest
U čudesnoj šumi, daleko od onoga što čovek danas naziva civilizacijom, "skriven” je manastir Bezdin, u krajnje zapadnom delu Rumunije, u Pomorišju. Ovde se nalazi i ćivot sa moštima Svetog Kirila Cvetkovića...
Danas ovde dolaze putnici namernici iz celog sveta, a nekada davno pohodili su ga naši preci. Bezdin je duhovno sedište pravoslavnih u Rumuniji koji već pet vekova u miru i pobožnoj tišini čuva bogatu istoriju Srba Pomorišana. Pripada Eparhiji temišvarskoj Srpske pravoslavne crkve u Rumuniji, u mestu Munara, županiji Aradskoj.
Urušenu crkvu Svetog Arhangela Gavrila u selu Dobrejance u zaseoku Crna Bara, u Poljanici kod Vranja, malobrojni meštani, ali i oni čije je poreklo odavde, rešili su da obnove.
U manastiru Kumanica, Božju pomoć osim pravoslavnih vernika, traže i muslimani. Čuven je po mnogim iscjeliteljskim čudima koja su se u njemu dogodila, zbog čega su ga ljudi nazvali – srpskim Ostrogom.
25.03.2023
23:00
Posvećen je Velikoj Gospojini (Uspenju Presvete Bogorodice). U 21. veku, već pri ulasku na ovo sveto mesto, kao u nekoj vremenskoj mašini, vratite se pet vekova unazad.
- Početkom 16. veka, srpska vlastela iz porodice Jakšić izgradila je manastir Bezdin. Prvi pomeni o njemu potiču iz 1539. godine, kada je počela gradnja. Da li je pre toga bio tu neki manastir ili crkva teško je reći, ali je i moguće, jer je nedaleko od Bezdina bio pravoslavni manastir Sv. Jovana Krstitelja u Moriseni (danas Čanadu ) - priča nam vodič Milinko Arsenov iz Kikinde.
Pored konaka, izgrađena je i crkva posvećena prazniku Vavedenje Bogorodice, pod arhimandritom Joasavom Milutinovićem i ikonomom Leontijem Bogojevićem, jeromonahom. Dobijajući u vlasništvo zemlju, šumu i vinograde, bratstvo se uvećavalo, a i sam manastir se gradio sa novim konacima.
- Koliko je manastir bio bogat i uspešan govori i podatak da je po proceni vrednosti iz 1901. godine utvrđeno da je manastirska zemlja površine 2.658 katastarskih jutara ( 1.075 hektara ), a ukupna vrednost oko 800.000 tadašnjih kruna. Zanimljivo je i to da je tokom Drugog svetskog rata u manastiru radila i pojačko - sveštenička škola - navodi Arsenov.
Tokom austrijsko-turskog rata, 1737. godine u Bezdin su izbegli i monasi iz manastira Vinča kod Beograda. Sa sobom su poneli, pored ostalog, i ikonu Majke Božije Vinčanske kao i carske dveri iz crkve manastira Vinča. Zajedničko manastirsko bratstvo je za igumana izabralo Teodosija iz Vinče i tada nastaje period užurbanog razvoja kada se i obnavlja i dograđuje ceo manastirski
kompleks.
Sada je u manastiru samo jedan monah, otac Ilarion ( Stanko Ivanković).
Manastirke relikvije
Pored ikone Majke Božije Vinčanske, sada i Bezdinske, čija je samo replika u manastirskoj crkvi (orginal je u vršačkom Vladičanskom dvoru Eparhije Banatske), u crkvi je i ćivot sa moštima mučenika Kirila Cvetkovića.
Kirilo Cvetković rodio se 1791. godine u Baošićima (Boka Kotorska), a zamonašio se u manastiru Savina kod Herceg Novog . Postao je sekretar Episkopa Kraljevića, tadašnjeg Vladike Šibenskog 1812. Kako je Kraljević bio tajno umešan u želju Beča da dalmatinske Srbe prevedu u uniju, Kirilo je to razotkrio i biva zatvoren i kažnjen na 20 godina robije u zatvoru Stara Gradiška.
Posle odsluženja kazne, proteran je u manastir Bezdin, u tada najistočniji srpski manastir. Tamo je proveo poslednje dane, gde se upokojio 1857. godine i sahranjen je pored crkve.
- Po odluci Eparhije Temišvarske i s blagoslovom episkopa Lukijana, u avgustu 2011. pristupljeno je otkopavanju moštiju Svetog Kirila Cvetkovića u manastiru Bezdin. Mošti su umivene, pomazane mirisnim jelejem i obučene u odežde.
Prenesene su u manastirsku crkvu gde se i sada nalaze. Svakodnevno se služe svete liturgije, a mnogobrojni hodočasnici dolaze ovde da se poklone moštima ovoga svetitelja - kaže vodič Milinko Arsenov.
Osnovna škola "Vožd Karađorđe" u Aleksincu koja je nedavno došla u centar medijske pažnje kada je direktorka kupila bubnjeve za đački orkestar, neobična je i po tome što u njenom holu raste prava morska palma i to ne iz saksije!
Nikola Srdić (24) iz prokupačkog sela Tovrljane usred dana pokušao je da odbrani svoje koze od vuka, koji je došao do njegovog dvorišta i zaklao dve koze.
Kad su pre više od dvadeset godina gosti jedne pirotske kafane čuli Sinišu Kočića kako svira harmoniku, rekli su mu "pa ti, bate, sviraš, ko što Brazilci igraju fudbal"!
Miroslava Đorđevića, samohranog oca iz sela Vratara, koji se nedavno povredio radeći na građevini, što je ovoj porodici sa dvoje maloletne dece glavni izvor prihoda, posetio je gradonačelnik Kruševca Ivan Manojlović.
Na Sabornom hramu na Bagdali kod Kruševca, posvećenom Svetim arhangelima, a građenom po uzoru na hram kod Prizrena, postavljen je prvi od šest krstova.
Zoološki vrt na Paliću odnedavno je bogatiji za dve ženke pegavih hijena koje su stigle iz susedne Mađarske. Tako je mužjak Moci (21) posle osam godina samačkog života dobio društvo...
Iz radionice samoukog drvodelje Miladina Lekića u zlatiborskom selu Šljivovica nedavno je izašla još jedna impresivna figura. Skulpturu "Tri prsta", visoku dva metra, uradio je za dvadesetak dana iz jednog komada hrasta!
Na radost ljubitelja roka, ovogodišnji Arsenal fest koji se održava u Kragujevcu od 27. do 29. juna začiniće i, po mnogima,najveći i najznačajniji bend ikada na prostoru bivše Jugoslavije!
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Urušenu crkvu Svetog Arhangela Gavrila u selu Dobrejance u zaseoku Crna Bara, u Poljanici kod Vranja, malobrojni meštani, ali i oni čije je poreklo odavde, rešili su da obnove.
Snimak terorističkog napada u Manhajmu, kada je napadač čiji identitet u trenutku objavljivanja ovog teksta nije poznat, napao nemačkog političara Mihaela Šturcenberger, zgrozio je svetsku javnost.
U naredna 2 časa oblačnost iz Slavonije zahvatiće Zapadnobački okrug i usloviti lokalne pljuskove sa grmljavinom, stoji u novoj najavi RHMZ od 18 časova.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu, Policijske ispostave za bezbednost na rekama, danas oko 17 časova, spasili osamnaestogodišnjeg maturanta koji je u alkoholisanom stanju uskočio u Savsko jezero.
Prеmijеr Miloš Vučеvić objavio jе na svom Instagramu družеnjе sa sportistima mеđu kojima su Nеnad Borovčanin, prеdsеdnik Boksеrskog savеza, kao i Zoran Bačulov, trеnеr еvropskog šampiona. Zanimljivo jе da jе Zoran rođеni brat Mišе Bačulova koji sе politički angažovao i postao ljuti politički protivnik.
Gost Intervjua dana bio je Marko Matić direktor Centra za odgovorne medije. On je govorio o etničkom čišćenju nad Srbima koje se događa na Kosovu i Metohiji, ali i o hibridnom ratu putem medija.
Presudu bivšem predsdniku SAD Donaldu Trampu i širenje fronta u Ukrajini, komentarisali su gosti "Rata uživo", bivši oficir JNA Veselin Šljivančanin i pukovnik Milan Jolović Legenda.
Slobodan Dimitrijević iz Srpsko ruskog pokreta i Dragan Petrović, analitičar, govorili su u Info danu o specijalnoj operaciji u Ukrajini, ali i o pokušajima Zapada da stvori veliko žarište u celoj Evropi.
Prema rečima svedoka, kako kaže, članova iz obezbeđenja koji su učestvovali u napadu na njih bilo je do 20, a onda su krenuli krvnički da ih šutiraju, udaraju rukama i nogarama od stola
Osnovno javno tužilaštvo u Skoplju podnelo je danas Osnovnom krivičnom sudu optužnicu protiv četvorice za ubistvo male Vanje Gorčevski (14) iz Skoplja i Panča Žežovskog iz Velesa.
Odluka Apelacionog suda u Beogradu je skandalozna i predstavlja samo još jedan dokaz da su danas sudovi u Srbiji sve osim onoga što treba da budu, a to je da budu mesto gde se utvrđuje istina i pravda.
Apelacioni sud u Beogradu smanjio je za tri godine zatvora kaznu Nikoli Bojoviću (25), optuženom da je 2. februara 2020. ubio Stefana Filića (18) iz Velike Plane.
Košarkaški klub Crvene zvezde izdao je saopštenje kojim je obavestio javnost da će prvom meču finalne serije Superlige Srbije protiv Partizana, na tribine hale "Pionir" moći samo navijači sa sezonskim ulaznicama.
Fudbleri Real Madrida i Borusije Dortmund u subotu uveče igraju finale Lige šampiona u Londonu, a grupu navijača "kraljevskog kluba" zadesila je neobična situacija pred put na Ostrvo.
Vladimir Zelenski je naložio ukrajinskim zvaničnicima da javno kritikuju američkog predsednika Džoa Bajdena jer neće prisustvovati predstojećem „mirovnom samitu" u Švajcarskoj, piše Fajnenšel tajms, pozivajući se na dokumente iz Kijeva.
Mihael Šturcenberger (59), nemački političar koga je pred početak skupa u Majnhamu u napadu nožem ranio napadač čiji identitet nije saopšten, ima neobičnu biografiju.
Na pres konferenciji u Beloj kući 24. maja 2024. godine predsednik SAD Džozef Bajden, odgovarao je na seriju pitanja među kojim je bilo, zašto odbija da komentariše o optužbama upućenim Izraelu, od strane Mećunarodnog krivičnog tribunala.
Fajnenšel tajms tvrdi da je u posedu poverljivih NATO odbrambenih planovima sastavljenim prošle godine. U njima se navodi da Alijansa može raspolaže sa manje od pet odsto neophodnih sposobnosti protivvazdušne odbrane koje su potrebne za zaštitu članica u srednjoj i istočnoj Evropi od ruskog napada punog obima!
Bivši američki predsednik Donald Tramp nazvao je suđenje na kojem je u četvrtak pred sudom u Njujorku proglašen krivim za prikrivanje novca i falsifikovanje poslovnih dokumenata "vrlo nepravednim".
Nikola Simić, Ružica Sokić, Rahela Ferari, Jelica Sretenović i Lane Gutović dali su svoj neizbrisiv pečat ovim kultnim filmovima koji su ih vinuli u zvezde srpske kinematografije.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.