IMA NEŠTO OPASNIJE OD NEPRAVILNOG KORIŠĆENJA PESTICIDA... Nisu ni svesni šta nam rade kada ga bace ili zapale!
Podeli vest
Poljoprivredna proizvodnja se ne može zamisliti bez primene pesticida, a njihova količina se svake godine povećava u cilju stabilnije proizvodnje što je, prema rečima stručnjaka, potpuno razumljivo.
S druge strane, kako kažu, apsolutno je neprihvatljivo i neshvatljivo da se ambalažni otpad od sredstava za zaštitu bilja razbacuje duž puteva, po njivama, da se meša sa drugim otpadom i ostavlja na divljim deponijama, konačno i samoinicijativno spaljuje što može ostaviti dalekosežne posledice po životnu sredinu i zdravlje ljudi.
U sredu, 10. avgusta u Kragujevcu u periodu od 11 do 13 sati na platou ispred zgrade Gradske uprave, u okviru projekta Povećanje stope reciklaže za baterije i sijalice, građani će moći da iskorišćene baterije i sijalice bezbedno uklone iz svog domaćinstva
09.08.2022
09:42
To je potvrdio predsednik UO Inženjera zaštite životne sredine Igor Jezdimirović koji kaže da to što još uvek možemo da vidimo veliki broj ambalaže od sredstava za zaštitu bilja bačene na neadekvatnim mestima najbolje govori o tome koliko ekološka svest nije razvijena kod jednog dela poljoprivrednika.
- Postoje preduzeća koja prikupljaju takav otpad i poljoprivrednici nemaju opravdanje da ga razbacuju i spaljuju. Ta preduzeća su u direktnom kontaktu sa distributerima tih sredstava i sa njima imaju dogovor da od krajnjih korisnika prikupljaju ambalažni otpad. U praksi se pokazalo da su najsavesniji oni poljoprivrednici koji od toga osećaju korist, oni koji računaju na subvencije i druge podsticaje stranih i domaćih institucija i fondova, a koje ne mogu da dobiju bez dokaza da su se na adekvatan način rešili ambalažnog otpada. Takav dokaz u vidu potvrde pružaju upravo firme koje prikupljaju takav otpad i to dosta dobro funkcioniše – priča Jezdimirović.
Ipak dodaje da je to samo deo reciklažnog sistema u kojem mnoge stvari ne funkcionišu po propisima jer se ambalažni otpad i dalje gomila.
- Distributeri imaju ugovore sa preduzećima koja prikupljaju ambalažni otpad od pesticida i na taj način se poštuju nacionalni zakoni. Problem ne prave oni koji redovnim putem nabavljaju pesticide jer su praktično u obavezi da se njihove ambalaže reše na adekvatan način mada ni na to nisu uslovljeni sem ako ne osete neki benefit. Problem prave oni koji van redovnih tržišnih tokova kupuju na pijacama i drugim mestima ilegalno sredstva za zaštitu bilja, pa im ne preostaje ništa nego da se tog otpada reše bacanjem na divlje deponije ili spaljivanjem, što je izuzetno opasno. Tu bi na scenu trebalo da stupi država sa pojačanom kaznenom politikom i širokom mrežom inspekcijskih službi koja očigledno ne radi dobro jer, ako se saplićemo o otpad po njivama, onda znamo da nešto ne funkcioniše, a to nam se upravo dešava – zaključio je naš sagovornik.
Šošević: Edukacija i razvijena svest o zaštiti životne sredine najbitniji
Aleksandar Šošević iz Udruženja za hemijsku, gumarsku industriju i industriju nemetala Privredne komore Srbije kaže da je veoma bitno raditi na edukaciji poljoprivrednika i razvijanju njihove svesti o zaštiti životne sredine zato što u našoj zemlji postoji sistem za rešavanje ambalažnog otpada od sredstava za zaštitu bilja.
- U našoj zemlji osnovano je nekoliko preduzeća, a njihova osnovna namena je da se smanje količine generisanog otpada, očuvaju prirodni resursi i uspostavi optimalno upravljanje ambalažnim otpadom u skladu sa najboljim iskustvima zemalja EU i sveta. Sistemski pristup se bazira na postupku trostrukog ispiranja ambalaže kojim se opasan ambalažni otpad prevodi u neopasan i koji krajnjem korisniku omogućava maksimalno iskorišćenje preparata, uštedu novca, ispunjenje zakonskih obaveza i zdravije životno okruženje. Preuzimanje otpada sa sakupljačkih mesta se obavlja po pravilu dva puta godišnje u periodu jun-jul i novembar-decembar, a po potrebi i češće, nakon čega se zbrinjava na adekvatan način u zavisnosti od karaktera otpada – objašnjava Šošević.
Lane zbrinuto skoro 400 tona otpada
Prema njegovim rečima, sakupljačka mesta su opremljena specijalnim kontejnerima za privremeno skladištenje ispražnjene ambalaže i sa vrećama za odvojeno sakupljanje isprane i neisprane ambalaže.
- Od početnih šest sakupljačkih mesta, sistem se razvijao tako da je krajem 2021. godine uspostavljeno 453 sakupljačke lokacije, a u ovom trenutku postoji više od 800 sakupljačkih mesta koja uključuju veća poljoprivredna gazdinstva, organizatore proizvodnje i poljoprivredne zadruge. U toku 2021. godine ukupno je sakupljeno i zbrinuto oko 270 tona ambalažnog otpada od sredstava za zaštitu bilja i 10 tona otpadnih pesticida, kao i oko 100 tona opasnog otpada iz drugih industrijskih grana privrede. Svim proizvođačima, uvoznicima i distributerima sredstava za zaštitu bilja omogućeno je da kroz izgrađeni sistem operatera ispune zakonske obaveze i izađu u susret kupcima, dok krajnji korisnici proizvoda dobijaju konkretno rešenje za odlaganje i zbrinjavanje ambalažnog otpada nastalog nakon pravilne upotrebe preparata – ističe Šošević.
Kako objašnjava, otpad se sortira, pakuje i obeležava na mestu nastanka (kod krajnjih korisnika proizvoda). Po pregledu otpada, sakupljač svojim vozilima sistematski obilazi lokacije generatora otpada i preuzima nastali otpad koji se zatim upućuje ili direktno na preradu (sortiranje, čišćenje, komprimovanje, mlevenje) ili na privremeno skladištenje do prerade, odnosno, izvoza. Deo otpada koji ne može da se prevede u neopasan otpad preradom upućuje se na insineraciju u zemlje EU zajedno sa depozitom koji ostaje kao rezultat čišćenja otpadne ambalaže koja je preuzeta od generatora. Ekonomski isplativa opcija je da se nakon delimičnog čišćenja i neutralizacije aktivnih materija u otpadnoj ambalaži, izvrši finalno zbrinjavanje takve ambalaže spaljivanjem u postrojenju pod kontrolisanim uslovima. Najčešće su to postrojenja cemantara ili insineracije.
- Nažalost, samo deo otpada na teritoriji Republike Srbije uspe da se sakupi pre svega zbog neodgovornosti generatora otpada koji otpad zakopavaju, spaljuju ili bacaju u reke i divlje deponije. Trenutno samo oko 30% ukupne emisije otpada od sredstava za zaštitu bilja završi u legalnim tokovima dok sve ostale količine završe kao opasan otpad bačen na divlje deponije, reke ili se spaljuje nelegalno – naglašava naš sagovornik.
Ljudi se osveste čim osete neki benefit
Prema njegovim rečima, generalno se broj ljudi koji su ekološki svesni povećava iz godine u godinu te da na to utiču mnogi faktori: mediji, školstvo i posebne edukacije na kojima insistiraju firme koje se bave prikupljanjem otpada.
- Ipak, najveće povećanje broja ljudi koji će svojim delovanjem da doprinesu zdravijem okruženju nije zbog njihove svesti, već zbog interesa. Ukoliko država i zajednica omogući pojedincu da ima neki benefit od pravilnog razvrstavanja i upravljanja otpadom, broj odgovornih se geometrijski povećava. Na primer, broj odgovornih poljoprivrednih gazdinstava se višestruko povećao u poslednjih godinu dana kada su ljudi shvatili da mogu da konkurišu za neku od subvencija, sertifikat ili kredite (npr. IPAD, GLOBALGAP, ISO…), samo u slučaju da otpad sakupe i predaju na dalje upravljanje odgovornom operateru. Za kranjeg korisnika preparata - usluge su besplatne. Drugi (ne tako efikasan način) je zakonodavstvo i sistem kaznenih mera koje treba da budu bar 10 puta strožije, ali i sistema olakšica koje uopšte ne postoje za one koji se odgovorno ponašaju u sistemu upravljanja otpadom (npr. poreske olakšice) – smatra Šošević.
Kiš: Regulisati ko može da kupuje pesticide
Predsednik Asocijacije poljoprivrednika Srbije Miroslav Kiš kaže da ne vidi rešenje za problem neadekvatnog odlaganja ambalažnog otpada od sredstava za zaštitu bilja jer su nam takvog otpada puni kanali, arterški bunari, vodotokovi, njive, divlje deponije koje često završavaju „na šibicu“.
- U našoj zemlji svako može da kupi pesticide što nije dobro. Nije dobro ni to što svako može da bude poljoprivrednik. Mi odavno apelujemo na zakonodavce da zavedu red u tom polju jer isto kao što ne može svako biti policajac, vojnik, vozač ili lekar, isto tako ne može svako da bude poljoprivredik. Pravi savestan poljoprivrednik nikada se ne bi tako rešavao otpada pa bi trebalo regulisati kome se sredstva za zaštitu bilja mogu prodavati. Naš je predlog bio da ta sredstva mogu kupovati samo ljudi obučeni za njihovu primenu, međutim to nije prihvaćeno, pa sada imamo strašnu situaciju na terenu da se saplićemo o otpad gde god krenemo u polju – priča nam Kiš.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U sredu, 10. avgusta u Kragujevcu u periodu od 11 do 13 sati na platou ispred zgrade Gradske uprave, u okviru projekta Povećanje stope reciklaže za baterije i sijalice, građani će moći da iskorišćene baterije i sijalice bezbedno uklone iz svog domaćinstva
Nemačka će postepeno napustiti savez sa Sjedinjenim Američkim Državama i okrenuti se partnerstvu s Moskvom, navodi bivši savetnik Pentagona, pukovnik Daglas Makgregor na društvenoj mreži Iks.
Vojni stručnjak, potpukovnik u rezervi iz LNR-a, Andrija Maročko, izvestio je RIA Novosti o sve češćim neborbenim gubicima jedinica Ukrajinske vojske duž Harkovskog pravca, izazvanih niskom disciplinom i zloupotrebom alkohola, droga i psihoaktivnih supstanci.
Predsednik pokreta ''Mi snaga naroda'' Branimir Nestorović izjavio je večeras da je lista čiji je nosilac osvojila oko devet odsto glasova na izborima za Skupštinu Beograda i čestitao Srpskoj naprednoj stranci na pobedi.
Vеličanstvеnim vatromеtom koji jе trajao i dužе od 10 minuta, u cеntru grada, kojom jе „Naša lista „Alеksandar Vučić – Novi Sad sutra“ osvojila vеćinu, koalicija okupljana oko SNS zahvalila sе građanima koji su im ukazali povеrеnjе i ovoga puta.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je večeras svim predstavnicima Srpske napredne stranke da pruže ruku svojim političkim protivnicima, jer oni sada imaju veoma značajnu zastupljenost u ogromnom broju gradova i opština.
Prema procenama Cesida i Ipsosa, a na osnovu 72 odsto obrađenog uzorka, najviše glasova osvojila je lista "Aleksandar Vučić - Beograd sutra" - 52,6 odsto.
Đorđe Miketić, kandidat za odbornika na decembarskim izborima čija je porno afera obeležila kampanju 2023. godine, oglasio se nakon što su saopšteni rezultati lokalnih izbora 2024.
Direktorka "Dnevnika" Sandra Mališić reagovala je na brutalan napad na Emiliju Marić, novinarku i direktorku Novosadske televizije, koji se danas desio ispred prostorija Novosadskog sajma. Njeno saopštenje prenosimo u celosti:
Lepo vreme omogućilo nam je da više vremena provedemo u prirodi, ali to znači da su nam stigli i krpelji, bube, komarci, pauci. Ima li krpelja više ove godine i šta savetuju lekari?
O besumučnom divljanju opozicije koja na sve načine želi da opstruiše izbore, govorili su gosti Informer TV Pavle Staničić, advokat i Predrag Jeremić, urednik informative portala "Pink".
Nebojša Obrknežev i Dejan Vuk Stanković, analitičari i Zoran Baki Anđelković, političar, komentarisali su na Informer TV divljanje opozicije po Novom Sadu i Beogradu, ali i lokalne izbore.
Nametanje unutrašnje nestabilnosti u Srbiji od strane prozapadne opozicije, komentarisali su gosti Specijalne emisije, analitičar Dejan Miletić i politički filozof Dragoljub Kojčić
Siledžijsko ponašanje i zloupotrebu poslaničkog imuniteta za nametanje anarhije od strane Radomira Lazovića, komentarisali su gosti Specijalne emisije, pukovnik Ilija Kajtez i narodni poslanik Milovan Drecun.
Devojka L. Z. (18) preminula je u borskoj Opštoj bolnici od povreda koje je zadobila u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila danas nedaleko od skretanja za Banjsko polje kod Bora, saznaje Informer.
Sud u Madridu koji istražuje nestanak Ane Marije Knežević, kojoj se svaki trag izgubio u februaru, zatražio je od Tužilaštva Srbije da pristupi digitalnim podacima iznajmljenog automobila za koje se sumnja da je njen suprug David Knežević koristio prilokom izvršenja zločina.
Prema nezvaničnim rezultatima na osnovu svih prebrojanih glasova iz izbornog štaba Demokrata/SNP DPS je dobio 35,21 odsto glasova, odnosno 977 glasova ili 11 mandata.
Prema planovima Vašingtona, nova vojna alijansa, koja bi, osim SAD, uključila Kanadu, Japan i Južnu Koreju, trebalo bi da se proširi na arktički i pacifički region, a njen glavni strateški cilj bilo bi obuzdavanje i Rusije i Kine, piše ruski geopolitičar Leonid Savin za sajt "Geopolitika".
Pet kovčega sa natpisom "Francuski vojnici iz Ukrajine" otkriveno je u subotu u podnožju Ajfelove kule u Parizu, gde su tri osobe privedene. Policija istražuje "moguće strano mešanje", saznaje agencija Frans pres.
Ankica D. (57) svirepo je ubijena od strane svog supruga Ž.D. (61), koji je navodno, nakon ubistva, otišao u policijsku stanicu i priznao krivično delo.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.