• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA

Autor: Informer.rs

19.01.2024

07:05

Banjalučka, Kafanska, Muftijina, Sirotinjska…  Evo kako se zvalo prvih 40 ulica u Beogradu

Printscreen You Tube

Beograd

Banjalučka, Kafanska, Muftijina, Sirotinjska… Evo kako se zvalo prvih 40 ulica u Beogradu

Podeli vest

Ulice naše prestonice često su menjale imena, a mnogi ne znaju koje nazive su nosile prvih 40 ulica u Beogradu.

Samo najtvrđi kamen odoleo je najburnijim vremenima, od 15. do 18. veka, u kojima su se hrišćani i osmanski Turci borili za Beograd. A tek je uskrsnuće srpske države u 19. veku donelo vreme u kojem je grad počeo da u nekom kontinuitetu ipak opstaje uprkos novim ratovima… Tek tada osnovali smo naše glavne ulice i trgove, od kojih mnogi i danas nose isto ime kao i u 19. veku.

Ali, malo je podataka i još manje mogućnosti da zamislimo kako je Beograd izgledao nekada. Mnogo džamija, mahala i čaršija, orijentalna varoš podignuta bez ikakvog plana, pustošenje i ponovno podizanje.

Nazivi ulica postojali su i nekada, ali više su to bila neformalna imena, tek katkad zapisana i u nekom dokumentu.

Na primer, u vreme Turaka važnije su bile mahale – naselja oko džamija ili čaršija. U njima su bili brojni bezimeni sokaci i budžaci. Poznate hrišćanske mahale u Beogradu su bile: Trg, Tabakhana, Vračar i Crkva.

Foto: Printscreen You Tube

 

Ipak, u 16. veku Beograd je imao dve jasno definisane čaršije: Donja ili Duga, koja prati današnju Ulicu cara Dušana, i Gornja, poznata i kao Bajram-begova. Kasnije se pojavila i jedna nova čaršija na prostoru današnje Narodne skupštine, nazvana Mali Pazar.

U balkanskim su čaršijama, inače, bili nanizani dućani ili bazari (svojevrsni “tržni centri”).

Neki od poznatih beogradskih bazara bili su: Bit-pazar, gde su prodavci izlagali polovnu robu, Avret-pazar, kao “ženski kutak”, At-pazar, gde su se prodavali konji, riblja pijaca nazvana Balik-pazar.

U 17. veku bilo je na desetine mahala, većinom muslimanskih. Nakon Požarevačkog mira 1718, međutim, Beograd prelazi u hrišćanske ruke: Austrijanci su ga zauzeli, a islamsko stanovništvo napustilo. Grad je ubrzo postao podeljen na srpski i nemački deo, odnosno Savski i Dunavski Beograd, koji su bili i dve gradske opštine.

Umesto mahala uvode se uređeni kvartovi u nemačkom delu grada, pa čak i numeracija, ali ne onakva kakvu danas poznajemo, jer brojevi verovatno nisu imali nikakve veze s ulicama, već je to bila svojevrsna katastaraska oznaka.

Foto: Printscreen You Tube

 

Ali, nije prošlo ni trideset godina, a vratili su se ubrzo Turci i ponovo je sve bilo po starom! Ostaje prostor koji će tek kasnije postati važna gradska ulica, današnji Studentski trg, koji postaje groblje, a počinje da se razvija i Zerek kod Bajrakli džamije.

Još jednom Austrijanci zauzimaju Beograd 1789. godine i tokom te i sledeće godine oni su napravili jedan od prvih planova Beograda podeljenog po ulicama.

Poručnih Franc fon Bruš napravio je mapu grada i na njoj popisao sledeće ulice. Može se reći da je to prva karta Beograda na kojoj su upisana i imena ulica. Doduše, sve je bilo na nemačkom jeziku, a ovako su prevedene na srpski:

Apotekarska, Arnautska, Bajrakli, Banjalučka, Bit-pazarska, Bregovita, Bunarska, Vidinska, Veliki trg, Vodena, Deli-Ahmedova, Defterdarova, Grčka, Derviška, Dunavska, Žablja, Jahja-pašina, Jevrejska, Kamenita, Kafanska, Kujundžijska, Mali trg i Malog trga ulica, Manastirska, Mitropolitska, Muftijina, Nove džamije, Riblja, Sirotinjska, Smederevska, Spahijska, Srpske crkve, Stambolska, Stara Agina, Stara poštanska, Tri hana, Ugaona, Uska, Cincarska i Čauševa.

Vidimo da imena ulica, koja su u to vreme bila još neformalna, nisu dodeljena po znamenitim ličnostima, već po odrednicama po kojima su, verovatno, bile poznate – objekti, putni pravci, pa i opis samog izgleda.

Tek kada Beograd postaje deo srpske autonomije, pojavljuju se i prvi nazivi ulica po znamenitim ličnostima.


Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Izbori 2024

Vesti

TV

JOŠ TV VESTI

Hronika

Sport

Planeta

Zabava

JOŠ Zabava VESTI

Magazin

Džet set