(FOTO) ŠTA ZNATE O PANČEVCU?! RUŠILI SU GA SRBI, NEMCI, OBNAVLJALI NEMCI I RUSI, PREŽIVEO JE TITA I STALJINA...! Istorija mosta je čudesna!
Podeli vest
Beogradski drumsko-železnički most preko Dunava imao je izuzetan značaj: do 2015. godine bio je jedina veza između prestonice i Vojvodine. Danas se zove Pančevački, a 1946. most je dobio ime po Crvenoj armiji, što je bilo logično i pravedno: upravo su sovjetske železničke vojne jedinice podigle most iz mrtvih
Izgradnja mosta dužine 1,5 km (sa betonskim vijaduktom i inundacionim mostom) započela je 27. oktobra 1933. godine. Gradila su ga nemačke preduzeća, a dobio je ime u čast maloletnog kralja Jugoslavije Petra II.
Milov raspop i poglavar fantomske Crnogorske pravoslavne crkve Miraš Dedeić žestoko se obrušio na SPC i Srbe u Crnoj Gori. On je Srbiju i Republiku Srpsku optužio da se, zaklonjene brigom za sunarodnike, "ponašaju se kao sile i nadahnju beogradske popove po Crnoj Gori da ruše ustavni poredak i otimaju crkve i manastire i kulturnu baštinu"
15.05.2020
17:22
U noći između 10. i 11. aprila 1941. jugoslovenska vojska je minirala most u pokušaju da uspori nemačku ofanzivu, ali okupatori su ga prilično brzo obnovili. U jesen 1944. godine most su uništili Nemci. Prvo su minirali prilaze mostu, a zatim i noseće stubove, jedan za drugim. Ukupno je na dno otišlo oko 20 hiljada tona građevinskog materijala, sve to načičkano minama, avionskim bombama i artiljerijskim granatama.
Dakle, pre početka popravke mosta dno je moralo da se očisti. Jugosloveni su uz rumunsku, mađarsku i bugarsku pomoć počeli da čiste dno, ali nisu nikako mogli da poprave most za kratko vreme. Tada su se i obratili sovjetskom rukovodstvu. 27. septembra 1945. Savet ministara SSSR-a odlučio je da ovaj zadatak da specijalnom građevinskog odeljenju pod brojem 300, a u njega su ušla tri posebna bataljona železničke vojske, brigada minolovaca Dunavske mornarice i 72 rečna plovila različite veličine i tonaže.
Čitavim radom je rukovodio general-poručnik tehničkih vojnih jedinica Vladimir Aleksandrovič Golovko. U Velikom otadžbinskom ratu Golovko je rukovodio Glavnom upravom vojno-građevinskih radova na železnici. Upravo je njegov resor popravljao uništene železničke objekte Sovjetskog Saveza i drugih zemalja koje su bile pod okupacijom fašista.
Pod njegovim rukovodstvom obnovljeno je 2756 velikih i srednjih mostova ukupne dužine od 243.143 metra. Pančevački most nije deo ove statistike, jer je rekonstruisan u posleratnom periodu.
Dužnost glavnog inženjera dobio je jedan od vodećih sovjetskih graditelja mostova - Nikolaj Mihajlovič Kolokolov. Upravo je on napravio plan prema kojem bi se radovi završilil za samo godinu dana. Jugoslovenski inženjeri su smatrali da će radovi trajati najmanje tri i po godine. U prvoj fazi rada - uklanjanju mina - solirali su ronioci. Spuštali su se na dubinu od 12 metara, uzimali smrtonosne trofeje u ruke i izranjali sa njima. Bombe su prenošene čamcima na obalu i tamo detonirane. Ali kada su eksplozivne naprave bile preteške, minirali bi ih pod vodom.
Kada je procenjeno da je na obali uništeno oko 100 tona mina, granata i bombi, plan se promenio. Sada su minolovci čistili dno Dunava. Dva dana, od jutra do kasne večeri, odjekivale su eksplozije.
Tada je rad nastavilo oko 50 sovjetskih i jugoslovenskih ronilaca. Pod vodom je bila prava džungla od srušenih konstrukcija mosta, a ronioci su sekli ono što su mogli na manje delove, a teže predmete su vezivali i podizali dizalicama.
Posao je bio veoma rizičan, što potvrđuje slučaj mladog ronioca Valentina Simonova, koga je pod vodom priklještila gruda gvožđa. Srećom, crevo za dotok vazduha i komunikaciju nije bilo oštećeno, ali ronilac nije mogao sam da se oslobodi. Najiskusniji sovjetski ronilac Fjodor Silka tri puta je pokušao da priđe Simonovu i nije uspeo. Na kraju je pritekao u pomoć Slavko Stanojev, ronilac koji je, kako se govorilo, 20 godina hodao po dnu Dunava.
Stanojev je prvi put ostao pod vodom oko sat vremena. Simonov je u to vreme već prestao da odgovara. Kada je Stanojev isplivao na površinu rekao je da nije u stanju da sam podigne tešku gredu. Sa njim je zaronilo još troje ljudi i uskoro su izvukli Simonova na površinu. On je pod vodom proveo ukupno 36 sati, ali preživeo je.
Posle oporavka u bolnici Stanojev ga je poveo kod svojih rođaka u selo, rekavši da će „planinski vazduh i prijateljska srca završiti ono što nije mogla medicina". Sovjetski i jugoslovenski ronioci su ukupno podigli na obalu 6.000 tona betonskih i metalnih delova porušenog mosta. Zahvaljujući uspešnom rešenju koje su predložili sovjetski inženjeri, na visinu od 28 metara je podignut i pričvršćena centralna metalna konstrukcija dugačka 160 metara, polomljena na dva dela u eksploziji. Ali stubovi mosta nisu bili spremni.
Prilikom postavljanja stubova graditelji su nailazili na ostatke starog mosta, zato je ponovo bila potrebna pomoć ronilaca. Ali brigada graditelja, želeći da uštedi vreme, sama je obavljala sav posao roneći bez specijalnih odela na dubinu od 5 metara. Jugosloveni su govorili da tako mogu da rade samo Rusi. Kada je jedan sovjetski radnik pao sa velike visine i poginuo na njegovu sahranu došle su hiljade Beograćana. Ostale su zapisane ove reči kapetana Josipa Đurašević, rukovodioca srpske brigade:
- U Evropu nije došao samo vojnik neke druge države. Došao je sovjetski ratnik sa svojim idejama o internacionalnom bratstvu, došli su komunisti-internacionalisti. Znamo kako vam je bilo teško u ovom ratu, koliko vas je koštala vaša pobeda. A sada, kad su vam gradovi i sela u ruševinama, došli ste ovde da obnovite Dunavski most. Sada, kada sovjetski narod nema dovoljno hleba, vaša vlada je poslala 50 hiljada tona žita u Beograd. Tako rade samo pravi prijatelji.
U jesen 1946. izgradnja je došla do kraja. Ostalo je samo da se podigne metalna konstrukcija od 160 metara koju su držali na dva velika šlepa. Pet dana se čekalo da se smiri vetar koji je talasao Dunav. Kada je taj trenutak došao, skoro polovina Beograda stajala je na obali. Skandiralo se „Hvala, Rusi", „Živeo SSSR"… a čitava operacija je mogla da propadne pošto je jak vetar poveo barže ka obali.
Međutim, zahvaljujući majstorstvu kapetana Đuraševića, brodovi se nisu nasukali, a metalna konstrukcija je stala na svoje mesto. Neko je predložio da se razbije flaša šampanjca, kao što se radi prilikom porinuća broda. Ali šampanjca nije bilo, razbili su flašu rakije.
Rekonstrukcija mosta je završena 7. novembra 1946, na godišnjicu Oktobarske revolucije. Ali najvažnija ceremonija sa učešćem Tita koji je presekao vrpcu održana je 29. novembra, na godišnjicu proglašenja socijalističke Jugoslavije. Na mostu je zakačen slogan „Živela družba sovjetskog i jugoslovenskog naroda".
Godinu dana kasnije Staljin i Tito su se posvađali. Ime mosta koje je predložio maršal Tito - „Most Crvene armije" promenjeno je u Pančevački. Ali most je ostao, prenosi portal Balkanist!
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
zora
pre 4 godine
Pancevac treba srusiti,zadrzati konstukciju u vodi i napraviti nesto modernije. Metalna konstrukcija je uzas? Koristila sam ga dva puta dnevno godinama.
Milov raspop i poglavar fantomske Crnogorske pravoslavne crkve Miraš Dedeić žestoko se obrušio na SPC i Srbe u Crnoj Gori. On je Srbiju i Republiku Srpsku optužio da se, zaklonjene brigom za sunarodnike, "ponašaju se kao sile i nadahnju beogradske popove po Crnoj Gori da ruše ustavni poredak i otimaju crkve i manastire i kulturnu baštinu"
Ruske snage su napravile proboj u borbama za Časov Jar u Donjeckoj Narodnoj Republici (DNR), izjavio je britanski ekspert Aleksandar Merkuris na svom YouTube blogu.
Ukrajina se našla u stanju oružanog sukoba sa Rusijom, pošto se pretvorila u vojnu pretnju za Moskvu, izjavio je finski naučnik Tuomas Malinen na društvenoj mreži X.
Izborna komisija gradske opštine Vračar usvojila je danas ukupni izveštaj o rezultatima izbora za odbornike Skupštine gradske opštine Vračar, prema kojem je najviše glasova osvojila lista Biramo Vračar.
Marko Bastać, kandidat na beogradskim izborima ispred Grupe građana "Čuvari Starog grada", progovorio je o ultimatumu liste "Biram borbu" da do ponedeljka donese odluku o sastavljanju vlasti sa njima u Starom gradu i otkrio da pomenutoj listi nad glavom "visi" lično Dragan Đilasa!
Marko Bastać, kandidat na beogradskim izborima ispred Grupe građana "Čuvari Starog grada", gostujući u jednoj emisiji, podsetio je na nasilništvo Radomira Lazovića, koji je u izbornom danu 2. juna nasilno upadao u privatne ugostiteljske objekte!
Kako saznajemo, Viši sud u Beogradu sinoć je odbacio tužbe opozicione koalicije “Biramo Vračar” na izborne rezultate na tri biračka mesta. Ovom odlukom izbori za skupštinu gradske opštine Vračar formalno su završeni i Srpska napredna stranka će formirati opštinsku vlast kao i u prethodna dva mandata.
Marko Bastać, kandidat na beogradskim izborima ispred Grupe građana "Čuvari Starog grada", rekao je da nije korektno ni normalno davati bilo kakve ultimatume, nakon što je Radomir Lazović poručio da Bastać ima rok do ponedeljka da donese odluku o formiranju vlasti na Starom gradu.
Ministar bez portfelja Đorđe Milićević večeras je u Kumanovu prisustvovao obeležavanju 11. godišnjice Kulturno umetničkog društva „Srpski vez” gde je poručio da "Srbi nisu genocidan već slobodarski narod", kao i da istorijsko prijateljstvo srpskog i makedonskog naroda ne mogu da pokvare političari koji služe tuđim interesima a ne interesima svog naroda.
Sutra nas očekuje pretežno sunčano vreme sa maksimalnim temperaturama - od 29 do 32 stepena. Posle podne se na zapadu i jugozapadu uz lokalni razvoj oblačnosti ponegde očekuju i kratkotrajni pljuskovi sa grmljavinom, navodi se u najnovijem upozorenju Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ).
Privremena prištinska vlast zabranila je srpsku robu na teritoriji Kosova i Metohije pre godinu dana. Ovim povodom u "Info jutru" Informer TV govorio je nekadašnji ambasador pri Ujedinjenim nacijama Branko Branković.
Srbija večeras igra svoj prvi meč na Evropskom prvenstvu u fudbalu protiv Engleske. Službe Nemačke, Engleske i Srbije biće angažovane kako bi sprečile moguće incidente koje bi huligani mogli da naprave. Na ovu temu govorio je Saša Mijalković sa Kriminalističko-policijskog univerziteta.
Gosti Info večeri bili su prof. dr Zoran Milosavljević iz Instituta za političke studije i predsednica udruženja sunarodnika Rusije Marina Galogaža. Oni su govorili o odnosima Rusije i Zapada, ali i žarištu na tlu Ukrajine.
U novom izdanju emisije Intervju dana, gošća je bila Milica Nikolić iz Predsedništva SNS, a ona je govorila o geopolitičkoj i ekonomskoj situaciji u Srbiji i regionu.
Osvetio sam mog sina Jovicu i sad mogu mirno da umrem! Ali, s nama će na onaj svet i Dragan Stepić (57) zbog kog je Jovica nastradao na gradilištu 2002.!
Prvo osnovno tužilaštvo u Beogradu odredilo je zadržavanje Z. J. (31), M. D. (38) i M. P. (26), osumnjičenim za razbojništvo, zlostavljanje i mučenje, i predložilo sudu da im odredi pritvor.
Srpska reprezentacija ima kvalitet da se ravnopravno nadmeće sa svima u grupi C i sigurno može da se plasira u nokaut fazu Evropskog prvenstva, poručuje doskorašnji komandant odbrane Crvene zvezde Aleksandar Dragović (33) za Informer!
Utakmicom Srbije i Engleske, koja će biti odigrana u nedelju veče od 21.00 čas (RTS 1 Arena 1 premijum) u Gelzenkirhenu za Srbe počinje Evropsko prvenstvo. Postavlja se pitanje može li Srbija s pravom da se nada bodovima u ovom meču.
Imamo defanzivce iz najjačih evropskih liga, nastupaju u ozbiljnim klubovima i nema nikakvog razloga da sumnjamo u njih, kaže Svetozar Marković (24) u intervjuu za Informer!
Poslanik Vrhovne rade iz stranke "Evropska solidarnost", koju predvodi Petro Porošenko, Vladimir Arjev, izrazio je nezadovoljstvo prisustvom šefa kabineta Volodimira Zelenskog, Andreja Jermaka, na zajedničkoj fotografiji učesnika konferencije u Švajcarskoj.
Predsednik Kine, Si Đinping, rekao je u aprilu 2023. godine predsednici Evropske komisije, Ursuli fon der Lajen, da su Sjedinjene Američke Države pokušale da isprovociraju Kinu da izvrši napad na Tajvan, piše list Financial Times pozivajući se na izvore.
Ukrajina se našla u stanju oružanog sukoba sa Rusijom, pošto se pretvorila u vojnu pretnju za Moskvu, izjavio je finski naučnik Tuomas Malinen na društvenoj mreži X.
Regruti Oružanih snaga Ukrajine (OSU) zbog loše pripreme predaju se ili ginu, izjavio je bivši agent CIA-e Lari Džonson u programu YouTube kanala Dialogue Works.
Zapadne zemlje prave grešku verujući da mogu da se suprotstave Rusiji u slučaju rata, izjavio je bivši savetnik Pentagona, penzionisani pukovnik Daglas Makgregor u intervjuu za YouTube kanal Daniel Davis/Deep Dive.
Za 50 godina kultni film "Valter brani Sarajevo" pogledalo je više od 11 milijardi ljudi. Osim u bivšoj Jugoslaviji, film je postigao neverovatan uspeh u Kini, gde Velimir Bata Živojinović, koji je odigrao antologijsku ulogu u tom filmu, i danas ima kultni status.
I mačke mogu da uživaju u nekim vrstama voća kao poslastici, ali uvek je važno paziti na količine i proveriti jesu li određeni plodovi sigurni za njih.
Slatko od višanja je mnogima omiljeno posluženje, a osim što zaista osvežava u letnjim mesecima, ova poslastica sprema se lako. Za kilogram "crvenog zlata" u tegli potrebno je da izdvojite svega oko 250 dinara.
Venera, planeta ljubavi, 17. juna ulazi u Raka, što drugim rečima znači da se romantika vraća na velika vrata. Rakovi, Ribe i Škorpije mogu da očekuju preokret na emotivnom planu.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.