Evo šta stoji iza saveza Tirana-Zagreb-Priština: Svako dobija svoje parče kolača - Drecun: "CIlj je ovo"
Podeli vest
Vojni savez Prištine, Zagreba i Tirane je tzv. Kosovu potrebno za pripreme za članstvo u NATO-u, izjavio je predsednik skupštinskog Odbora za odbranu i unutrašnje poslove Milovan Drecun i dodao da je Hrvatskoj tzv. Kosovo potrebno za slabljenje geopolitičke pozicije Srbije, dok Albanija ima za cilj da pripoji deo teritorije Srbije
Milovan Drecun je za Tanjug kazao da su transatlanstke integracije jedan od četiri cilja koji je definisan tim Memorandumom o vojnom savezu Hrvatske, Albanije i tzv. Kosova. U tom kontekstu podseća i naglašava da su Hrvatska i Albanija već integrisane, odnosno da su već članice NATO-a.
Nekadašnji diplomata Zoran Milivojević rekao je da Srbija ne može da utiče na geopolitičke događaje, ali može da zaštiti svoje potrebe kao i da su sve diplomatske aktivnosti u proteklom periodu i one koje slede usmerene ka tome.
Trojni pakt - Albanija, Hrvatska i takozvano Kosovo - održao je nedavno trilateralni sastanak na kome su dogovoreni dalji koraci, koji moraju doći u fokus srpskih službi, pošto je bez ikakve sumnje taj savez uperen upravo protiv Srbije.
04.02.2026
11:34
- Podržavaju se aspiracije tzv. Kosova za članstvo u NATO. To je jedan od četiri cilja. A da biste imali te aspiracije, vi morate da izgradite vojnu formaciju po NATO standardima, da je obučavate, opremate, naoružavate po NATO standardima, da ima interoperabilnost sa drugim NATO vojskama i da jednostavno možete da kažete 'mi doprinosimo miru, mi kao proizvođači, mi smo proizvođači stabilnosti, ne destabilizujemo situaciju' - kazao je Drecun.
Kako navodi, kroz taj savez im je potrebno da pripreme tzv. Kosovo za članstvo i da može da se otvori proces pristupanja u Alijansu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se na Instagramu povodom formiranja trojnog vojnog saveza Tirane, Prištine i Zagreba, poručivši da Srbija neće nemo posmatrati poteze koji su, kako je istakao, usmereni protiv nje.
14.02.2026
19:36
Foto: Foto: Miloš Rafailović
Milovan Drecun
Navodeći da je NATO najviši oblik kolektivne bezbednosti koji može neka alijansa da pruži, Drecun je upitao zašto se uopšte pravi neka vrsta podsaveza u kojem su zemlje koje su već članice NATO.
- Da li imaju neku pretnju? Pravile su Velika Britanija i Poljska savez, ali pod izgovorom da im preti opasnost od Rusije, ali koju pretnju ima Hrvatska. Od Srbije? Ne, ni najmanje. Pitanje je kome treba taj savez. Albaniji i Hrvatskoj ne treba zato što eventualno imaju neke pretnje. Očigledno Kosovu - kazao je Drecun.
Kako je dodao, tzv. Kosovo je potrebno Hrvatskoj zato što je njen dugoročni strateški cilj potpuno slabljenje geopolitičke pozicije Srbije u svim aspektima, dok Albanija ima za cilj da pripoji jednog dana i zvanično deo teritorije Srbije.
- Albanija je stvorila terorističku OVK, na njenoj teritoriji su obučavali, pripremali, ubacivali sve i Albanija je ta koja želi da realizuje te svoje velikoalbanske strateške projekte. Oni imaju interes da destabilizuju Srbiju, tako prvo što su priznali lažnu državu Kosovo, što podržavaju stvaranje, obučavanje, naoružavanje vojne formacije koje ne sme da postoji po Rezoluciji 1244, što svuda na međunarodnim forumima agituju u korist tzv. Kosova da postane članica. To je nanošenje štete Srbiji, neka vrsta hibridnog rata protiv Srbije i na političkom i na vojnom, i na medijskom, i na međunarodnom planu, dakle svuda gde god mogu da nanesu štetu. Zato im treba tzv. Kosovo da bi realizovali svoje ciljeve koji su suprotni interesima države Srbije - rekao je Drecun.
Foto: Zoran Sinko
Milovan Drecun
Kako je dodao, koriste priču sa tzv. kosovskim snagama bezbednosti za vođenje klasičnog proksi rata protiv Srbije, ali u okviru hibridnih aktivnosti koje se sprovode. Istakao je da se tzv. KBS pripremaju za NATO.
- Nije prioritetni cilj Prištine i onih koji su prizvali lažnu državu Kosovo, ni članstvo u EU, ni ujedinjenje, nego prvenstveno u NATO. I to se sada vidi - naglasio je Drecun.
Govoreći o zakonima o strancima i vozilima koje je usvojila prištinska administracija, Drecun je naveo da Evropska unija time što ne spori te zakone, eliminiše praktično to pitanje iz dijaloga Beograda i Prištine. Navodeći da Priština donosi zakone koristeći većinu, bez obzira da li se srpski politički predstavnici slažu ili ne, Drecun je ukazao da EU nakon što se Srbi pobune, kaže da je potrebno ipak konsultovati Srbe.
- To im je stara taktika. Tako rade. A što se tiče dijaloga, tih pitanja više nema ili ih Priština odbije. Oni kažu da su to unutrašnja pitanja tzv. Kosova i neće da razgovaraju o tome. A kada je u pitanju Zajednica srpskih opština, ona je trebala da se bavi tim pitanjima i recimo obrazovanjem i zdravstvom. I tu su bila sporenja da li bi ZSO da li bi imala izvršne nadležnosti ili bi samo imala neku vrstu monitoringa, posmatranja i ostalog - naveo je Drecun.
Foto: Inofrmer/Pedja Milosavljević
Milovan Drecun
Kako je dodao, onog trenutka kada se pojavio francusko-nemački predlog sporazuma, koji se sada već tretira kao sporazum i očekuje se od Beograda da ga u potpunosti primeni, Aljbin Kurti je dobio šansu da prioritetno pitanje, a to je bila ZSO, potisne u drugi plan. Drecun navodi da je Kurti tada rekao da želi prvo de fakto priznanje i da se Kosovo tretira kao država.
- Evropska unija je to prihvatila i čak je podržala Prištinu u tome tako što su realizaciju ovog sporazuma ubacili u Srbiji u pregovaračko poglavlje 35 sa EU. Time su ubili dijalog, ubili mogućnost da se takva pitanja reše u okviru dijaloga - istakao je Drecun.
Na komentare da je cilj tih zakona i integracija Srba u kosovsko društvo, Drecun je istakao da integracija u lažnu državu Kosovo podrazumeva gubitak nacionalnog identiteta srpskog naroda.
- Podrazumeva da se Srbi odreknu svog pisma, svog jezika, svoje kulture, svoje istorije, svega i onda mogu da se integrišu kao nekakvi građani tzv. Kosova - dodao je Drecun.
Prema njegovim rečima, na taj način se ide i na smanjivanje broja Srba u AP Kosovu i Metohiji.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nekadašnji diplomata Zoran Milivojević rekao je da Srbija ne može da utiče na geopolitičke događaje, ali može da zaštiti svoje potrebe kao i da su sve diplomatske aktivnosti u proteklom periodu i one koje slede usmerene ka tome.
Sjedinjene Američke Države pristale su na iranski predlog u 10 tačaka, tvrdi Teheran, dok je američki predsednik Donald Tramp u objavi naveo da je Vašington dobio taj plan i da on može da bude pouzdana osnova za pregovore.
Zvanično je počelo emitovanje Srpskog dnevnika, udarne informativne emisije u do sada neviđenom formatu. U našem Srpskom dnevniku čuje se glas naroda, a jedini prioritet je istina!
Srpski dnevnik počinje danas, 6. aprila u 21 čas! Osim najvažnijih vesti i tema, gledaoci će imati priliku da prvi saznaju i najtačniju vremensku prognozu, poručila je jedna od voditeljki Marijana Milićeivć.
Zavod za zaštitu spomenika kulture Niš saopštio je da su tokom arheoloških iskopavanja na lokalitetu Novosel kod Malče pronađeni deo naselja i grobovi čija se starost procenjuje na oko 8.000 godina.
Ovogodišnji Konkurs za upis dece u predškolske ustanove na teritoriji Beograda počinje danas, 8. aprila, i trajaće do 8. maja, izjavila je gradska sekretarka za obrazovanje i dečju zaštitu Aleksandra Čamagić.
U Srbiji će danas nakon pretežno sunčanog jutra biti promenljivo oblačno sa sunčanim intervalima, dok se uveče u Banatu i na istoku Srbije ponegde očekuje kratkotrajna kiša. Temperature će se kretati od 2 do 16 stepeni.
Nakon što je obavešten da je došlo do nesreće na gradilištu na Novom Beogradu, javni tužilac Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu izašao je na lice mesta kako bi obavio uviđaj.
Policija u Beogradu, u saradnji sa Prvim osnovnim javnim tužilaštvom, uhapsila je Bugarku, osumnjičenu da je 6. aprila u Beogradu, u autobusu na liniji boj 79, iz torbe žene, ukrala novčanik sa 120 evra i 54.000 dinara,
Globalne cene nafte naglo su pale, dok su akcije na berzama porasle nakon što su Sjedinjene Američke Države i Iran postigli uslovni dvonedeljni sporazum o prekidu vatre koji predviđa ponovno otvaranje ključnog plovnog puta kroz Ormuski moreuz.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je svanuo veliki dan za svetski mir koji je, kako je naveo, i Iran želeo jer mu je "bilo dosta" kao i svima ostalima.
Glumica Brankica Sebastijanović pojavila se sinoć na premijeri filma "Gospodari oluje" u Beogradu, a publika je konačno mogla da je vidi na nekom javnom događaju posle mnogo godina.
Sinoć je u beogradskoj MTS dvorani održana dugo iščekivana premijera filma "Gospodari oluje", a svu pažnju prisutnih ukrao je najintrigantniji par domaće javne scene, Lazar Ristovski (73) i njegova partnerka Anica Lazić (34).
Film "Gospodar oluje", u režiji i po scenariju Zorana Lisinca i Domagoja Mazurana, premijerno je sinoć prikazan u Mts dvorani, dok redovna bioskopska distribucija počinje 9. aprila.
Pevačica Nataša Alimpić rekla je jednom prilikom da se viđala sa 46 godina starijim kolegom Harisom Džinovićem, a sada preti da će javno objaviti "materijal".
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar