PUTIN STIŽE U NEKADAŠNJI STALJINGRAD! Obeležava se 80 godina od NAJKRVAVIJE bitke u istoriji ČOVEČANSTVA, na današnji dan je ZADAT ključni UDARAC NACISTIMA!
Podeli vest
Ruski predsednik Vladimir Putin će danas otputovati u Volgograd, kako bi učestvovao u obeležavanju 80 godina od poraza nemačkih snaga kod Staljingrada tokom Drugog svetskog rata koji se vodio od 1940-1945. godine
Bitka je počela juna 1942. i završila se 2. februara 1943. godine. Staljingradska bitka jedna je od najodlučujućih strateških operacija Drugog svetskog rata.
Bela kuća odbacila je optužbe Severne Koreje da su vojni manevri SAD i njihovih južnokorejskih saveznika u Žutom moru doveli do eskalacije neprijateljstva na Korejskom poluostrvu regionu i dodale da SAD nemaju neprijateljske namere prema Pjongjangu
02.02.2023
08:08
Po karakteru borbenih dejstava Staljingradska bitka se deli na dva perioda: odbrambeni, koji je trajao od 17. jula do 18. novembra 1942. godine, a čiji je cilj bila odbrana grad Staljingrada (od 1961. – Volgograd), i ofanzivni, koji je počeo 19. novembra 1942. i završio se 2. februara 1943. godine propašću nemačko-fašističkih snaga koje su delovale u staljingradskom pravcu.
Dvesta dana i noći žestoke bitke
Dvesta dana i noći na obalama Dona i Volge, a zatim u blizini zidina Staljingrada i neposredno u samom gradu trajala je ta žestoka bitka. Ona se vodila na ogromnoj teritoriji površine od oko 100.000 kvadratnih kilometara, na frontu dužine od 400 do 850 kilometara. Na ove strane u raznim etapama u borbenim dejstvima je učestvovalo više od 2,1 miliona ljudi. Na osnovu ciljeva, razmera i napetosti borbenih dejstava Staljingradska bitka je prevazišla sve prethodne sukobe u svetskoj istoriji.
Na strani Sovejtskog Saveza u Staljingradskoj bici su u raznim periodima učestvovali vojnici Staljingradskog, Jugoistočnog, Jugozapadnog, Donskog i levog krila Voroneškog fronta, Volžanska vojna flotila i Staljingradski korpusni rejon PVO (operativno-taktička jedinica sovjetskih snaga protivvazduhoplovne odbrane). Zajedničko rukovodstvo i koordinaciju dejstava na frontu kod Staljingrada, po nalogu Štaba Vrhovne vojne komande, imali su zamenik vrhovnog glavnog komandanta, general armije Georgij Žukov, i načelnik Generalštaba, general-pukovnik Aleksandar Vasilevski.
Nemačka komanda je planirala da na leto 1942. godine razbije sovjetsku vojsku na jugu Sovjetskog saveza, da osvoji naftna područja Kavkaza, bogata poljoprivredna područjaa Dona i Kubanja, da prekine komunikaciju koja povezuje centar zemlje s Kavkazom i da stvoji uslove za završetak rata u svoju korist. Ispunjavanje tog zadatka bilo je povereno grupacijama nemačke armije „A“ i „B“.
Prvobitno je za ofanzivu u staljingradskom pravcu iz sastava nemačke grupacije „B“ bila izdvojena Šesta armija pod komandom general-pukovnika (od januara 1943. general-feldmaršala) Fridriha Paulusa, koja je do 17. jula 1942. godine u svom sastavu imala oko 270.000 ljudi, tri hiljade pušaka i minobacača, oko 500 tenkova. Nju je podržavalaavijacija Četvrte vazdušne flote (do 1.200 borbenih aviona). Trideset prvog jula tu je sa severnokavkaskog pravca bila prebačena Četvrta tenkovska armija.
Nemačkoj vojsci suprotstavio se Staljingradski front, koji je imao 160.000 ljudi, 2.200 pušaka i minobacača, oko 400 tenkova. Podržavala su ga 454 aviona Osme vazduhoplovne armije i 150 do 200 bombardera avijacije za udaljeno delovanje. Glavni napori Staljingradskog fronta bili su skoncentrisani u velikoj krivini Dona, gde su odbranu zauzele 62. i 64. armija, kako bi sprečile protivnika da forsira reku i da prodre najkračćim putem ka Staljingradu.
Odbrambena operacija
Odbrambena operacija počela je 17. jula na udaljenim prilazima gradu, na granici reka Čir i Cimla. Protivnik je pokušao da na velikoj krivini Dona opkoli sovjetsku vojsku, da uđe u oblast grada Kalača i da sa zapada prodre ka Staljinradu. Formacije Staljingradskog fronta su pet dana pružale otpor nemačkoj vojsci koja je napredovala, ali su se, pretrpevši velike gubitke, 22. jula povukle na glavnu liniju odbrane Staljingrada. Pregrupisavši se, neprijateljske snage su 23. jula obnovile ofanzivu. Krvave borbe u toj oblasti trajale su do 10. avgusta, kada se vojska Staljingradskog fronta, pretrpevši velike gubitke, povukla na levu obalu Dona i zauzela odbranu na spoljnom rubu Staljingrada, gde su 17. avgusta privremeno zaustavili protivnika.
Štab Vrhovne vojne komande je sistematski pojačavao snage u staljingradskom pravcu. Nemačka komanda je početkom avgusta teže uvodila nove snage u bitku (Osmu italijansku armiju, Treću rumunsku armiju). Posle kraće pauze, imajući znatnu nadmoć u snagama, protivnik je obnovio ofanzivu na celom frontu spoljne odbrambene linije Staljingrada. Posle žestokih borbi 23. avgusta nemačka avijacija je intezivno bombardovala Staljingrad, razorivši grad u velikoj meri. Do kraja 2. septembra sovjetska vojska se povukla ka unutrašnjoj odbrambenoj liniji grada.
Povećavajući snage, nemačka vojska se 12. septembra sasvim približila Staljingradu sa zapada i jugozapada. U gradu su počele žestoke ulične borbe, koje su trajale praktično danonoćno. Borbe su se vodile za svaku četvrt, ulicu, za svaku kuću, za svaki kvadratni metar teritorije.
Petnaestog oktobra protivnik je prodro u oblast Staljingradske fabrike traktora, a 11. novembra nemačka vojska je poslednji put pokušala da ovlada gradom. Uspeli su da se probiju ka Volgi, južno od fabrike „Barikade“, ali nisu mogli da postignu više od toga. Neprestanim kontranapadima sovjetska vojska je minimizirala uspehe protivnika, uništavajući njegovo ljudstvo i tehniku. Osamnaestog novembra napredovanje nemačke vojske je konačno zaustavljeno na celom frontu, neprijatelj je bio prinuđen da pređe u odbranu.
Plan protivnika da osvoji Staljingrad je propao. Još tokom odbrambenih sukoba sovjetska vojska je počela da koncentriše snage zarad prelaska u kontranapad, a priprema za to je okončana sredinom novembra. Na početku ofanzivne operacije sovjetska vojska je imala 1.135.000 ljudi, 15.000 jedinica artiljerijskog oruđa i minobacača, oko 1.500 tenkova i samohodnih artiljerijskih uređaja, više od 1.900 borbenih aviona. Protivnik je imao 1,01 miliona ljudi, 10.200 jedinica artiljerijskog naoružanja i minobacača, 675 tenkova i jedinica jurišne artiljerije, 1.216 borbenih aviona. Usled pojačanja snaga i sredstava u pravcima glavnih napada na frontu sovjetska vojska je stekla znatnu prednost nad protivnikom: na Jugozapadnom i Staljingradskom frontu bilo je dva do dva i po više ljudi i četiri do pet puta više artiljerije i tenkova.
Ofanziva Jugozapadnog fronta i 65. armije Donskog fronta počela je 19. novembra 1942. godine posle 80-minutne artiljerijske pripreme. Do kraja dana da dve deonice bila je probijena odbrana Treće rumunske armije. Staljingradski front je počeo ofanzivu 20. novembra.
Nanoseći bočne udare glavnoj grupaciji protivnika, vojska Jugozapadnog i Staljingradskog fronta je 23. novembra 1942. godine zatvorila obruč oko njega. U obruču su se našle 22 divizije i više od 160 pojedinačnih jedinica Šeste armije i delimično Četvrte tenkovske armije protivnika – ukupno 300.000 ljudi. Spoljni front je bio dugačak oko 450 kilometara. Rastojanje između spoljnog i unutrašnjeg fronta bilo je od 20 do 100 kilometara. Dvanaestog decembra nemačka komanda je pokušala da deblokira svoju opkoljenu vojsku napadom iz oblasti zaseoka Koteljnikovo, ali cilj nije postigla. Od 16. decembra proširena je ofanziva sovjetske vojske na Srednjem Donu, koja je prinudila nemačku komandu da konačno odustane od deblokiranja opkoljene grupacije. Krajem decembra 1942. godine neprijatelj je bio poražen pred spoljnim obručom, a preostale snage su bile odbačene na 150 do 200 kilometara. To je stvorilo povoljne uslove za likvidaciju grupacije koja je bila opkoljena kod Staljingrada.
Operacija "Prsten"
Donski front, pod komandom general-pukovnika Konstantina Rokosovskog, sproveo je operaciju pod kodnim nazivom „Prsten“. Prema planu je bilo predviđeno da se protivnik konačno porazi: u početku sa zapadne, a potom i s južne strane prstena, a na kraju razdvajanje preostale grupacije na dva dela udarom sa zapada ka istoku i potom njihova likvidacija.
Operacija je počela 10. januara 1943. godine. Dvadeset šestog januara sovjetska vojska, koja se objedinila u oblasti Mamajevog kurgana, razbila je na dva dela neprijateljsku grupaciju. Trideset prvog januara južna grupacija, na čelu s general-feldmaršalom Fridrihom Paulusom, prekinula je otpor, a 2. februara i severna grupacija. To je bio početak uništenja opkoljenog protivnika. Tokom ofanzive od 10. januara do 2. februara 1943. godine zarobljeno je više od 91.000 ljudi, a oko 140.000 je likvidirano. Usled potpune likvidacije opkoljenih snaga protivnika borbena dejstva u gradu Staljingradu i u njegovoj okolini bila su prekinuta.
Tokom Staljingradske ofanzivne operacije bile su uništene Šesta armija i Četvrta tenkovska armija, Treća i Četvrta rumunska armija, Osma italijanska armija. Zajednički gubici protivnika bili su oko 1,5 milion ljudi. U nemačkoj je prvi put od početka rata bila objavljena nacionalna žalost. Gubici Crvene armije bili su oko 1,13 miliona ljudi.
Prekretnica u ratu
Staljingradska bitka bila je odlučujuća prekretnica ne samo u Velikom otadžbinskom ratu, nego i u celokupnom Drugom svetskom ratu (1939 – 1945). Sovjetske oružane snage su preuzele stratešku inicijativu koju su držale do kraja rata. Poraz fašističkog bloka kod Staljingrada podrilo je poverenje Nemačke u saveznike, doprinelo aktiviranju Pokreta otpora u evropskim zemljama. Japan i Turska su bili prinuđeni da odustanu od planova aktivnih dejstava protiv Sovjetskog Saveza.
Nemački kancelar Olaf Šolc izjavio je da su predlozi ruskog predsednika Vladimira Putina o miru u Ukrajini "neozbiljni", kao i da su se oni bili upućeni učesnicima mirovne konferencije u Švajcarskoj.
Transportne službe Berlina su saopštile su da vozovi kasne zbog posete Volodimira Zelenskog, objavio je na svojoj društvenoj mreži X nemački novinar i vojni analitičar Julian Repke.
14.06.2024
06:15
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bela kuća odbacila je optužbe Severne Koreje da su vojni manevri SAD i njihovih južnokorejskih saveznika u Žutom moru doveli do eskalacije neprijateljstva na Korejskom poluostrvu regionu i dodale da SAD nemaju neprijateljske namere prema Pjongjangu
Ukrajina se našla u stanju oružanog sukoba sa Rusijom, pošto se pretvorila u vojnu pretnju za Moskvu, izjavio je finski naučnik Tuomas Malinen na društvenoj mreži X.
Zapadne zemlje prave grešku verujući da mogu da se suprotstave Rusiji u slučaju rata, izjavio je bivši savetnik Pentagona, penzionisani pukovnik Daglas Makgregor u intervjuu za YouTube kanal Daniel Davis/Deep Dive.
Izborna komisija gradske opštine Vračar usvojila je danas ukupni izveštaj o rezultatima izbora za odbornike Skupštine gradske opštine Vračar, prema kojem je najviše glasova osvojila lista Biramo Vračar.
Marko Bastać, kandidat na beogradskim izborima ispred Grupe građana "Čuvari Starog grada", progovorio je o ultimatumu liste "Biram borbu" da do ponedeljka donese odluku o sastavljanju vlasti sa njima u Starom gradu i otkrio da pomenutoj listi nad glavom "visi" lično Dragan Đilasa!
Marko Bastać, kandidat na beogradskim izborima ispred Grupe građana "Čuvari Starog grada", gostujući u jednoj emisiji, podsetio je na nasilništvo Radomira Lazovića, koji je u izbornom danu 2. juna nasilno upadao u privatne ugostiteljske objekte!
Kako saznajemo, Viši sud u Beogradu sinoć je odbacio tužbe opozicione koalicije “Biramo Vračar” na izborne rezultate na tri biračka mesta. Ovom odlukom izbori za skupštinu gradske opštine Vračar formalno su završeni i Srpska napredna stranka će formirati opštinsku vlast kao i u prethodna dva mandata.
Marko Bastać, kandidat na beogradskim izborima ispred Grupe građana "Čuvari Starog grada", rekao je da nije korektno ni normalno davati bilo kakve ultimatume, nakon što je Radomir Lazović poručio da Bastać ima rok do ponedeljka da donese odluku o formiranju vlasti na Starom gradu.
Ministar bez portfelja Đorđe Milićević večeras je u Kumanovu prisustvovao obeležavanju 11. godišnjice Kulturno umetničkog društva „Srpski vez” gde je poručio da "Srbi nisu genocidan već slobodarski narod", kao i da istorijsko prijateljstvo srpskog i makedonskog naroda ne mogu da pokvare političari koji služe tuđim interesima a ne interesima svog naroda.
Sutra nas očekuje pretežno sunčano vreme sa maksimalnim temperaturama - od 29 do 32 stepena. Posle podne se na zapadu i jugozapadu uz lokalni razvoj oblačnosti ponegde očekuju i kratkotrajni pljuskovi sa grmljavinom, navodi se u najnovijem upozorenju Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ).
Što je odlučnija politika protiv kriminalaca i ubica, to su i snažniji otpori onih koji na sve načine pokušavaju da osujete i zaustave tu borbu, jer znaju da je na čelu nje Aleksandar Vučić, navodi se u saopštenju potpredsednika Glavnog odbora SNS Marka Đurića povodom objavljene "skaj" prepiske između kriminalnih vođa sa teritorije Balkana.
Gosti Info večeri bili su prof. dr Zoran Milosavljević iz Instituta za političke studije i predsednica udruženja sunarodnika Rusije Marina Galogaža. Oni su govorili o odnosima Rusije i Zapada, ali i žarištu na tlu Ukrajine.
U novom izdanju emisije Intervju dana, gošća je bila Milica Nikolić iz Predsedništva SNS, a ona je govorila o geopolitičkoj i ekonomskoj situaciji u Srbiji i regionu.
U novom izdanju emisije Rat uživo, o aktuelnim ratnim žarištima u svetu, odnosima Rusije i Zapada, ali i o mirovnom samitu u Švajcarskoj, govorili su gosti prof. Miloš Laban, politički analitičar, Danijel Simić, osnivač portala "Frontal.rs", Dejan Jelača, novinar i prof. dr Branko Nadoveza iz Instituta za noviju istoriju.
U novom Info danu o mirovnoj konferenciji o Ukrajini, svetskim žarištima, ali o odnosima Rusije i Zapada, govorili su gosti pukovnik u penziji Milan Jolović Legenda i Dragan Stanojević, narodni poslanik.
Osvetio sam mog sina Jovicu i sad mogu mirno da umrem! Ali, s nama će na onaj svet i Dragan Stepić (57) zbog kog je Jovica nastradao na gradilištu 2002.!
Prvo osnovno tužilaštvo u Beogradu odredilo je zadržavanje Z. J. (31), M. D. (38) i M. P. (26), osumnjičenim za razbojništvo, zlostavljanje i mučenje, i predložilo sudu da im odredi pritvor.
Utakmicom Srbije i Engleske, koja će biti odigrana u nedelju veče od 21.00 čas (RTS 1 Arena 1 premijum) u Gelzenkirhenu za Srbe počinje Evropsko prvenstvo. Postavlja se pitanje može li Srbija s pravom da se nada bodovima u ovom meču.
Fudbalska reprezentacija Srbije od 21 čas igra prvu utakmicu na Evropskom prvenstvu posle čak 24 godine i to protiv Engleske (RTS 1, TV Arena sport Premium 1).
Za 50 godina kultni film "Valter brani Sarajevo" pogledalo je više od 11 milijardi ljudi. Osim u bivšoj Jugoslaviji, film je postigao neverovatan uspeh u Kini, gde Velimir Bata Živojinović, koji je odigrao antologijsku ulogu u tom filmu, i danas ima kultni status.
I mačke mogu da uživaju u nekim vrstama voća kao poslastici, ali uvek je važno paziti na količine i proveriti jesu li određeni plodovi sigurni za njih.
Slatko od višanja je mnogima omiljeno posluženje, a osim što zaista osvežava u letnjim mesecima, ova poslastica sprema se lako. Za kilogram "crvenog zlata" u tegli potrebno je da izdvojite svega oko 250 dinara.
Venera, planeta ljubavi, 17. juna ulazi u Raka, što drugim rečima znači da se romantika vraća na velika vrata. Rakovi, Ribe i Škorpije mogu da očekuju preokret na emotivnom planu.
Poznati hotelijer iz Kragujevca Milenko Marjanović (83), veliki fan fudbala, verovatno je najstariji navijač koji će reprezentaciju Srbije bodriti sa tribina AufŠalke arene u Gelzenkirhenu na utakmici protiv Engleske!
U selu Lipovac kod Topole u nedelju, 16. juna održaće se druga Lipovačka gulašijada. Ideju za ovu manifestaciju dobili su ovdašnji meštani koji su gulašijadu prošle godine organizovali prvi put, a za sutra je najavljeno čak 50 ekipa!
U okviru 8. Mеđunarodnog popisa bеlih roda učеsnici su u napuštеnom objеktu na Klisi u Novom Sadu prеbrojali 47 gnеzda, i kako navodе, u svakom aktivnom gnеzdu u prosеku ima tri do čеtiri mladunca.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.