Dobro vodite računa kad birate zaštitu od krpelja za vašeg psa! Veterinar otkriva za koju vrstu dlake su ogrlice, a za koju rastvori
Podeli vest
To što smo zaštitili ljubimca ne znači da krpelj ne može da se zakači za njega, kaže vet. med. Marko Ćurčić.
Sa lepim vremenom došli su, kao i svake godine, problemi sa krpeljima. Ovaj zglavkar je stanovnik polja, visoke nepokošene trave i žbunja, svih onih meste gde pas obožava da se zavlači i njuška unaokolo. Ove male krvopije potencijalno prenese brojne bolesti (pod uslovom da su zaraženi), od kojih neke mogu da se završe fatalno, te je važno preduzeti sve mere zaštite da do toga i ne dođe, objašnjava veterinar Marko Ćurčić.
Otkako su morski prasići došli u porodicu, rotvajler se ne odvaja od njih.
02.04.2024
06:20
Izbor preparata
- Preparati koji su registrovani za zaštitu ljubimaca nisu toksični kad se koriste u propisanim dozama, a korisni su jer su psi mnogo više u kontaktu sa krpeljima nego mi. Postoji više vrsta preparata, oni koji se nanose na kožu, ogrlice i tablete. Ove poslednje su najefikasnije (preko 75 odsto, jer ne postoji stopostotna zaštita) s obzirom na to da brzo deluju i da ne gube svoja svojsva prilikom kupanja, razmazivanja ili spiranja - sugeriše dr vet. med. Ćurčić.
Ponekad izbor zavisi i od vrste dlake. Ogrlice nisu praktične za pse koji imaju bogato krzno, jer ne nalažu direktno na kožu, dok rastvori koji se apliciraju nisu efikasni za oštrodlake pse, tačnije slivaju se niz dlaku i koža ih ne upija.
Važno je napomenuti da to što smo zaštitili ljubimca ne znači da krpelj ne može da se zakači za njega, ali mu se u najvećem broju slučajeva u dodiru s kožom život tu i završava.
- Krpelja bi trebalo bi zateknemo mrtvog, bez sadržaja krvi u njemu, odnosno da nije stigao da dođe do bitnog dela potkožnog tkiva gde može da koristi krv, a samim tim i ubaci eventualne uzročnike bolesti (parazite). Treba reći da pojedini preparati ne dozvoljavaju krpelju da se nakači, dok drugi to dozvoljavaju, ali ga ubijaju kada dođe u kontakt sa kožom – precizira naš sagovornik.
Šta ako glava krpelja ostane u koži
Do situacije da krpelj zarije svoje rilice u psa i ostane živ i zdrav može da dođe ako je preparat pogrešno stavljen, pred istekom je roka, lošijeg je kvaliteta ili je ljubimac došao u dodir s velikim brojem zglavkara od kojih je neki odmah uspeo da prodre, gde je zaštita bila slabija.
- U tom slučaju možete da ga odvedete kod veterinara ili izvadite zglavkara sami pincetom ako ste već vešti u tome. Postoji opcija da se krpelj pošalje na analizu, to je malo skuplje i komplikovanije, ali može da se uradi - kaže veterinar.
Ukoliko prilikom vađenja krpelj pukne i glava mu ostane u koži - ne paničite. Veterinar navodi to nije ništa opasno, deo koji je ostao ponaša se kao najobična bubuljica, vremenom se pretvori u krastu i otpadne. Mada može i da se isčačka, nema potrebe za tim.
Kako izvaditi krpelja
* Izaberite pincetu sa tanjim vrhom
* Raširite dlaku psa i uhvatite krpelja pincetom što bliže koži
* Uhvaćenog uljeza okrenite u smeru suprotnom od kazaljke na satu (ovaj korak nije neophodan)
* Nežnim, sporim pokretom, pravo nagore, povucite krpelja
* Nakon što ste ga izvadili dezinfikujte mesto uboda i pincetu alkoholom, a ruke dobro operite
* Krpelja ne treba da ukljanjate prstima niti da koristite ulje, benzin i druge hemikalije. To će ga samo isprovocirati da povrati sadržaj koji će inficirati vašeg ljubimca
Potencijalne bolesti
Ono što vam preostaje jeste da pratite opšte stanje vašeg ljubimca, apetit, ponašanje…
- U pojedinim slučajevima zarazna bolest koju prenose krpelji se javlja vrlo brzo, već posle tri dana, dok u drugim situacijama može da prođe potpuno asimptomatski, odnosno ne može da se detektuje opštim pregledom, već samo analizom krvi. Dakle, sve zavisi od toga koja je bolest u pitanju. Kod nas su aktuelne krpeljska groznica, anaplazmoza, erlihioza i lajmska bolest - navodi veterinar.
Prema rečima našeg sagovornika najčešća je krpeljska groznica, stručno babezioza, a simptomi su tamna boja mokraće, visoka temeperatura, potpuna letargija, gubitak apetita, žutica, anemija.
- Kod krpeljske groznice ćete lako primetiti simptome, uočljivi su, dok kod ostalih bolesti možda i nećete, jer nisu specifični. Tipičnih znakova nema zato što je reč o parazitima (koje prenose krpelji) koji ulaze u ćelije i napadaju različita tkiva, tetive, kosti, bubrege, jetru, nervni sistem..., mada to mogu da budu visoka temperatura, balavljenje, bolovi u ekstremitetima. To su znaci koji veterinaru sugerišu da ukoliko je pas imao kontakt s krpeljima, a nije zaštićen, treba da se uradi analiza krvi - pojašnjava dr Ćurčić.
Dijagnoza i lečenje
Neke od navedenih bolesti čak prolaze bez ikakvih simptoma, dodaje doktor veterinarske medicine. Ljubimac se zarazi, ozdravi i ostaju samo antitela koja se mogu detektovati.
Dijagnoza se uglavnom vrši analizom krvi, dok je lečenje mahom uspešno.
- Krpeljska groznica se leči, ali uspešnost lečenja zavisi od mnogo faktora i nije uvek apsolutno uspešna. Ipak, u velikom broju slučajeva je izlečiva u roku od dva dana, ali može da bude i komplikacija sa smrtnim ishodom. U poslednjih 4-5 godina bolest nije toliko česta, jer postoji veliki broj preparata i ljudi su već navikli da ih koriste na ljubimcima - zaključuje veterinar.
Krpelj koji se zakačio za psa neće preći na čoveka, navodi veterinar, dok onaj koji se šeta po psu može teoretski da pređe na čoveka.
- Neki zglavkari imaju veći afinitet prema ljudskoj koži, neki prema psećoj, a ima i onih koji ne biraju. Jednina bolest koju prenose krpelji, a zajednička je za ljude i ljubimce je lajmska bolest. Zabeležen je, međutim, jedan slučaj u Sloveniji pojave pseće babezioze kod čoveka. Anaplazmoza i erlihioza u principu ne mogu da se jave kod ljudi, ali s obzirom na to da je ova pseća već bila, to nije isključeno - mišljenja je naš sagovornik.
Dobro je poznato da su časovi joge izuzetno dobri za poboljšanje fizičkog i mentalnog zdravlja. Zamislite još kada se vežbačima pridruže preslatki štenci...
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Oružane snage Rusije ulažu sve napore da postignu nove uspehe u specijalnoj operaciji pre nego što ukrajinska vojska bude mogla da iskoristi pristiglu američku vojnu pomoć. Borbe koje su u toku na bokovima Časovog Jara mogu postati jedna od najvažnijih bitaka ovog sukoba, uveren je Zapad.
Ruska vojska je ušla na teritorije gde ukrajinske oružane snage nemaju odgovarajuća utvrđenja, rekao je potpukovnik američke vojske u penziji Danijel Dejvis na Jutjub kanalu Daniel Davis / Deep Dive.
Politikolog Dušan Milenković istakao je da cela opozicija izlazi na izbore 2. juna, samo što Dragan Đilas, Zdravko Ponoš, DSS i SSP ne izlaze u Beogradu.
Iz dana u dan ne prestaju udruženi napadi na deo opozicije koja je odlučila da izađe na izbore 2. juna, pa je sada najnoviji napad na njih to da nije moralno što se nisu odlučili za bojkot.
Branka Đukić iz sela Meteha kod Plava, 2. septembra 1975. godine, pošla je da se upiše u četvrti razred gimnazije u Peći. Istog dana se vratila autobusom na Čakor i u popodnevnim satima krenula, preko Ječmišta, svojoj kući.
Italijanski ambasador Luka Gori ocenio je večeras da još nije došao trenutak za člasntvo tzv. Kosova u Savetu Evrope i naglasio da je za tako nešto neohodan suštinski napredak u formiranju Zajednice srpskih opština (ZSO).
Ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić potpisao je danas Protokol o razumevanju i saradnji sa kompanijom CRRC "Changchun Railway Vehicles Co, Ltd" o nabavci novih devet elektromotornih vozova, koji će biti isporučeni do kraja 2026.
U Info večeri o istorijskoj poseti predsednika Si Đinpinga i sporazumima koji će doneti benefite za Srbiju, govorili su Darko Obradović, iz Centra za strateške analize i Ljubomir Đurić iz Centra za Nacionalnu politiku.
U novom Glavnom dnevniku Informer TV, gostovao je spoljnopolitički komentator Miroslav Stojanović, a on je govorio o poseti kineskog predsednika Si Đinpinga Srbiji.
O aktuelnim svetskim žarištima, ali i o spoljnoj i unutrašnjoj politici Rusije i njenom uspehu na frontu u Ukrajini, govorili su Vlastimir Vidić, novinar, prof. dr Dragan Radenović, Miloš Jevtić, novinar i ekspert za specijalne jedinice, Igor Damnjanović, novinar i ratni reporter.
U novom Info danu o poseti kineskog predsednika Si Đin Pinga Srbiji, ali i odnosima Kine i naše zemlje, govorili su Srđan Barac iz Centra za društvenu stabilnost i Aleksa Grubešić iz Centra za društvena istraživanja.
Potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je da je u nesreći na vašaru u Kuršumliji, prilikom rušenja konstrukcije ringišpila, povređeno 13 lica.
Više javno tužilaštvu u Zaječaru potvrdilo je informaciju, koja se pojavila u pojedinim medijima, da nova DNK veštačenja koja su pristigla u to tužilaštvo ne pokazuju da postoje biološki tragovi ubijene devojčice Danke Ilić (2) iz Bora.
Nikola Jokić je postao deo posebnog društva nakon što je treći put u karijeri dobio priznanje za najkorisnijeg igrača regularnog dela sezone u NBA ligi.
Policijski čas na ulicama Viljnusa izazvao je paniku među stanovnicima jer nisu bili propisno informisani i plaše se naoružanih vojnika na ulicama, rekao je gradonačelnik litvanske prestonice Valdas Benkunskas.
Ruska vojska je ušla na teritorije gde ukrajinske oružane snage nemaju odgovarajuća utvrđenja, rekao je potpukovnik američke vojske u penziji Danijel Dejvis na Jutjub kanalu Daniel Davis / Deep Dive.
Prema prvim rezultatima do sada prebrojanih glasova sa biračkih mesta kada je reč o predsedničkiom izborima u Severnoj Makedoniji, prednost kandidata VMRO-DPNE Gordane Šiljanovske Davkove u odnosu na Stevu Pendarovskog iz Socijaldemokratskog saveza (SDSM) je ogromna. Šiljanovska Davkova je dobila na 90 odsto obrađenih mesta podršku 481.217 glasača, a Pendarovski 216.902 birača!
Teza koja se čula na Zapadu da će ruski predsednik Vladimir Putin napasti zemlju članicu NATO-a je američka laž, piše bivša službenica CIA Rebeka Kofler u komentaru za "Njuzvik".
Potresna ispovest Huana Pabla Eskobara i njegova životna priča govore o tome kako je uspeo da se izvuče iz neželjenog nasleđa, kako je video dve suprotne strane svog oca i živeo život u bekstvu.
Nagrada "50 godina" Motovun film festivala biće dodeljena Bogdanu Dikliću biće na festivalu "Cinehillu" koji se održava od 24. do 28. jula u Gorskom kotaru, saopštili su organizatori.
Od prvih dana maja pa do kraja avgusta Pešterci žive za tradicionalne vašare na kojima se često okupi između 20.000 i 30.000 ljudi. Tako je bilo i ovih dana.
Kardiolog jedne bolnice na jugu Srbije našao se u čudu kada su mu na početku nedavnog noćnog dežurstva kao "hitno stanje" doveli dedu (80) sa izraženom tahikardijom i neobjašnjivim bolovima.
Mladi reprezentativac Srbije u stonom tenisu Andrej Radulović iz Niša, ima samo 19 godina, ali iza sebe već ima nekoliko dobijenih teških životnih bitaka. Zato je sada rešen da dobije još dve.
Tradicionalna manifestacija ''Jagnjijada'' biće održana od 17. do 19. maja u centru Jagnjila, u organizaciji udruženja „Jagnjijada – Jagnjilo“, pod pokroviteljstvom Opštine Mladenovac., a posetioce očekuje i bogat kulturno- umetnički program.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.