ISTORIJSKI USPEH SRPSKE NAUČNICE! Ona je ušla u finale najveće Evropske nagrade za pronalazače!
Podeli vest
Srpska naučnica Gordana Vunjak-Novaković je za inovativni doprinos u biomedicini izabrana za finalistkinju prestižne Evropske nagrade za pronalazače za ovu godinu, objavio je danas u Minhenu Evropski zavod za patente (EZP)
Rad ove profesorke Univerziteta Kolumbija, članice SANU i prve Srpkinje i žene koja je postala član Nacionalne akademije inženjerstva SAD, rešio je kompleksne probleme u vezi sa zamenom oštećenog tkiva, što je opredelilo EZP da prvi put jedna naučnica iz Srbije bude u finalu u prestižnoj kategoriji „Životno delo“.
Naučnici u Brazilu su utvrdili da soj P1 novog koronavirusa, koji je odgovoran za trenutni smrtonosni talas KOVIDA-19 u toj zemlji, mutira tako da obezbeđuje veću otpornost na antitela koje stvaraju vakcine
14.04.2021
19:47
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić profesorku Vunjak-Novaković je 2020. godine odlikovao Ordenom Karađorđeve zvezde drugog stepena za naročite zasluge u predstavljanju Republike Srbije i njenih građana i postignute izuzetne rezultate u oblasti medicinskih nauka i biomedicinskog inženjerstva
Ugledna naučnica je i kreativni ambasador Srbije u okviru Saveta za kreativne industrije pri Kabinetu predsednice Vlade Srbije Ane Brnabić.
Foto: Informer/privatna arhiva
Ovu najcitiraniju srpsku naučnicu ikada kao dete je inspirisao jedan od najvećih svetskih umova Nikola Tesla. Pokrenula je pronalaženje alternativnog pristupa u laboratorijskom uzgajanju ćelija što je dovelo do revolucionarnog postignuća u kultivaciji tkiva za primenu u regenerativnoj medicini
Pobednici ovogodišnje najprestižnije evropske nagrade za pronalazače biće objavljeni na ceremoniji 17. juna.
- Tokom svoje naučne karijere, Gordana Vunjak-Novaković dala je ogroman doprinos inženjerstvu tkiva, jednom od najperspektivnijih načina za produženje ljudskog veka i poboljšanje kvaliteta života - rekao je predsednik Evropskog zavoda za patente Antonio Kampinos (António Campinos), saopštavajući imena finalista za 2021. godinu.
- Njena naučna inovacija, preduzetnički način razmišljanja i patentirani pronalasci nude mogućnost bezbednije rehabilitacione medicine kod mišićno-koštanih, srčanih i plućnih stanja, otvarajući vrata novom dobu regenerativne medicine.
Profesorka Vunjak-Novaković sa svojim timom trenutno istražuje i da li bi njihova tehnologija mogla da oporavi pluća oštećena usled COVID-19, i testira novi tretman zasnovan na inhalacionoj terapiji, gde aktivnu komponentu leka predstavlja molekul koji izlučuju matične ćelije.
Foto: Informer/privatna arhiva
Dr Vunjak-Novaković članica je najuglednijih naučnih društava i akademija u svetu, uključujući američku Nacionalnu akademiju nauka i SANU, i jedina je žena među članovima Njujorške akademije nauka
Dve decenije bavi se istraživanjima i primenom bioreaktora koji omogućavaju da se humana tkiva gaje u laboratoriji. Njen rad je fokusiran na inžinjerstvo ljudskih tkiva za regenerativnu medicinu, izučavanje matičnih ćelija i modelovanje bolesti. Njena laboratorija je razvila nove metode zasnovane na matičnim ćelijama, biomaterijalima i bioreaktorima za regeneraciju srca, pluća i kostiju, i modele humane fiziologije i patologije. Sa svojim timom naučnika napravila je srčani mišić od matičnih ćelija koji radi kao srčani mišić odraslog čoveka, što predstavlja pravu revoluciju u medicini kakvu poznajemo.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Naučnici u Brazilu su utvrdili da soj P1 novog koronavirusa, koji je odgovoran za trenutni smrtonosni talas KOVIDA-19 u toj zemlji, mutira tako da obezbeđuje veću otpornost na antitela koje stvaraju vakcine
Vanpretresno veće Višeg suda u Novom Sadu donelo je odluku da se postupci protiv Gorana Vesića, Jelene Tanacković i Anite Dimoski u slučaju pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu obustavljaju.
Svedoci smo svakodnevnih pokušaja omanjivanja javnosti od strane blokadera i antisrpske opozicije, koji pokušavaju lažima da prikažu kako je država u lošem stanju, ali uprkos tome rezultati i brojke govore i pokazuju sasvim suprotno.
Nakon jučerašnje sednice Skupštine Grada tokom koje su iznete brojne poluinformacije a sve vezano za rad javnih preduzeća u Nišu i njihovo buduće fukcionisanje, oglasio se i prvi čovek Pokreta za narod i državu u Nišu, doc. dr Milan Lazarević koji je dao bezrezervnu podršku gradonačelniku Niša Dragoslavu Pavloviću.
Dok opozicija i blokaderi svojim akcijama rade na tome da osujete rad aktuelne vlasti, predsednik Aleksandar Vučić obilazi novootvorene objekte i projekte, koji će život u Srbiji podići na viši nivo.
U decembru 2016. godine u javnosti je odjeknula izjava Jovana Vukotića, koji je u bezbednosnim krugovima i medijima često označavan kao jedan od ključnih ljudi "škaljarskog klana", da "ima spisak crnogorskih policajaca koje plaća mafija".
Ruski milijarder i osnivač platforme Telegram Pavel Durov planira da u potpunosti pokrije troškove vantelesne oplodnje (IVF) za žene koje mu rode naslednike.
Evropsku javnost poslednjih dana uzdrmao je propagandni video koji se pojavio na televizijama, društvenim mrežama i pojedinim medijskim platformama, a koji je za kratko vreme postao viralan.
Film "Bitka na Neretvi" koji je premijerno prikazan 1969. godine koštao je između sedam i 12 miliona tadašnjih dolara. To je najskuplji film ikada snimljen na prostorima bivše Jugoslavije.
Kao da je izašla iz ruske bajke, manekenka Gia Skova provezla se Njujorkom u kočiji, pretvarajući gradske ulice u modnu pozornicu praznične elegancije.
Ako želite glamuroznu pozadinu koja na fotografijama izgleda kao profesionalni studio, postoji jedan jednostavan trik, za koji vam je potrebna ukrasna folija i malo vremena.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar