KADA SRBI OSUDE SRBE ONDA JE ZAKON OK, A KADA SE ISTI PRIMENJUJE NA HRVATE ONDA SE BUNE! Zagreb brani zločince, a "OVČARU" SU ZABORAVILI!
Podeli vest
Kada Apelacioni sud u Beogradu osudi osmoro Srba za zločin na poljoprivrednom dobru "Ovčara", gde je 1991. godine ubijeno najmanje 200 ratnih zarobljenika hrvatske nacionalnosti, tada Zagreb ne dovodi u pitanje zakon koji posle podizanja optužnice protiv hrvatskih pilota za granatiranje kolone proteranih Srba 1995. godine pokušava da ospori na sve moguće načine
Apelacioni sud u Beogradu osudio je osmoro Srba, državljana Hrvatske, na kazne od pet do 20 godina zatvora za zločin na poljoprivrednom dobru "Ovčara", gde je 1991. godine ubijeno najmanje 200 ratnih zarobljenika hrvatske nacionalnosti. Članovima porodica žrtava dosuđene su milionske naknade štete za duševnu bol.
Ante Letica, bivši šef SOA, poziva da se protiv Srba i Srbije podignu 'sve moguće optužnice' samo da bi se sakrila istina o ubistvu dece na Petrovačkoj cesti
24.08.2022
08:45
U Švedskoj i Norveškoj dvojica stražara u logoru Dretelj kod Čapljine osuđena su za ratne zločine nad Srbima u ovom mučilištu.
Ovo su samo neki od primera procesa koji su vođeni na osnovu Zakona o univerzalnoj jurisdikciji, a koji podrazumeva da se državljanima jedne države može suditi za ratne zločine pred sudovima druge države.
Tako je hrvatskim državljanima u Beogradu suđeno i presuđeno za stradanje Hrvata na dobru "Ovčara" i tada Zagreb nije dovodio u pitanje zakon koji, posle podizanja optužnice protiv hrvatskih pilota za granatiranje kolone proteranih Srba 1995. godine, dok su od "Oluje" bežali preko Petrovačke ceste i kod Svodne - kada je ubijeno 13, a ranjeno 24 civila - pokušava da ospori na sve načine. Takođe, niko nije dovodio u pitanje pravo Švedske i Norveške da po istom zakonu tereti bosanske državljane za zločine tokom rata u BiH.
Advokat preživelih izbeglica sa Petrovačke ceste Dušan Bratić ističe, za Novosti, da hrvatskoj vlasti nije smetala univerzalna jurisdikcija ni kada je Apelacioni sud u Beogradu pre dva meseca pravnosnažno dosudio milionske naknade štete za duševne bolove članovima porodica žrtava na "Ovčari".
- Hrvatski sudovi su sve zahteve za naknadu štete ranjenih na Petrovačkoj cesti pravnosnažno odbili. Nije im smetala univerzalna jurisdikcija ni kada su oni nedavno uhapsili na granici i sudili komandantu logora na Manjači pukovniku Vojske Republike Srpske Lukajiću, dakle za delo na teritoriji druge države BiH i državljaninu druge države - pojašnjava Bratić.
Interesantno je da Hrvatska, ne samo što 27 godina od "Oluje" nije istražila zločin nego je donela Zakon o ništavnosti svih pravnih akata pravosudnih tela od bivše JNA do Republike Srbije. Hrvatska Vlada je donela zaključak kojim nalaže Ministarstvu pravde da odbija pružanje pravne pomoći po zamolnicama u predmetima ratnih zločina kada su osumnjičeni visoki vojni i policijski funkcioneri Hrvatske.
Tako je, na primer, Srbija na graničnom prelazu uhapsila Veljka Marića zbog zločina nad Srbima u 1991. u selu Rastovac. On je osuđen na 12 godina zatvora u Beogradu i omogućeno mu je da kaznu služi u Hrvatskoj, a Zagreb je 17 puta odbio da pruži pomoć u ovom predmetu.
Hrvatske vlasti poslednjih dana čine sve da umanje svoju krivicu jer ne žele da gone ratne zločince. Pitanje koje treba da se rešava bilateralno između dve zemlje pokušavaju da prebace na polje Evropske unije, preteći da će blokirati integracije Srbije ukoliko ne povuče optužnicu za zločine na Petrovačkoj cesti.
- Svi bilateralni sporovi treba da se rešavaju između država i ne treba da budu deo procesa integracija. Ali, praksa je drugačija i Hrvati će sigurno pokušati da nas sputavaju. Nadam se da će Evropska unija da ih vrati principu da su bilateralni problemi odvojeni od procesa proširenja. Ipak, slučaj Bugarske i Makedonije pokazuje da bilateralni sporovi mogu da sputavaju zemlje koje žele u EU. Ukoliko do toga dođe, počinje igra bez granica, gde svaka zemlja članica može da blokira kandidata iz raznih razloga - objašnjava Suzana Grubješić, iz Centra za spoljnu politiku.
Šta predviđa Ženevska konvencija
Univerzalna jurisdikcija, koju u svom zakonodavstvu ima i Hrvatska, kao i većina svetskih država, međunarodna je obaveza jasno propisana Ženevskom konvencijom. Upravo Četvrta ženevska konvencija o zaštiti građanskih lica za vreme rata, od 12. avgusta 1949, odredbom člana 146. zapoveda da je "svaka strana ugovornica dužna da pronalazi lica osumnjičena da su izvršila ili da su naredila da se izvrši zločin i u obavezi da ih izvede pred sopstvene sudove, bez obzira na njihovo državljanstvo".
Britanci sude Nemcima
Jedan od argumenata koji poteže Zagreb je da države Evropske unije imaju zakone o univerzalnoj jurisdikciji, ali se oni ne odnose na sukobe u kojima su te države bile akteri, nego na neke druge, daleke sukobe - lako se može demantovati.
Na primer, Velika Britanija ima odgovarajući zakon o nadležnosti nad ratnim zločinima izvršenim u Nemačkoj za vreme Drugog svetskog rata, a ona je učestvovala u tim sukobima.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Marcco
pre 1 godinu
Hrvati će u svako slučaju da obstruiraju Srbiju po pitanju ulaska u EU. Bilo ovo pokrenuto ili ne.
I treba sa Srbijom tako. Koliko su naši sudovi osudili naših boraca na osnovu lažnih optužnica i lažnih svedočenja to nije normalno. Sve zarad ulizivanja EU ili u našim sudovima sede strani plaćenici. Pod hitno revizija presuda.
Ante Letica, bivši šef SOA, poziva da se protiv Srba i Srbije podignu 'sve moguće optužnice' samo da bi se sakrila istina o ubistvu dece na Petrovačkoj cesti
Ukrajina je u subotu 1. juna 2024. godine po prvi put od početka rata upotrebila američke rakete lansirane iz samohodnog višecevnog raketnog sistema M142 HIMARS.
Stanje na Kosovu i Metohiji i pokušaje Aljbina Kurtija da iznudi sukob od Srbije, kometarisali su gosti Info večeri, novinar Politike Marko Lakić, borac za prava Srba na KiM Ana Đorđević i Ivan Kopitović Za Budućnost Zete.
Potpredsednik Vlade Aleksandar Vulin gostujući u "Info večeri" komentarisao je uporno opiranje Kurtijeve strane da ispoštuje svoje sporazumne obaveze poput formiranja ZSO.
U "Intervjuu dana" gostova o je analitičar Veljko Jovanović. On je govorio o predlogu Crne Gore da se donese Rezolucija o Jasenovcu. Da li Vlada Crne Gore želi da se iskupi zbog sramnog glasanja u Savetu Bezbednosti?
Američki predsednik Džozef Bajden detaljno predstavio plan primirja u Gazi. Obe strane pozitivno reagovale. Poljska podigla navijaciju u nebo. Na samitu u Švedskoj Zelenski traži više naoružanja. Iran se sprema za prevremene predsedničke izbore. U toku je registracija kandidata. Izbori će se održati 28. juna. Na sve ove teme u emisiji "Rat uživo" govorili su prof. dr Boris Bratina, filozof i pukovnik Velibor Stević. Uživo u program uključio se iz Nemačke i politikolog Andreja Lović, a iz Ukrajine ratni reporter Igor Damjanović.
U centru pažnje evropske javnosti ponovo je spektakularna pljačka nakita koja se dogodila 28. juna 2022. na sajmu umetnosti TEFAF u Mastrihtu u Holandiji i za koju su odgovorni pripadnici "Pink pantera", ekspertske bande za tu vrstu "posla".
Jedna porodica iz Pančeva jučerašnji dan će dugo pamtiti po drami koja im se dogodila i koja je, zahvaljujući brzoj akciji pančevačke policije, imala srećan kraj.
Srpska teniserka Olga Danilović sutra od 11 časova igraće meč osmine finala Rolan Garosa protiv šampionke Vimbldona Markete Vondroušove, objavili su organizatori turnira.
Argentinski teniser Francisko Serundolo plasirao se u osminu finala Rolan Garosa pošto je savladao Amerikanca Tomija Pola sa 3:1 u setovima (6:3, 3:6, 6:3, 6:2).
Oružane snage Ukrajine gađale su stambenu zgradu u Novogorivki u Zaporoškoj oblasti, visokopreciznim oružjem američke proizvodnje. Tom priliko, stradali su žena i dete.
Ruska vojska je napala poligon Javorovski, nakon čega je poginulo nekoliko stotina NATO oficira. U početku su detalji ovog napada bili skriveni, ali je vremenom ruska vojska uspela da dođe do informacija o šteti koja je naneta neprijatelju usled raketnog udara "kinžal".
SAD će staviti Peking pred izbor između Rusije i Zapada po pitanju trgovine - zapadne kompanije moraju da spreče Moskvu da uvozi kritično važne komponente preko Kine, piše britanski list "Fajnenšal tajms".
Vreme je da se ovaj rat završi, poručio je američki predsednik Džo Bajden pozivajući Hamas da prihvati novi izraelski predlog za okončanje nasilja u Gazi. Hamas je poručio da na predlog gleda pozitivno.
Ove godine se navršava 50 godina od kada je ABBA pobedila u finalu Pesme Evrovizije u Britaniji 1974. sa pesmom "Waterloo", čime je privukla globalnu pažnju.
Meirivon Roša je devojka iz Brazila koja je pažnju svetske javnosti privukla svojim neobičnim venčanjem nakon što se 2018. udala za krpenu lutku. Kako kaže, osetila je da je to bila ljubav na prvi pogled.
Slavna glumica Blejk Lajvli je na setu filma "A Simple Favor" ponela prozirnu haljinu od providne, ukrojene mreže i bez imalo ustručavanja pokazala koji kilogram viška.
Poseta kneza Pavla Karađorđevića Berlinu 1. juna 1939. godine nekome sa strane mogla je izgledati kao potpuni diplomatski uspeh Hitlerove Nemačke. Nacisti su priredili veliku vojnu paradu, kancelar i jugoslovenski namesnik smeškali su se jedno drugom, a razmenjene su i uljudne reči hvala za oba naroda. Ipak, “iza kulisa” stvari su izgledale mnogo drugačije…
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.