Penzioneri, možete da odahnete: Evo kako se penzije usklađuju sa platama - samo prosperitet!
Podeli vest
Ima li prostora za dodatno povećanje i šta može da bude ograničavajući faktor ?
Učešće penzija u bruto domaćem proizvodu u 2023. godini bilo je 9,5 odsto. S obzirom na poslednje uvećanje penzija 14,8 odsto od 1. januara ove godine, očekuje se da će njihovo učešće u BDP-u u 2024. godini da poraste na 10,5 odsto, što je u skladu sa projekcijama iz aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom. Poslednjim izmenama Zakona o budžetskom sistemu predviđeno je da učešće penzija u BDP-u bude do 11 odsto.
Marko Lazić (64), predsednik Opštine Mali Idoš, pre nekoliko dana dobrovoljno je dao krv po 110. put, i postao još jedan tihi junak našeg doba, kojima je humanost na prvom mestu.
Isplata februarskih penzija počela 2. marta za penzionere samostalnih delatnosti koji penzije primaju preko tekućih računa, a danas marta na kućne adrese i na šalterima pošta.
05.03.2024
09:34
Postavlja se pitanje koliko bi eventualno moglo da bude neko povećanje penzija u ovoj godini i mogu li penzije da prate rast plata.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno je rekao da penzije nisu dovoljno brzo pratile rast plata koje su, kaže, u poslednjih deset godina drastično porasle i da zato želi da se prema penzionerima „ophodimo po švajcarskoj formuli da bi brže pratili plate“.
U Fiskalnom savetu kažu da ono što je, inače, za Srbiju sada bitno i bitnije od samog dogovora sa MMF-om, jeste fiskalno pravilo koje je zapravo utvrdilo da bi penzije trebalo da gravitiraju ka 10-10,5 odsto BDP-a, pišu Penzionisani.rs
Specijalni savetnik u Fiskalnom savetu Slobodan Minić rekao je za Euronews Srbija da je tako i napravljena formula za usklađivanje penzija.
Kako se usklađuju penzije
Do prošle godine švajcarska formula je bila da se penzije svake godine usklađuju za polovinu od stope rasta plata u privredi i polovinu od stope inflacije, odnosno rasta potrošačkih cena, objašnjava Minić.
Međutim, dodaje on, nakon poslednjih zakonskih izmena, postoji formula za usklađivanje koja zavisi od udela penzija u bruto domaćem proizvodu.
- Ako je (učešće penzija u BDP-u) do 10 odsto, onda penzije rastu onoliko koliko i plate. Ukoliko je između 10 i 10,5 odsto, onda ova stara švajcarska (formula) važi – polovina rasta plata, a polovina stope rasta potrošačkih cena. Ako prebacimo 10,5 odsto, u 2024. godini smo upravo na toj granici, onda bi trebalo da rastu samo za stopu inflacije. Krajnji rezultat je da, čak i ako penzije malo skoče, da li zbog većeg rasta plata ili nečega što se desilo pa su malo iskočile, ovo pravilo bi trebalo da ih vraća da uvek budu tu 10-10,5 odsto - kaže Minić.
Profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu Ljubodrag Savić kazao je da bi penzioneri trebalo da se raduju kada je učešće penzija u BDP-u ispod 10 odsto, jer se tada usklađuju prema rastu plata.
- I to je onda malo brži rast. Suštinski, ograničavajući faktor za rast penzija jeste ta činjenica da su one zakovane, da njihove učešće u BDP-u ne bi smelo da bude više od 11 odsto - rekao je profesor Savić.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Marko Lazić (64), predsednik Opštine Mali Idoš, pre nekoliko dana dobrovoljno je dao krv po 110. put, i postao još jedan tihi junak našeg doba, kojima je humanost na prvom mestu.
Kijevski režim priprema talas velikih represija u Ukrajini kako bi zastrašio sve koji dovode u pitanje legitimitet Volodimira Zelenskog, izjavio je kopredsedavajući koordinacionog saveta za integraciju novih regiona Vladimir Rogov za Sputnjik.
Izjave Volodimira Zelenskog da se nijedna brigada Oružanih snaga Ukrajine ne žali na nedostatak artiljerijskih granata ne odgovaraju stvarnosti i predstavljaju pripremljeni tekst, izjavio je penzionisani general Oružanih snaga Ukrajine Sergej Krivonos na TV kanalu Prjamoj.
Predstojeći izbori jesu lokalni, ali suštinski to su izbori na kojima se odlučuje da li će Srbija ostati slobodna i nezavisna država koja samostalno vodi politiku i sama odlučuje o svojoj sudbini ili će sa njom upravljati drugi sa strane kao što je slučaj nekim zemljana u našem okruženju, izjavio je član Predsedništva Srpske napredne stranke Goran Vesić.
Novinar Filip Rodić, nekada podržavalac DSS-a rekao je, govoreći o koaliciji sadašnjeg DSS-a Miloša Jovanovića sa Brajanom Brkovićem koji je uništavao srpske zastave po Novom Sadu, da je to potpuni skandal.
Raskol pravoslavnog sveta bio je očigledan na sramnom glasanju u UN o Srebrenici. U emisiji "Info veče" na ovu temu govorili su državni sekretar Đorđe Dabić, ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić i novinar Darko Zlojutro.
Puna dva dana priča se o Savetu bezbednosti u UN. U Specijalnoj emisiji Informera o temi Rezolucije u Srebrenici govorili su prof. dr Dejan Miletić, direktor Centra za proučavanje globalizacije i predsednik poslaničke grupe PUPS-a Stefan Krkobabić. Uživo u program putem vajber uključenja javili su se i politikolog Andreja Lović iz Nemačke i novnar Igor Damjanović iz Donjecka, kao i Vojkan Milošević, direktor Centra za antiterorizma i Olga Ravasi, gopolitički strateg.
Da li će biti rata u Evropi? Ako je verovati Orbanu, Evropa se sprema za rat sa Rusijom. O trenutnom stanju u Evropi i svetu u emisiji "Info jutro" govorili su analitičar Saša Borojević i pukovnik u penziji Zoltan Dani.
Kako će izgledati novi svet nakon istorijske sednice u UN? Evropa se sprema za ozbiljan rat sa Rusijom. Na ovu temu u emisiji "Info dan" govorio je diplomata Zoran Milivojević. Uživo u emisiju uključio se i Aleksa Grubešić iz Centra za društvenu stabilnost.
Juče je bio Međunarodni dan nestale dece, a na profilu Centra za nestalu i zlostavljanu decu na društvenoj mreži Instagram podeljen je potresni video snimak, na kome su naše poznate ličnosti rekle po nekoliko rečenica o devojčici Danki Ilić (2) iz Bora koja je zverski ubijena 26. marta, a njeno telo još uvek nije pronađeno.
Nedugo nakon teškog ranjavanja Radoja Zvicera u Kijevu, policajac Ljubo Milović svakodnevno ga pita za zdravlje, pričaju o starim i dogovaraju nove poslove s kokainom, ali i komentarišu šta bi dobro po njih moglo da se izrodi nakon pucnjave u glavnom gradu Ukrajine.
U naselju Mala Vaga, u ulici Kneza Mihaila, u Kragujevcu, danas oko 12.00 časova, muškarca M. Z. (40) iz Kragujevca je pokušao da staklom prereže grkljan I. M. (44)!
Bivši američki as Džon Mekindro pred početak Rolan Garosa pričao je o Novaku Đokoviću, njegovom status među teniskim navijačima, ali i činjenici da nema trenera posle raskida saradnje sa Goranom Ivaniševićem.
Izjave Volodimira Zelenskog da se nijedna brigada Oružanih snaga Ukrajine ne žali na nedostatak artiljerijskih granata ne odgovaraju stvarnosti i predstavljaju pripremljeni tekst, izjavio je penzionisani general Oružanih snaga Ukrajine Sergej Krivonos na TV kanalu Prjamoj.
Satelitski snimci potvrđuju da je ruska radarska lokacija za strateško rano upozoravanje u jugozapadnom kraju zemlje značajno oštećena u napadu ukrajinske bespilotne letelice ranije ove sedmice.
Doktor vojnih nauka Konstantin Sivkov prokomentarisao je reči ruskog predsednika Vladimira Putina da Rusija neće zauzeti Harkov. Ekspert smatra da nije reč o vojnoj, već o čisto političkoj izjavi predsednika.
Kancelarija izraelskog premijera saopštila je danas povodom upozorenja vojnog rezerviste koji je zapretio pobunom da Benjamina Netanjahu "odbacuje bilo kakvo odbijanje sa bilo koje strane".
Da li ste se ikada zapitali kako da vam odeća tokom pranja ne izbledi i zadrži boju? Donosimo vam fantastičan trik koji ćete korisiti svaki put kada perete veš.
Najači ljudi sveta, njih dvanaestorica veličanstvenih, snagom i umećem zadivili su više stotina okupljenih Zrenjaninaca u okviru redovnog kola Svetske strongmen lige šampiona.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.