Frilenseri u Srbiji zarađuju više neko ikad: Cena rada im je veća od globalne! Evo koje onlajn poslove rade i koliko to naplate!
Podeli vest
Drugo ovogodišnje merenje broja radnika na internetu u Srbiji pokazalo je da je zabeležen značajan pad broja angažovanih frilensera, i to za čak 17,8 odsto. Centar za istraživanje javnih politika predstavio je nove rezultate merenja Gigmetra, instrumenta kojim se mere karakteristike tržišta gig rada u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope.
Član tima Gigmetra, prof. dr Zoran Kalinić rekao je da se merenje radi dva puta godišnje od kraja 2019.
Preduzetnici u Srbiji čine 74,6 odsto ukupnog broja sektora MSP. Ili, 27,3 odsto svih zaposlenih. Njihov učinak u BDP iznosi 24 odsto i poslednjih godina broj preduzetnika konstantno raste.
Sedeš 8 sati, a plata i do 350.000 dinara. Zvuči neverovatno, ali je istinito. Za ove pare u Srbiji ima mnogo posla, ponude se samo nižu, a možeš da počneš sa radom u svakom momentu.
08.12.2023
16:40
- Po prvi put od početka rada Gigmetra zabeležen je pad populacije frilensera - rekao je Kalinić.
Ovakva kretanja rezultat su dešavanja u globalnom okruženju koje je puno izazova. Na prvom mestu tu su oružani konflikti i geopolitička nestabilnost, zatim restriktivna ekonomska politika, sveukupna privredna situacija na ključnim tržištima sa kojih dolazi tražnja za gig radom (SAD, Kanada, Australija i Azija) i demografske promene na srpskom tržištu rada koje kreiraju više izbora za prelazak digitalnih radnika u sferu tradicionalnog rada.
- Ove okolnosti ukazuju na zavisnost digitalnog tržišta rada od kretanja na konvencionalnom - rekao je prof. dr Vladan Ivanović, član tima Gigmetra.
Beograđanin Miloš Vasiljković (26) pohađao je Elektrotehničku školu. Kada je maturirao odlučio je da se bavi poslom koji njega ispunjava, a to je čišćenje. Reakcije na samom početku nisu bile najsjajnije, ali danas je situacija potpuno drugačija.
Radnicima je prilikom odabira posla najvažnija visina plate, pokazalo je najnovije istraživanje koje je tokom trajanja Regionalnog sajma poslova sproveo Infostud, u saradnji sa srodnim portalima iz regiona. Na tu temu u "Info danu" govorili su Miloš Turinski pr Infostuda i Nebojša Atanacković, počasni predsednik Unije poslodavaca.
29.11.2023
12:45
I pored zabeleženog pada broja gig radnika, najnovije merenje ukazuje na značajno restrukturiranje tržišta rada - struktura se pomerila ka bolje plaćenim profesijama.
Prosečna cena rada je nastavila da raste i dostigla je istorijski maksimum od 21,8 američkih dolara po satu.
Frilenseri su u proseku tražili tri odsto veću cenu rada po satu nego što je to bio slučaj u prethodnih šest meseci.
Veći broj frilenserki
Novo merenje je donelo dalji blagi rast učešća gig radnica u ukupnoj populaciji - one sada čine 33,7 odsto populacije. Iako je to značajno bolje u odnosu na prosek u nekim drugim regionima - Aziji (25 odsto) ili Africi (24 procenta), i dalje postoji značajno zaostajanje u odnosu na prosek Jugoistočne Evrope (43 odsto), a naročito Severne Amerike (50 procenata).
Najveći odliv sa digitalnog tržišta rada, kada su gig radnice u pitanju, desio se upravo u kategoriji onih koje su imale iskustva u radu. To može sugerisati da je za njih gig rad u prethodnom periodu postao manje atraktivan ili da više nije u skladu sa njihovim potrebama.
Kada je reč o poslovima koje najčešće obavljaju frilenseri to i dalje ostaju kreativne usluge i multimedija i razvoj softvera. Ipak, osnovni nalaz najnovijeg merenja je da je u svim profesijama došlo do pada broja radnika.
Pad je bio najmanji u oblasti razvoja softvera (2,4 odsto), značajno veći u oblasti profesionalnih usluga (13 procenata). Sve ostale profesije beleže pad broja radnika od 20 odsto i više, pri čemu je najveća kontrakcija bila u oblasti pisanja i prevođenja - čak 28,7 odsto.
- Jedno od potencijalnih objašnjenja za ovaj izraziti pad u oblasti pisanja i prevođenja je sve raširenija upotreba veštačke inteligencije - navela je Branka Anđelković, koosnivačica i programska direktorka Centra za istraživanje javnih politika i članica Gigmetar tima.
Ona je naglasila da je najznačajniji zaključak koji se na osnovu ovakvih trendova može izvući taj da u uslovima snažne kontrakcije tržišta najveću otpornost pokazuju one profesije u kojima su zarade najviše. Takođe, jedna od mogućih interpretacija jeste da je usled značajne tražnje za uslugama iz oblasti razvoja softvera ili profesionalnih usluga, i manje (globalne) konkurencije sa kojom se suočavaju srpski gig radnici, "povlačenje" sa tržišta bilo manje izraženo.
- U svakom slučaju, ovo je značajno kvalitativno restrukturiranje tržišta gig rada: struktura se pomerila ka bolje plaćenim profesijama - rekla je Tanja Jakobi, izvršna direktorka Centra i članica Gigmetar tima.
Ono što poslednje merenje čini naročito zanimljivim, prema rečima učesnika panela, jeste činjenica da je došlo do odliva gig radnika sa tržišta uprkos trendu rasta zarada.
Cena rada
Takođe, ovo je prvi put otkako se sprovodi merenje putem Gigmetra, da je prosečna cena rada srpskih gig radnika po satu viša od globalne cene rada - koja za 2023. iznosi 21 dolar po satu. S druge strane, to je i dalje značajno zaostajanje u odnosu na najrazvijenije digitalno tržište rada na svetu, odnosno Sjedinjene Američke Države. Srpski gig radnici zarađuju tek 40,5 odsto prosečne zarade po satu američkog radnika.
Najnovije merenje je pokazalo i da najveći broj online radnika živi i radi u 28 gradova u Srbiji - čak 84,1 odsto. U 10 gradova populacija radnika na internetu prevazilazi udeo od jednog procenta.
Prednjači Beograd sa 41,1 odsto, na drugom mestu je Novi Sad sa 13,1 odsto, a slede Niš, Kragujevac i Subotica.
Proizvodnja cveća u valjevskom kraju postaje sve aktuelnija i veoma unosan posao. Mnogima cvećarstvo često iz hobija prerasta u osnovno zanimanje, dok popularizaciji ove grane poljoprivrede doprinosi mogućnost proizvodnje na manjim površinama uz postizanje dobrog profita.
U Bačkom Petrovcu se tokom leta ubiraju plodovi hmelja i to je jedina lokacija na kojoj ova poljoprivredna kultura može da se gaji. Prošle godine, međutim, njom je posejano svega deset hektara.
U Srbiji nema mnogo uzgajivača batata ili špargli, pa se veruje da se onome ko se upusti u taj posao, garantuje dobra zarada.
06.05.2024
15:47
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Preduzetnici u Srbiji čine 74,6 odsto ukupnog broja sektora MSP. Ili, 27,3 odsto svih zaposlenih. Njihov učinak u BDP iznosi 24 odsto i poslednjih godina broj preduzetnika konstantno raste.
Ofanziva ruskih snaga na harkovskom pravcu pokazala se toliko brzom i snažnom da im oskudne odbrambene strukture Ukrajine nisu postale prepreka, a osiromašeni redovi ukrajinskih oružanih snaga nisu bili spremni da brane svoje položaje, piše Njujork tajms.
Branko Klanšček, predsednik Upravnog odbora RTS, raskrinkao je opozicionara i reditelja Gorana Markovića koji je izjavio da se prselio u Trst, u Italiju, ali da će i pored toga izaći na beogradske izbore 2. juna.
Veća grupa članova lažne monarhističke stranke POKS predvođena šefom omladine Aleksandrom Maleševićem napustila je tu organizaciju, optužujući čelnike za izdaju principa i saradnju sa antisrpskim elementima u jurnjavi za foteljama.
Gostujući u Info jutru, gosti Zoran Anđelković iz Centra za mir i toleranciju i Direktor Borbe Andrija Jorgić, govorili su o širenju mrženje od stranbe opozicije i poročno ponašanje Aleksandra Jovanović Ćute.
Prisilan pokušaj gašenja Republike Srpske i licemerje hrvatske spoljne politike prema srpskom narodu, komentarisali su gosti Info jutra, bivši ministar policije RS Tomo Kovač i predsednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić.
Uspešan diplomatski otpor predsednika Srbije Aleksandra Vučića prema agresivnoj politici prisile Aljbina Kurtija i njegovih Zapadnih nalogodavaca, komentarisao je gost Info jutra, glavni urednik portala "Kosovo onlajn" Miloš Garić.
Pojavu Save Manojlovića kao novog političkog projekta Rokfeler fondacije, analizirali su gosti Info jutra, analitičar Miljan Jovićević i Tomislav Bokan iz fondacije Dinara-Drina-Dunav.
Srđan Vidović iz Modriče, poznatiji kao Crvo, uhapšen je zbog sumnje da je iz kuća i vikendica na području ove opštine, krao nameštaj i belu tehniku iz kuća i vikendica.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP, Službe za suzbijanje kriminala i PU u Kikindi, uhapsili su četiri osobe iz Horgoša zbog postojanja osnova sumnje da su od početka godine, na teritoriji Horgoša, izvršile više krivičnih dela teška krađa i krađa.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila sinoć na putu Požarevac-Veliko Gradište poginule su dve osobe, a učestvovalo je tri automobila. Nesreća se desila oko 23:10 časova.
Partizan i Crvena zvezda, treći čin! Košarkaši crno-belih večeras (20.30, Arena 1 premijum) dočekuju najvećeg rivala u trećem meču finalne serije ABA lige i jedino pitanje je da li će se drama nastaviti ili će već negde oko 23 časa pehar biti uručen ekipi Janisa Sferopulosa.
Najvažnija preostala fudbalska utakmica u srpskom fudbalu je finale Kupa, koje će u utorak od 20.15 časova (Arena 1 premijum) odigrati Crvena zvezda i Vojvodina u Loznici. Kvote su kao da igra jedan profesionalni i jedan amaterski klub.
Ekipa Panatinaikosa izborila je prolaz u polufinale plej-ofa grčkog šampionata, pošto je nakon produžetaka savladala PAOK sa 96:99, i tako došla do 2:0 u seriji. No, prema pisanju "SDNA", posle utakmice došlo je do incidenta u kojem je učestvovao nekadašnji igrač Partizana, Matijas Lesor (28).
Fudbalski klub Juventus i italijanski strateg Masimilijano Alegri (56) rastali su se dan nakon osvajanja Kupa Italije, a u preostale dve utakmice do kraja sezone trener srpskom reprezentativcu Dušanu Vlahoviću i ekipi, biće Paolo Montero (52).
Prijateljski zagrljaj između ruskog predsednika Vladimira Putina i kineskog predsednika Si Đinpinga bio je dokaz kolosalnog strateškog poraza Sjedinjenih Američkih Država, rekao je analitičar Heritidž fondacije Majkl Pilsberi u intervjuu za Foks njuz.
Izraelska policija je upotrebila vodene topove i rasporedila konjičke jedinice kako bi rasterali pripadnike protest u Tel Avivu, organizovane protiv vlade i u znak podrške oslobađanju talaca iz Pojasa Gaze. Miting je bio praćen sukobima sa snagama za sprovođenje zakona, kao i hapšenjima.
Kada su u pitanju ljubavne veze najteže je govoriti o raskidu. Mnogi ljudi ne mogu da prihvatie da je došao kraj odnosakada je kraj odnosa i zbog toga ostanu u toksičnoj vezi.
Danas je u pirotskom selu Krupac, podno Stare planine, počela deveta po redu Jagnjijada, na kojoj se veliki broj takmičara nadmetao u pripremi najukusnije jagnjetine u brojnim "disciplinama", na ražnju, na pari, u vurnji, odnosno furuni...
Tri ratna druga, Igor Vukašinović (54), Novica Pejić (63) i Ostoja Medić (68), prošli su danas kroz Užice na svom krstonosnom hodu sa Pala na Krf. Sa njima je i četvrtičlan Petar Dragaš u pratnji sa kombijem, a na put dug 1.200 km pošli su 14. maja.
U pomoravskom kraju sve su popularnije poljoprivredne škole jer prate savremene svetske trendove u poljoprivrednoj proizvodnji pa čak i da se usavršavaju u inostranstvu.
U selu Jagnjilu kod Mladenovca i danas će biti živo! Od juče, kada je zvanično otvorena Jagnjijada, ovde je sve u znaku dobre zabave, a subota je centralni deo manifestacije.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.