PREMINUO JOŠ JEDAN AKADEMIK! SANU se oglasila povodom smrti Vladana Đorđevića!
Podeli vest
U Beogradu je u 84. godini, preminuo redovni član Odeljenja tehničkih nauka SANU Vladan Đorđević, jedan od naših najistaknutijih stručnjaka iz oblasti mašinskog inženjerstva, saopštila je Srpska akademija nauka i umetnosti.
Akademik Vladan Đorđević rođen je u Kruševcu, 12. decembra 1938. Srpska akademija nauka i umetnosti saopštila je da je osnovna naučna i stručna oblast rada akademika Đorđevića bila teorijska i primenjena mehanike fluida, a posebno teorija graničnog sloja, teorija strujanja nehomogenih i rotirajućih fluida, teorija talasnih kretanja fluida i teorija hidrodinamičke stabilnosti i prelaska u turbulenciju.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić uputio je telegram saučešća Srpskoj akademiji nauka i umetnosti i porodici akademika Ljubiše Rakića, u kojem se kaže:
15.10.2022
19:47
Polje njegovog naučnog rada obuhvatalo je i biomehaniku fluida, kao i probleme strujanja gasova u mikro-kanalima koji imaju veliku primenu u savremenim tehnologijama mikro-elektro-mehaničkih sistema (MEMS).
Diplomirao je na Odseku za hidroenergetiku Mašinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu (1961). Postdiplomske studije završava na Grupi za mehaniku Prirodno-matematičkog fakulteta u Beogradu, gde je magistrirao (1963) i doktorirao (1966) iz oblasti teorije graničnog sloja.
Kao Humboltov stipendista završio je postdoktorsku specijalizaciju na Albert-Ludvigs univerzitetu u Frajburgu (1968-1969), a kao Fulbrajtov stipendista bio je gostujući naučnik na Univerzitetu Južne Kalifornije u Los Anđelesu (1975-1976), gde je kasnije radio kao gostujući profesor na odeljenjima za vazduhoplovstvo i mašinstvo.
Nakon završetka osnovnih studija, počinje da radi kao asistent na Katedri za mehaniku fluida Mašinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu (1962). Na istom fakultetu prošao je sva univerzitetska zvanja, a za redovnog profesora izabran je 1981 godine. Predavao je predmete Mehanika fluida i Hidraulika i pneumatika. Bio je prodekan za nastavu (1989-1991) i šef Katedre za mehaniku fluida (1988-2000).
Za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti izabran je 1985, a za redovnog 1997. godine.
Bio je predsednik Odbora za proučavanje života i rada naučnika u Srbiji i naučnika srpskog porekla SANU od 2002. godine, kao i glavni urednik edicije SANU "Život i delo srpskih naučnika". U periodu od 2000. do 2006. godine, bio je upravnik Odeljenja za mehaniku na Matematičkom institutu SANU.
Obavljao je funkciju generalnog sekretara i predsednika Jugoslovenskog društva za mehaniku, kao i predsednika Društva za mehaniku Srbije (1983‒1985). Bio je član Evropske unije za mehaniku, Društva za primenjenu matematiku i mehaniku, Akademije inženjerskih nauka Srbije (AINS) i drugih naučnih institucija.
Tokom plodne naučne karijere objavio je više od 100 naučnih radova iz osnovne oblasti i aktuelnih podoblasti mehanike fluida.
Veći deo njegovih radova objavljen je u veoma cenjenim svetskim naučnim časopisima kao što su: Journal of Fluid Mechanics, Physics of Fluids, Wave Motion, Transactions of the Royal Society A, Journal of Applied Mathematics and Physics, Journal of Applied Mathematics and Mechanics. Autor je dva udžbenika iz oblasti teorijske i primenjene mehanike fluida.
Sarađivao je sa Vojno-tehničkim institutom u Beogradu, gde je radio na razvoju poluautomatskog i automatskog hemijskog detektora. U širokom opusu naučnog rada akademika Đorđevića, posebno mesto zauzima istraživanje reološkog ponašanja humanih ćelija na kojem je radio u saradnji sa Bostonskim univerzitetom.
Za naučni rad primio je brojne nagrade, među kojima se izdvajaju nagrada "Prof. dr Vojislav K. Stojanović" Udruženja univerzitetskih profesora i naučnika Srbije (2007), Vidovdanska povelja grada Kruševca (2015) i Povelja za životno delo "Akademik Ljubomir Klerić" Odeljenja rudarskih, geoloških i sistemskih nauka AINS (2016).
Svojim naučnim i pedagoškim radom dao je veliki doprinos razvoju nauke u Srbiji. Njegov odlazak veliki je gubitak za Odeljenje tehničkih nauka SANU, Srpsku akademiju nauka i umetnosti i sveukupnu srpsku nauku, navodi SANU.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić uputio je telegram saučešća Srpskoj akademiji nauka i umetnosti i porodici akademika Ljubiše Rakića, u kojem se kaže:
Predsednik Srbije i član SNS Aleksandar Vučić poručio je danas na predizbornoj konvenciji naprednjaka i koalicionih partnera u Novom Sadu da su izbori 2. juna od ogromnog značaja za sve opštine i gradove u kojima će biti održani i za celu Srbiju.
Opozicija više ne zna gde udara i radi upravo ono protiv čega su se oni borili pre i posle 17. decembra, a to su fantomski birači. Iz dana u dan isplivavaju novi fantomski birtači i kandidati iz redova opoziicje.
Naša zemlja je pod ogromnim pritiskom. Da li će nam staviti žig genocidnog naroda? Predsednik Vučić čini sve što može u Savetu Evrope kako do ove sramne rezolucije ne bi došlo. Gosti "Info večeri" bili su Miloš Terzić, iz Kancelarije za Kosovo i Metohiju i Miloje Pršić, pukovnik u penziji.
Udarna tema u svim svetskim medijima jeste pad helikoptera iranskog predsednika. Pojavljuje se veliki broj dezinformacija. Predsednik nije bio sam. Postojala su još dva helikoptera sa ministrima. Da li je predsednik Irana još uvek živ ili nije? Gosti "Info večeri" bili su Dragan Vasiljković, iz fondacije Kapetan Dragan, kao i profesor dr Miloje Pršić, pukovnik u penziji.
Gosti Intervjua dana bio je novinar Aleksandar Apostolovski. On je govorio o nestanku helikoptera iranskog predsednika, ali i o svim drugim aktuelnim temama u svetu i u regionu.
Profesor dr Dragan Radenović, akademik i Slobodan Samardžija, bivši dopisnik "Politike" iz Moskve, bili su gosti emisije "Info dan" Informer TV. Komentarisali su interesovanje afričkih zemalja za pristupanje BRIKS-u, ali i današnji pad helikoptera iranskog predsednika Ibrahima Raisija.
U Crepaji kod Pančeva danas se dogodio ozbiljan incident kada je grupa muškaraca i žena odgurivala dvojicu policajaca koji su izašli na teren zbog prijave o nasilju!
Pripadnici Uprave saobraćajne policije danas oko 17 časova, na putu Stari Žednik - Mali Beograd, zaustavili su pedesetogodišnjeg muškarca iz okoline Bačke Palanke, koji je upravljao vozilom "audi" brzinom od 187,9 kilometara na čas, na delu puta gde je ograničenje 80.
Mladić Tijang Kim (21) iz Nortbruka, svojom bahatom vožnjom izazvao je nesreću u kojoj je 12. maja 2024. godine poginuo srpski tinejdžer Marko Niketić (17), usled čega je još dvoje mladih osoba u kritičnom stanju!
Osumnjičeni za ubistvo Danke Ilić dvogodišnje devojčice iz Bora koja je nestala 26. marta u mestu Banjsko Polje, dok je bila pod nadzorom majke, Dejan Dragijević iz Zlota i Srđan Janković iz Luke, za koje je utvrđeno deset dana kasnije da su devojčicu udarili službenim kolima tamošnjeg vodovoda, a potom je udavili, bili su na psihijatrijskom veštačenju u bolnici u okviru Centralnog zatvora u Beogradu.
Ukrajinci strahuju da će Rusija uskoro početi da preuzima kontrolu nad gradom Zaporožjem, rekao je britanski stručnjak Aleksandar Merkuris na svom Jutjub blogu.
Rusija je spremna da pruži pomoć u potrazi za helikopterom u kojem se nalazio predsednik Irana i istrazi uzroka incidenta, saopštila je zvanična predstavnica Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova za Sputnjik.
Neizvesnost je nadvisila sudbinu iranskog predsednika Ebrahima Raisija nakon što su državni mediji objavili da je njegov helikopter doživeo nesreću u nedelju po lošem vremenu u jednoj zapadnoj provinciji.
Postoje brojna verovanja kojih se mnogi slepo drže kako bi privukli novac i sreću u svoju kuću. A mnoga drevna učenja su razvila čitave teorije na ovu temu, od kojih je najpoznatije Feng šui. Međutim, u narodu postoje i neka druga sujeverja, a evo koja su opstala do dan danas.
Danas je u pirotskom selu Krupac, podno Stare planine, počela deveta po redu Jagnjijada, na kojoj se veliki broj takmičara nadmetao u pripremi najukusnije jagnjetine u brojnim "disciplinama", na ražnju, na pari, u vurnji, odnosno furuni...
Tri ratna druga, Igor Vukašinović (54), Novica Pejić (63) i Ostoja Medić (68), prošli su danas kroz Užice na svom krstonosnom hodu sa Pala na Krf. Sa njima je i četvrtičlan Petar Dragaš u pratnji sa kombijem, a na put dug 1.200 km pošli su 14. maja.
U pomoravskom kraju sve su popularnije poljoprivredne škole jer prate savremene svetske trendove u poljoprivrednoj proizvodnji pa čak i da se usavršavaju u inostranstvu.
U selu Jagnjilu kod Mladenovca i danas će biti živo! Od juče, kada je zvanično otvorena Jagnjijada, ovde je sve u znaku dobre zabave, a subota je centralni deo manifestacije.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.