BADNJAK JE DREVNI OBIČAJ SRBA, A JELKU SMO "UVEZLI" U 19. VEKU! Njegovim paljenjem pomažemo da se oporavi BOG SUNCA, a evo kakvo psoebno značenje ima PANJ TORTA!
Podeli vest
Badnjak i okićena jelka simbol su božićnih i novogodišnjih praznika, od kojih je prvi stari običaj našeg naroda, dok su kićenje jelke Srbi “uvezli iz inostranstva” u 19. veku, a u potpunosti ga prihvatili posle Drugog svetskog rata
Direktor RHMZ Jugoslav Nikolić rekao je gostujući na TV Prva da se natprosečne temperature sa stabilnim i sunčanim vremenom očekuju do srede 5. januara, ali je od 12. januara moguć i sneg
02.01.2022
23:30
Ovo za Tanjug kaže direktor Etnografskog muzeja u Beogradu etnolog Tijana Čolak-Antić Popović.
Istorija božićne jelke seže sve do simbolične upotrebe zimzelenog drveća u drevnom Egiptu i Rimu, ali je kod Srba tradicija da se unosi badnjak u kuću na Badnje veče.
- Reč je o verovanju da, kada je najkraći dan u godini, treba da se zapali vatra i da ta vatra osvetljava početak Nove godine, odnosno da se njome pomaže Suncu, koje je tada najslabije - kaže Čolak-Antić Popović.
Novi običaji usvajaju se, kako dodaje, nakon što je Srbija razvila kontakte sa Evropom polovinom 19. veka.
- Naši ljudi išli su na školovanje u inostranstvo. Svaka imućnija porodica slala je po jedno dete, i to ono najbistrije. Muškarci su se školovali i često se ženili, pa su strankinje dolazile u Srbiju. Devojke su išle u zavode, koji su bili internati za žensku decu. I onda su, vraćajući se u zemlju, donosili sve te novotarije, kao što je i kićenje božićne jelke - kaže Čolak-Antić Popović.
Do najintenzivnijeg prelaska na novogodišnju jelku i napuštanja tradicije badnjaka došlo je nakon Drugog svetskog rata, odnosno nakon “raskida sa religijom”.
- Jelka nije delovala kao religijsko praznovanje Božića i Nove godine, u odnosu na badnjak koji je bio pravoslavni. Uskrs, takođe, tad prestaje da se slavi, a obeležavanje početka bujanja vegetacije preuzima 1. maj. Komunizam je značio raskid sa religijom, a ti običaji su se smatrali za religiozne, za hrišćanske - podseća Čolak-Antić Popović.
Ali, kako napominje, ovi običaji su jako stari i potiču iz perioda pre primanja hrišćanstva.
- Ojačati snagu Sunca svakako nije nešto što je hrišćanski. Možemo da kažemo da je Božić rođenje Isusa Hrista, ali i rođenje malog boga, koji je iz predhrišćanskog perioda - navodi Čolak-Antić Popović.
Slična istorija, sudeći prema pisanju američkog Historija, vezuje se za jelke.
U vreme zimske kratkodnevice, kada je dan najkraći u godini, a noć najduža, mnogi drevni narodi verovali su da se bog Sunca razboleo i oslabio. Kratkodnevicu, koja na severnoj hemisferi pada 21. ili 22. decembra, slavili su, jer je to značilo da će bog Sunca konačno početi da se oporavlja. Zimzelene grane podsećale su ih na sve zelene biljke koje će ponovo izrasti kada bog Sunca ojača i vrati se leto.
Međutim, kako navodi Histori, zasluge za tradiciju kićenja jelke, kakvu danas poznajemo, pripisuju se Nemačkoj, u kojoj su pobožni hrišćani unosili ukrašeno drveće u domove u 16. veku, a ovaj običaj popularizovali su britanska kraljica Viktorija i njen suprug, princ Albert.
U Nemačkoj su pojedinci pravili božićne piramide od drveta, koje su ponekad ukrašavali zimzelenim biljkama i svećama.
Veruje se da se prvi dosetio da upaljene svećice stavi na drvo osnivač protestantske crkve i jedan od vođa reformacije Martin Luter (1483-1546).
- Hodajući jedne zimske večeri ka svojoj kući, dok je smišljao propoved, bio je zadivljen sjajem zvezda koje su svetlucale među zimzelenim biljkama. Kako bi taj prizor predstavio porodici podigao je drvo u glavnoj prostoriji i ukrasio njegove grane upaljenim svećama - navodi Histori.
Čolak-Antić Popović kaže da su svećice koje i danas stavljamo na jelku da gore 31. decembra isto kao i kada se stavi badnjak na ognjište da gori.
- Drvo treba da bude rodno i plodno tako da sjajne kugle kojima ukrašavamo jelku predstavljaju plodove, kao što se badnjak posipa žitom - navodi Čolak-Antić Popović.
Za badnjak se seče grana hrasta, koji je kod Slovena oduvek bio sveto drvo. Hrast je, napominje sagovornica Tanjuga, drvo slovenskog boga Peruna, ali i drvo Zevsa i Jupitera.
Drvo svih glavnih božanstva u mnogobožačkim religijama indoevropskih naroda uvek je hrast, navodi ona.
Običaj odlaska u šumu po badnjak nije svojstven samo našem narodu.
Kod Francuza je, kako navodi Čolak-Antić Popović, bio običaj da deda i unuk, na Badnji dan, odu po granu nekog plodonosnog drveta (šljiva, trešnja, maslina) i unesu ga kuću.
Tamo bi ih, kako dalje objašnjava, dočekala domaćica i posula žitom kako bi naredna godina bila plodna i uspešna, a potom bi se grana stavljala na ognjište da gori.
S prelaskom spremanja hrane sa otvorenog na zatvoreno ognjište - na šporet, Francuzi su prestali da unose cepanicu u kuću, pa se polovinom 19. veka jedan francuski poslastičar dosetio da napravi kolač u obliku panja.
- Mi tu poslasticu zovemo panj-torta, a u Francuskoj se nalazi na trpezi na Badnje veče - ističe etnolog.
Taj običaj se posle preneo u Kanadu i u Veliku Britaniju.
- U više zemalja se za Badnje veče posle večere služi panj-torta. Može da bude kao rolat od čokolade, sa glazurom koja se viljuškom izbrazda tako da deluje kao da je kora drveta. Panj torta može da bude i od kesten pirea, samo je važno da ima oblik odsečene grane - isrpičala je direktorka Etnografskog muzeja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Direktor RHMZ Jugoslav Nikolić rekao je gostujući na TV Prva da se natprosečne temperature sa stabilnim i sunčanim vremenom očekuju do srede 5. januara, ali je od 12. januara moguć i sneg
Francuska planira da pošalje vojne instruktore u Ukrajinu koji bi obučavali trupe pod komandom Kijeva. Glavnokomandujući Oružanih snaga Ukrajine Aleksandar Sirski izjavio je da je legalizovao njihov boravak u centrima za obuku u Ukrajini.
Vode se borbe za južni deo Časovog Jara, grad će u bliskoj budućnosti biti potpuno oslobođen, rekao je za RIA Novosti koordinator za međuparlamentarne odnose sa parlamentom LNR, poslanik Državne dume Viktor Vodolacki.
Najpoznatija srpska preletačica i desna ruka Dragana Đilasa Marinika Tepić žestoko je napala dojučerašnjeg saborca, koopredsednika Zeleno-levog fronta (ZLF) Radomira Lazovića, u narodu poznatijeg kao Raša Zanzibarićanin.
Dragan Đilas još jednom pokazuje svoje pravo lice, kako je u javnosti zagovornik bojkota, ovaj put ipak učestvuje na izborima iako opoziciju nagovara da bojkotuje.
Miša Vacić, lider Srpske desnice i Miloš Stojković, teolog, bili su gosti "Info jutra" Informer TV. Komentarisali su predstojeće izbore u Srbiji, koji će biti održani 2. juna, ali i usvajanje sramne Rezolucije o Srebrenici, odnosno reakciju dela opozicije na taj događaj.
Pokret Evropa Milojka Spajića potučena je na izborima u Budvi, nakon glasanja za usvajanje Rezolucije o Srebrenici. Ovim povodom gosti "Info jutra" Informer TV bili su Miroslav Čučković, član predsedništva Srpske napredne stranke i predsednik pokreta Slobodna Crna Gora Vladislav Dajković.
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta gostovao je u emisiji "Info jutro" televizije Informer. Govorio je na temu terora koji lažni premijer Aljbin Kurti sprovodi nad srpskim narodom na Kosovu i Metohiji.
Novinar i ratni reporter Danijel Simić komentarisao je posledice usvajanja sramne Rezolucije o Srebrenici tokom svog gostovanja u "Info jutru" Informer televizije.
Na području Beograda uhapšeno je 11 pripadnika organizovane kriminalne grupe koji su u periodu od novembra 2023. godine do danas, omogućili za najmanje 59 ilegalnih migranata među kojima su državljani Iraka i Sirije, nedozvoljen tranzit kroz Srbiju, u cilju njihovog daljeg ilegalnog prebacivanja ka zemljama Evropske Unije.
Viši sud u Zaječaru produžio je za još 30 dana pritvor Srđanu J. i Dejanu D., osumnjičenima za ubisvo dvogodišnje devojčice Danke Ilić, potvrđeno je Tanjugu u tom sudu. Osumnjičeni se nalaze u pritvoru od 6. aprila zbog opasnosti od bekstva, mogućnosti da utiču na svedoke i da unište ili uklone tragove izvršenja krivičnog dela, kao i zbog uznemirenja javnosti.
Ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić izjavio je danas da je policija identifikovala oba napadača na Đorđa Mijatovića, brata potpredsednika Vlade Federacije BiH, koji je prekjuče ubijen u Beogradu, a da je jedan od njih, F.B. (16) već uhapšen.
U stravičnom udesu u Šapcu jutros je teže i lakše povređeno četvoro mladih, kada je automobil u krivini sleteo sa puta, udario u ogradu jednog dvorišta i betonski stub, pa se zapalio.
Selektor fudbalske reprezentacije Srbije Dragan Stojković za utorak je najavio konačan spisak igrača na koje će računati za Evropsko prvenstvo u Nemačkoj, ali se već zna se među putnicima neće naći Nemanja Radonjić.
Protivnik Novaka Đokovića u prvom kolu Rolan Garosa je Pjer-Igo Erber, francuski teniser, 142. na svetu, jedan od retkih koji je bio uz našeg tenisera pre dve godine kada su ga Australijanci zatvorili, jer nije vakcinisan protiv korone.
Nikola Jokić, as Denvera i trostruki MVP NBA lige, mogao bi da postane prvi igrač u istoriji, koji će dobiti super maksimalni ugovor vredan oko 400 miliona dolara.
Grk Stefanos Cicipas i Špankinja Paula Badosa nedavno su objavili da su raskinuli, potom su snimljeni zajedno, a sada su i potvrdili da su se pomirili i da će igrati zajedno na Rolan Garosu!
Duž granice sa Rusijom, sa strane Harkovske oblasti, nije bilo minske ograde o kojoj su vojnicima Oružanih snaga Ukrajine govorili komandiri, izjavio je za RIA Novosti ukrajinski graničar Aleksandar Ilnicki, koji je zarobljen na harkovskom pravcu.
Zapadni plaćenici i instruktori koji učestvuju u sukobu u Ukrajini na strani Kijeva prelaze na drugu liniju, shvatajući da ih u bliskoj budućnosti čeka smrt, rekao je za RIA Viktor Vodolacki, koordinator za međuparlamentarne odnose sa parlamentom LNR i poslanik Državne dume.
NATO uvežbava izvođenje nuklearnih udara na rusku teritoriju u blizini granice, izjavio je šef Pogranične službe FSB, general armije Vladimir Kulišov za Sputnjik.
Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) održaće danas hitnu sednicu zbog vazdušnog napada Izraela u kojem je pogođen kamp za raseljene osobe u gradu Rafa na jugu Pojasa Gaze i u kojem je, prema podacima Ministarstva zdravlja u Pojasu Gaze, ubijeno 45 ljudi.
U razgovoru za Informer, Dimić je istakao da će, osim snimanja filma "Scorned" u Detroitu, gde će u septembru igrati glavnog negativca, Gerarda, američkog filantropa iz Nju Orleansa, na jesen imati brojne projekte u Srbiji.
Ovo filmsko ostvarenje je svoju internacionalnu premijeru imalo u okviru filmskog festivala POFF Black nights (Crne noći) u gradu Talinu u Estoniji, a zatim je usledilo ućešće na Filmskom festivalu SFF u Čikagu, gde su “Heroji Halijarda” osvojili nagradu za najbolji film.
Šestoro članova porodice u SAD zaraženi su tihinelozom, parazitskom bolešću poznatom kao "moždani crv", nakon što su jeli meso crnog medveda, saopštio je Centar za kontrolu i prevenciju.
Svima je dobro poznato kako izgleda pešački prelaz, ali ako se nađete u Novom Pazaru, možda ćete biti u nedoumici da li pređete ulicu baš na tom mestu!
"Međugeneracijska solidarnost kroz likovnu koloniju" u organizaciji Udruženja građana "Teofilos", pod pokroviteljstvom Ministarstva za brigu o porodici i demografiju, okupila je u Zavodu za smeštaj odraslih lica "Male Pčelice" veliki broj ostvarenih umetnika ali i onih budućih, učenike kragujevačkih osnovnih škola i talentovanih korisnika Zavoda.
U organizaciji Udruženja Herojska 549. motorizovana brigada "Car Dušan Silni" obeležana je 25. godišnjica od početka Bitke na Paštriku, kod spomenika u kasarni "Vojvoda Petar Bojović" u Donjim Sinkovcima kod Leskovca.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.