Za ovu njegovu pesmu sigurno niste čuli, BILA JE ZABRANJENA JER GOVORI O SRPSKOM STRADANJU I POKOLJU!
Podeli vest
Jovan Dučić je bio srpski pesnik, pisac i diplomata, a pre svega veliki patriota. Na današnji dan, 7. aprila 1943. godine umro je u mestu Geri u Sjedinjenim Američkim Državama
Dučić je jedan od najznačajnijih pesnika srpskog modernizma i najznačajniji liričar.
Goran Ivanović Goci, osnivač "Goci benda" prokomentarisao je okupljanja ispred spomenika Stefanu Nemanji, gde su se ljudi sinoć, 3. marta, bez maski, uhvatili za ruke i zaigrali kolo uz pesmu "Vakcina"
04.04.2021
13:27
Rođen je 15. februara 1874. godine u Trebinju, a 1875. godine u Hercegovačkom ustanku ostao je bez oca.
Radio je kao učitelj po raznim mestima. Zbog pisanja patriotskih pesama proterivan je od strane austrougarskih vlasti iz tih gradova. Tako je upoznao u Mostaru Aleksu Šantića, i zajedno su pokrenuli časopis Zora i književni krug.
Izveštaje o pokoljima nad Srbima od strane ustaša, Dučić je prihvatio veoma teško. Plakao je, očajavao i tugovao nad tragedijom svog naroda. Tako je, 20.10.1941. godine, nastala njegova manje poznata, anatemisana pesma "Vrbas".
Prvi put je, kao citat, štampana u američkom izdanju Dučićevih sabranih dela 1951. godine, i to u odeljku "Umesto predgovora" Luke M. Pejovića. Iz prevelikog poštovanja prema mrtvom pesniku, Pejović nije želeo da svoj tekst nazove predgovorom. U njemu je opisao i poslednje Dučićeve dane, provedene kod rođaka Mihaila Dučića u Vili na jezeru.
U "Vili na Jezeru” Dučić je pisao, pevao i plakao, čitajući izveštaje o strašnim pokoljima Srba u Bosni i u Pavelićevoj Hrvatskoj. Tu je on spevao i svoju pesmu Vrbas, za koju Slobodan Jovanović kaže:
– Njegova pesma "Vrbas", ispevana povodom pokolja Srba u Bosni, biće zabeležena u svakoj antologiji našeg patriotskog pesništva, isto onako kao Zmajeva Vila, Jakšićevo "Padajte, Braćo", Vojislavljevo "Na Vardaru", Rakićevo "Na Gazimestanu".
Vrbas
Nosi, srpska reko, krv naših sinova,
jer krvave reke svud su naše međe;
Mačevi ubica svi su istog kova –
Sad nosi unuke kud nosaše pređe.
Primi krv nejači u svetle ti pene,
Sto puta je za te i pre umirala:
Da je ne poloču pogane hijene,
Da ne metnu u nju otrova i kala.
Naše su pobede i zastave naše
Tvoj veliki zavet gordosti i besa –
Jedine u tebi što se ogledaše,
I jedine ovde digle do nebesa.
Beše tada slavna a sad si i sveta,
Pevaj sva krvava kroz njive i luge.
Naša zvezda slave sad i dalje cveta:
Pre svačiji sužnji neg ičije sluge.
Nosi mora krvi da ih ne pokradu,
Nosi reko srpska, krv nevinih žrtvi:
Radosne pobede heroji nam dadu,
Ali strašnu pravdu izvojuju mrtvi.
Svetski diplomata
Diplomirao je pravo u Parizu, a od 1910. godine je u diplomatskoj službi Kraljevine Srbije i Jugoslavije. Poslanik ( ambasador ), ataše ili sekretar poslanstva u Carigradu, Sofiji, Rimu, Atini, Madridu, Kairu, Budimpešti i Bukureštu.
Godine 1941. preselio se u SAD zbog okupacije Kraljevine Jugoslavije. Do svoje smrti vodio je organizaciju Srba u Ilionisu, čiji je osnivač Mihajlo Pupin, koja predstavlja srpsku dijasporu.
Bio je i jedan od osnivača Narodne odbrane, nacionalne nevladine organizacije u Kraljevini Srbiji.
Biran je za dopisnog člana Srpske kraljevske akademije, a za redovnog člana izabran je 1931. godine.
Poznata dela
Prvu zbirku pesama Jovan Dučić objavio je u Mostaru 1901. u izdanju mostarske Zore, zatim drugu u Beogradu 1908. u izdanju Srpske književne zadruge, kao i dve knjige u sopstvenom izdanju, stihovi i pesme u prozi – Plave legende i Pesme. Najpoznatije pesme su mu: Pesma ženi, Jablanovi, Zalazak sunca, Refren, Susret, Poezija, Ljubav. Pisao je dosta i u prozi: nekoliko literarnih eseja i studija o piscima, Blago cara Radovana i pesnička pisma iz Švajcarske, Grčke, Španije itd.
Njemu u čast nagrada za pesništvo "Jovan Dučić" dodeljuje se svake godine tokom manifestacije "Dučićeve večeri poezije" u Trebinju.
Počiva u Trebinju od 2000.
Jovan Dučić umro je 7. aprila 1943. u Geriju. Njegovi posmrtni ostaci preneseni su iste godine u portu srpskog manastira Svetog Save u Libertivilu, SAD. Njegova želja je bila da ga sahrane u njegovom rodnom Trebinju. Ova poslednja želja pesnika ispunjena je 22. oktobra 2000, kada jenjegovo telo je prebačeno u rodni kraj, gde je sahranjen na Crkvini iznad Trebinja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Goran Ivanović Goci, osnivač "Goci benda" prokomentarisao je okupljanja ispred spomenika Stefanu Nemanji, gde su se ljudi sinoć, 3. marta, bez maski, uhvatili za ruke i zaigrali kolo uz pesmu "Vakcina"
Advokatica Zora Dobričanin, koja zastupa porodice žrtava masakra u OŠ Vladislav Ribnikar čija se godišnjica obeležava na današnji dan, poručila je gostujući na Informer televiziji da ne odustaje od svoje teze po kojoj je zločin u Ribnikaru teroristički akt.
Agencija Rojters je na svom sajtu objavila da je povukla članak sa izjavom britanskog ministra spoljnih poslova Dejvida Kamerona da ukrajinske oružane snage imaju pravo da napadnu rusku teritoriju.
Programski direktor Demostata, novinar Zoran Panović ocenio je da između Sava Manojlovića i tajkuna Dragana Đilasa bukti otvoreni rat za lidera opozicije.
Ministar bezbednosti BiH, Nenad Nešić, oglasio se na društvenoj mreži "X" i tom prilikom prokomentarisao izjavu tajkuna i predstavnika opozicije, Dragana Đilasa.
Slobodan Dimitrijević iz Rusko-srpskog pokreta i doktor Radomir Milašinović, bivši dekan Fakulteta za bezbednost, gostovali su u emisiji "Info dan" na Informer TV i govorili o potencijalnom oružanom sukobu u Gruziji.
Slobodan Dimitrijević iz Rusko-srpskog pokreta i doktor Radomir Milašinović, bivši dekan Fakulteta za bezbednost, gostovali su u emisiji "Info dan" na Informer TV gde su komentarisali trenutnu situaciju u Gruziji, kao i zakon o nevladinim organizacijama u spomenutoj državi.
Agresivne pokušaje Nemačke i SAD da ponište Dejtonski sporazum i stave stigmu na srpski narod, kao i istorijski kontekst toga, komentarisali su gosti Info jutra, predsednik Udruženja "Prosvjeta" iz Austrija Srđan Mijalković i predsednik pokreta Srba Krajišnika Mile Bosnić.
Gostujući u Info jutru novinar hronike Milan Stojadinović osvrnuo se na tragični događaj u OŠ "Vladislav Ribnikar" i govorio o prizorima koje je zatekao kada se pojavio na licu mesta.
Oko 14 časova voz koji saobraća na relaciji Čačak – Kraljevo udario je ženu koja je prelazila železničku prugu nanevši joj teške telesne povrede. Nezgoda se dolazila na železničkom prelazu u Baluzi.
U prostorijama Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, u prisustvu branioca, dana 03. 05. 2024. godine saslušan je K.N. (40), zbog postojanja osnova sumnje da je pokušao da izvršio krivično delo Razbojništvo.
Obeležavanja prve godišnjice zločina i komemoracije žrtava masovnog ubistva u školi "Vladislav Ribnikar" 3. maja 2023. godine počelo je tačno u u 8.40 u Ulici kralja Milutina 10, gde se dogodilo masovno ubistvo.
Fenomenalne partije Crvene zvezde u drugom delu sezone Superlige Srbije obezbedile su šampionu naše zemlje sedmu titulu u nizu, a trener Vladan Milojević doneo je crveno-beloj mašineriji ono što očigledno nije mogao Izraelac Barak Bahar.
Policija je upala danas u zgradu pariskog univerziteta Sijans Po, izbacivši propalestinske aktiviste koji su unutra protestovali zbog izraelske ofanzive u Gazi.
Ruska vojska nastavlja da probija ukrajinsku odbranu duž cele linije fronta, dok ukrajinske snage bezuspešno pokušavaju da se zadrže na određenim mestima, izjavio je ministar odbrane Ruske Federacije Sergej Šojgu.
Predsednica Komisije Ursula fon der Lajen je nagovestila da je zabrana TikToka u Evropskoj uniji opcija, tokom debate sinoć u Mastrihtu, na kojoj su učestvovali glavni kandidati stranaka za izbore u bloku 2024. godine.
Veliki petak se obeležava kao sećanje na stradanje i smrt Isusa Hrista, a prema verovanju, na ovaj dan treba biti uzdržan od hrane i pića, dok se u nekim krajevima organizuju i procesije.
Pevačica Dragica Radosavljević Cakana poštuje sve pravoslavne običaje koje je naučila još u rodnoj Kosovskoj Mitrovici, a Vaskrsa na Kosmetu seća se sa osmehom na licu.
Kragujevac će ove godine za svoj praznik, Dan grada, 6. 7. i 8. maja tokom tri koncertne večeri ugostiti značajna i velika imena srpske rok i pop scene, ali dolazi i svetska muzička zvezda.
U većini pravoslavnih domova širom Srbije tradicija je da se jaja pred Vaskrs farbaju na Veliki petak, ali se u Prizrenu i okolini to činilo na Veliki četvrtak.
Manastir Tronoša, sa hramom posvećenom Vavedenju Presvete Bogorodice, kroz svoju 700 godina dugu burnu istoriju delio je sudbinu sa svojim narodom, pa isto tako deli i viševekovni običaj prinošenja ratarskih sveća na Veliki četvrtak.
Bilo da za praznike putujete od severa ka jugu Srbije ili obrnuto, selo Stopanja, smešteno između Trstenika i Kruševca, vam je usput, a i ako nije, više je razloga da vas put ovuda nanese.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.