Za ovu prepisku malo ko zna! Jedno pismo promenilo je istoriju - Evo od koga je princ Aleksandar Karađorđević tražio pomoć uoči Velikog rata!
Podeli vest
Diplomatska aktivnost širom Evrope uoči početka Prvog svetskog rata bila je na vrhuncu. Telegrami i poverljive depeše leteli su sa jednog kraja kontinenta na drugi, a među njima našla se i jedna prepiska srpskog prestolonaslednika Aleksandra Karađorđevića i ruskog cara Nikolaja II Romanova.
Pošto je Austrougarska pritisla Srbiju poslavši ultimatum koji se i dan-danas pamti kao "najužasniji dokument koji je jedna država uručila drugoj", princ Aleksandar je rešio da se prvo obrati za pomoć Rusiji.
Rani začeci Pošte Srbije javili su se pred početak Prvog srpskog ustanka potrebom da se spoje ustanici između sebe, od Tatarskih jahača i čuvenog Sime Besnikovića, prvog poštara, saznajte kako se gradio poštanski sistem Srbije.
Grčka vatra je bila zapaljivo oružje koje je koristilo Istočno rimsko carstvo, poznatije kao Vizantija, počevši od 672. godine nove ere. Radi se o zapaljivoj supstanci koja je mogla da gori u vodi i jednom kada bi pala na neprijatelja, bilo ju je nemoguće ugasiti.
01.12.2023
15:01
Austrougarsku notu Srbiji u kojoj se navodi šta država treba da uradi u istrazi povodom atentata u Sarajevu ako želi da izbegne eskalaciju sukoba, predao je poslanik baron Vladimir fon Gizl 23. jula 1914. u popodnevnim časovima zastupniku srpskog predsednika vlade Lazaru Pačuu, ministru finansija.
Već sutradan princ Aleksandar poslao je telegram za Petrograd, a mi ga prenosimo u celosti.
Telegram princa Aleksandra:
Njegovo Kraljevsko Visočanstvo Prestolonaslednik Aleksandar njegovom Carskom Veličanstvu Caru Rusije
Beograd, 11/24. jul 1914. godine (Telegrafskim putem)
Sinoć je austrougarska vlada predala srpskoj vladi notu koja se odnosi na zločin u Sarajevu. Srbija, svesna svoje međunarodne obaveze, od trenutla kada je užasni zločin počinjen, izjavljivala je da ga osuđuje i da je spremna da otvori istragu u Srbiji ukoliko se na suđenju koje su organizovale austrougarske vlasti dokaže saučesništvo nekih njenih podanika.
Međutim, zahtev sadržan u austrougarskoj noti za Srbiju je nepotrebno ponižavajući i nespojiv s njenim dostojanstvom kao nezavisne države.
Na primer, od nas se zahteva da bespogovorno damo izjavu vlade u “Službenom glasniku”, kao i da Suveren da nalog vojsci, kojom treba da prestanemo sa duhom neprijateljstva prema Austriji i da sami sebe okrivimo za kriminalnu slabost u pogledu izdajničke intrige. Dalje se od nas traži da dozvolimo austrougarskim zvaničnicima da dođu u Srbiju i da učestvuju s našim zvaničnicima na suđenju i da nadgledaju ispunjavanje ostalih uslova postavljenih u noti. Od nas se traži da prihvatimo te zahteve u celini u roku od četrdeset-osam sati; u protivnom će austrougarsko Poslanstvo napustiti Beograd.
Spremni smo da prihvatimo one austrougarske uslove koji su u skladu s položajem jedne nezavisne države, kao i one koje nam Vi, Veličanstvo, eventualno budete savetovali da ih prihvatimo, a sva lica čije saučesništvo u zločinu bude dokazano biće strogo kažnjena s naše strane. Neki od zahteva nisu mogli biti ispunjeni bez promena u našem zakonodavstvu, za šta bi bilo potrebno vreme.
Dat nam je suviše kratak rok. Možda ćemo po isteku tog roka biti napadnuti od strane austrougarske vojske koja se koncentriše na našoj granici. Nismo u stanju da se odbranimo i molimo Vas, Veličanstvo, da nam priteknete u pomoć što je moguće pre. Mnogo cenjena dobra volja koju ste, Veličanstvo, toliko puta pokazali prema nama uliva nam čvrstu veru da i ovog puta naš apel Vašem plemenitom slovenskom srcu neće ostati bez odjeka.
U ovom kritičnom trenutku izražavam osećanja srpskog naroda moleći Vas, Veličanstvo, da se zainteresujete za sudbinu Kraljevine Srbije.
Odgovor cara Nikolaja II stigao je tri dana kasnije:
Njegovo Carsko Veličanstvo Car Rusije
Njegovom Kraljevskom Visočanstvu Prestolonasledniku Srbije
Petrograd, 14/27. jul 1914. godine (Telegrafskim putem)
Kada ste mi se obratili, Visočanstvo, u vreme naročitog stresa, niste pogrešili u pogledu osećanja koja gajim prema Vama niti u pogledu mojih srdačnih simpatija prema srpskom narodu.
Sadašnja situacija najozbiljnije zaokuplja moju pažnju, a moja vlada ulaže krajnji napor da izgladi sadašnje teškoće. Ne sumnjam ni najmanje da Vi, Visočanstvo, kao i srpska kraljevska vlada, želite da taj zadatak olakšate ne zanemarujući nijedan korak koji bi mogao voditi rešenju i tako sprečiti užase novog rata i očuvati dostojanstvo Srbije.
Sve dok postoji i najmanja nada da se izbegne krvoproliće, svi naši napori biće usmereni ka tom cilju; ali uprkos našoj žarkoj želji nismo imali uspeha. Možete biti uvereni, Visočanstvo, da Rusija ni u kom slučaju neće prestati da se interesuje za sudbinu Srbije.
Prestolonaslednik Aleksandar u ovome je video nedvosmislenu podršku Rusije Srbiji. Tri dana kasnije je odgovorio ovoga puta već iz Niša gde se, u iščekivanju napada, izmestio državni vrh:
Njegovo Kraljevsko Visočanstvo Prestolonaslednik Aleksandar njegovom Carskom Veličanstvu Caru Rusije
Niš, 17/30. jul 1914. godine (Telegrafskim putem)
Duboko dirnut telegramom koji ste, Veličanstvo, izvoleli da mi juče uputite, hitam da Vam zahvalim iz sveg srca. Možete biti uvereni, Veličanstvo, da su srdačne simpatije koje Vi, Veličanstvo, osećate prema mojoj zemlji posebno cenjene i da ispunjajau naša srca uverenjem da je budućnost Srbije sigurna, sada kada je predmet ljubazne brige Vašeg Veličanstva.
Ovi bolni trenuci mogu samo ojačati spone duboke privrženosti koje povezuju Srbiju i Svetu Slovensku Rusiju, a osećanja večne zahvalnosti koja gajimo zbog pomoći i zaštite koju nam ukazujete, Veličastvo, zauvek će imati svoje mesto u srcima svih Srba.
Laza Kostić je, uz Jovana Jovanovića Zmaja i Đuru Jakšića, jedan od trojice najpoznatijih romantičara srpske književnosti. Njegov život bio je itekako zanimljiv, a njegove pesme i danas se smatraju najboljima u srpskoj poeziji.
Sigurno ste za nekoga ko govori nepovezano ili o temi o kojoj ne zna mnogo, čuli da se kaže da “lupa kao maksim po diviziji”. Verovatno ste tu sintagmu i sami makar nekoliko puta iskoristili, ali da li ste se zapitali - ko je Maksim? Koja divizija? Zašto lupa?
Ambasador Rusije u Srbiji Aleksandar Bocan-Harčenko izjavio je da su Srbi dostojanstveno izdržali neravnopravnu borbu tokom NATO agresije 1999. godine, ocenivši da uništavanje ekonomske, industrijske i civilne infrastrukture nije bilo motivisano bilo kakvim vojnim ciljevima, već da je to učinjeno da bi se uništila i potčinila zemlja i ponizio narod.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić primio je danas u Palati Srbija predsednika Vlade Bavarske Markusa Zedera koji je u radnoj poseti Srbiji.
15.03.2024
13:12
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rani začeci Pošte Srbije javili su se pred početak Prvog srpskog ustanka potrebom da se spoje ustanici između sebe, od Tatarskih jahača i čuvenog Sime Besnikovića, prvog poštara, saznajte kako se gradio poštanski sistem Srbije.
Ruske snage napadale su prethodnog dana gotovo na svim sektorima fronta, a zabeleženo je 155 sukoba, saopštio je jutros Generalštab oružanih snaga Ukrajine.
Nakon posete kineskog predsednika Si Đinpinga Budimpešti, Mađarska se našla među strateškim partnerima Kine u borbi protiv SAD, piše "Fajnenšel tajms".
Član Glavnog odbora SPS, ibro Ibrahimović, susreo se juče sa predsednikom Vlade Srbije, Milošem Vučevićem, na predizbornom štandu na Novom Beogradu gde su razmenili srdačne pozdrave i vizije za bolju budućnost Srbije.
Jučerašnji dan u Narodnoj skupštini doneo je neke veleobrte na srpskoj političkoj sceni. Deo opozicije koji tobož bojkotuje izbore 2. juna, na čelu sa Draganom Đilasom i Milošem Jovanovićem, razotkriven je od strane Zorana Lutovca i Aleksandra Jovanovića Ćute, koji su im se javno zahvalili na tome što izlaze na izbore sa njima!
Prelazni period od tri meseca koji je tzv. CBK odredila po pitanju dinara danas se završava, od sutra će biti preduzete mere protiv svih onih koji za gotovinske transakcije na KiM koriste druge valute osim evra, a građani Štrpca strahuju da će za njih situacija biti još teža nego do sada.
Ministar finansija Siniša Mali podelio je putem svog Instagram profila o čemu je danas razgovarao sa građanima Koteža, čak ni vremenska neprilike ih nisu omele u tom cilju.
Turistički aranžmani u gotovo svim mestima poskupeli su u proseku 20 odsto, ali u pojedinim zemljama i više. Istovremeno, interesovanje građanja za letovanje je veće nego prošle godine.
U emisiji "Info jutro" gost je bio analitičar Ivan Miletić. On je govorio o značaju odnosa naše zemlje sa drugim zemljama sveta, a na prvom mestu sa Amerikom i Kinom.
Rusi napadaju na svim delovima fronta u Ukrajini. Situacija je takva da se ratu ne nazire kraj. O ratu u Ukrajini u emisiji "Info jutro" govorili su Biljana Šahrimanjan Obradović, Forum za strateške analize i Dušan Mišković,
Crna Gora planira da glasa za Rezoluciju o Srebrenici. Dinko Gruhonjić ponovo se predstavljao kao Dinko Šakić. O najaktuelnijim temama u poslednjih mesec dana govorio je u "Info jutru" prof. dr Vojislav Šešelj, predsednik SRS.
U Višem javnom tużilaštvu u Beogradu saslušana su petorica osumnjičenih za pripremanje ubistva Luke Bojovića (51), od kojih se dvojica sumnjiče i za druga teška krivična dela.
"Ana i dalje nije pronađena, strahujem da je ubijena. To je moja duboka sumnja - gde god ima novca, tu se često javlja i zločin. Ljudi su spremni na najgora dela čak i zbog manjih suma novca. Ana je čista duša, nije zaslužila da je iko prevari zbog novca, a kamoli da joj oduzme život!
Igor N. (38) iz Obrenovca, poginuo je kod tržnog centra u tom gradu, kada se motociklom, kojim je upravljao, sudario sa automobilom marke "ford fiesta".
Srpski centar iz redova Denvera Nikola Jokić treći put je dobio MVP nagradu NBA lige, a košarkaš Partizana Pi Džej Doužer kaže da je to bez sumnje i zaslužio.
Diskvalifikacija, jer je slučajno udario sudiju, deportacija, jer nije želeo da se vakciniše, pa sad i udarac flašom u glavu dok daje autograme... Šta sve Novaka Đokovića tokom karijere neće snaći.
Slovenački arbitar Saša Pukl biće na čelu sudijske trojke u prvom meču finala ABA lige Crvena zvezda - Partizan. Osim njega, pravdu će još deliti Srbin Milivoje Jovčić i Hrvat Luka Kardum, objavljeno je na sajtu ABA lige.
Izrael je u nedelju započeo napade na Gazu nakon što je ponovo pozvao na proširenu evakuaciju Rafe, uz upozorenje Ujedinjenih nacija da direktna invazija na prenaseljeni južni grad rizikuje "epsku" katastrofu.
Više desetina studenata Univerziteta Virdžinija Komonvelt (VCU) napustilo je u subotu uveče svečanu dodelu diploma, delimično zbog govora guvernera savezne države Virdžinija o protestima na američkim univerzitetskim kampusima usled izraelskih vojnih akcija protiv civila u Pojasu Gaze.
Američki predsednik Džozef Bajden izjavio je da bi primirje u Pojasu Gaze moglo da stupi na snagu već "sutra ako Hamas oslobodi preostale taoce koje drži u Gazi".
Zoran je za života ostao upamćen po brojnim ostvarenjima poput uloga u filmovima "Maratonci trče počasni krug", "Majstori, majstori", "Majstorska radionica", "Radovan III" i "Kralj Ibi".
Ako niste znali ko je dizajnerka koja oblači Teju Doru za Evroviziju, sada ćete saznati. Ona je žena čije kreacije nose i Kendal Džener i Džulija Foks, a svojim komadima slavi žensku snagu.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.