PODIŽE GA STARAC ISAIJA, PRIJATELJ DUŠANA I LAZARA! Iako je u ruševinama, manastir Ubožac vekovima svedoči O ŽIVOJ VERI HRISTOVOJ/FOTO/
Podeli vest
Ruševine srednjovekovnog manastira Ubožac, u selu Gornje Močare na oko četiri kilometra severoistočno od Kosovske Kamenice, svedoče o srpskoj sudbini i trajanju na ovim prostorima vekovima unazad.
Manastirska crkva je posvećena Vavedenju Presvete Bogorodice. Prema sačuvanim zapisima, manastir je, najverovatnije, nastao u 14. veku. O tome čija je zadužbina, postoje dve legende.
Reforma nastavnih planova i programa za osnovnu školu, koja je sprovedena u poslednje dve decenije, "zakačila" je i lekcije o Svetom Savi, pa je zastupljenost sadržaja posvećenih najvećem srpskom prosvetitelju postupno umanjivana
25.04.2021
14:55
Prema prvoj, sagradio ga je svetogorski monah Starac Isaija. Starac Isaija je bio prijatelj i savetnik cara Dušana, a kasnije i kneza Lazara.
Druga legenda o njegovom nastanku kaže da su u isto vreme manastire gradile dve sestre, jedna u ataru sela Gornje Korminjane, a druga u selu Gornje Močare.
Kada je srpski vlastelin obišao sagrađene manastire, za Ubožac kraj Gornjeg Močara rekao je: "Što sagradiste svetinju gde nema vode? Zar iz bunara da se služite? Rđavo je to mesto". Po tom predanju ceo kraj dobio je naziv Rđavac.
Ko god da je bio zadužbinar, ostavio je u srpskom narodu u trajno nasleđe svetinju, svedoka njegovog vekovnog postojanja na Kosovu i Metohiji.Ruševine i posle toliko vekova i dalje svedoče živu veru Hristovu. Njegovu lepotu nisu umanjila razaranja, paljevine i zatiranje svega što je srpsko i pravoslavno u ovom kraju.
Van crkve, na otvorenom, iako nema krova, nadstrešnice ili bilo čega što bi je zaštitilo, hladno je i tiho. Mir, tišina i Božija blagodat, koji leče, dušu najviše. Na crkvi je najbolje očuvan zapadni deo, iza ulaznih vrata, kao i svodovi na prozorima. U zidovima su nikle ljubičice i trava.
Na ostacima stubova je mahovina, a na vrhu zida sa istočne strane šipurak, koji na sebi još uvek ima crvene plodove. Iz poda rastu hrastove mladice i to na više mesta. Neko je na ekser kod ulaznih vrata okačio kofu, kojom se zahvata voda iz bunara u porti.
U jednom kutku crkve, sa muške strane, ušuškane su tri ikone. Tu su darovi, jabuka i cveće. Na zidinama crkve i građevina, koje su se nalazile oko nje, februarsko sunce izmamilo je malene guštere. Nenaviknti na ljude, brzo su se razbežali sa vrućeg kamena gde su se grejali.
Mlađan Cvetković je crkvenjak u Kosovskoj Kamenici. Poznaje sva srpska sela okolo, ali i svaku svetinju. Priča, kako se narod ovde najviše okuplja 8. maja, na Markovdan. Takođe, zna mnoge legende i priče koje se prenose s kolena na koleno, a koje govore o značaju ove svetinje za okolni narod i čudesima koja se dešavaju u njoj.
- Prema priči starijih, sav kamen za crkvu, konake, trpezariju, kao i utvrđenja, vađen je i donošen iz reke, koja je udaljena odavde oko četiri kilometra. I danas, posle toliko vremena postoji kamena staza od reke do crkve, kroz šumu. Kamen je prenošen od ruke do ruke, tako godinama, dok sve nije završeno.
Od kamena koji je uz put ostajao, nastala je staza. Srbi iz obližnjih sela dolaze ovde svakog 8. maja na Markovdan, kada se služi Liturgija i bira se kum slave - priča Cvetković.
I posle toliko vekova, ovde je još uvek živo sećanje na stradanje pod Turcima, koji su bili nemilosrdni osvojivši ove krajeve sredinom 15. veka. Ubožac je bio napušten tokom velike seobe Srba, pod patrijarhom Arsenijem Čarnojevićem 1690. godine.
- Velika stradanja su bila ovde, priča se da su Srbi, nekom prilikom, vraćajući se ponovo u ove krajeve, nailazili na bunare koji su bili puni ljudskih kostiju. Nema crkve ili manastira u ovom kraju, koji nisu paljeni, rušeni. Nešto je posle obnavljano, a mnogi od njih dele sudbinu Ubožca, ostale su samo ruševine - dodaje Cvetković.
Manastirske kruške i danas rađaju
U periodu od 1963. do 1966. godine ovaj manastirski kompleks je donekle arheološki istražen, a 1990. godine je stavljen pod zaštitu Zavoda za zaštitu spomenika Republike Srbije, kao spomenik kulture od izuzetnog značaja. Za 30 godina nije se ništa uradilo na planu restauracije manastirskog
kompleksa. Danas nema ni traga od živopisa, ali je utvrđeno je da je crkva bila oslikana.
Tokom arheološkog iskopavanja na zidovima je bilo tragova fresaka. Portom dominira stari hrast, a uz ostatke kamenih zidova, koji opasuju manastir, nalazi se nekoliko stabala starih sorti krušaka. Malobrojni meštani Močara kažu da se ovakve sorte ne sreću često i svuda, jer i danas rađaju. Svi oni koji ih probaju kažu da su slađe od meda.
Srbi iz ovog kraja pričaju da se u Ubožcu dešavaju čuda, isceljuju bolesti i ispunjavaju želje.
Iako u ruševinama, Ubožac pleni svojom lepotom, crvenom ciglom i kamenom. Na ostacima onoga što su nekada bili prozori, naziru se ukrasi.
Danas, kada se širom Srbije zida i gradi, kada se završavaju mnogi kapitalni projekti, Ubožac čeka obnovu i Srbe. Čeka svoja zvona, vernike i monahe.
Do tada, ostaće na padinama poviše Kosovske Kamenice da čuva i svedoči o tome gde su temelji srpske duhovnost i državnosti, gde je izvor svega onoga što danas jesu ili nisu Srbi kao narod.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Reforma nastavnih planova i programa za osnovnu školu, koja je sprovedena u poslednje dve decenije, "zakačila" je i lekcije o Svetom Savi, pa je zastupljenost sadržaja posvećenih najvećem srpskom prosvetitelju postupno umanjivana
Ruska vojska izvela je masovni napad na poligon Oružanih snaga Ukrajine u Javorovskom, udaljenom 30 kilometara od Lavova. Prema izveštajima ruskih medija i Telegram kanala, u napadu su poginuli strani instruktori koji su obučavali ukrajinske vojnike.
Crni dan za vojsku i oficire tadašnje Jugoslavije koji su stajali na braniku otadžbine, na granici sa Albanijom, upisan je datum 1. jun 1999. godine, kada je pored sedam boraca poginuo i heroj potpukovnik Boško Lemić u okršaju sa NATO agresorima.
Predlog rezolucije o genocidu u Jasenovcu, koji su potpisala 43 poslanika crnogorskog parlamenta, predat je Skupštini Crne Gore i biće na dnevnom redu sednice krajem juna.
U novom Info jutru o terorističkom napadu u Nemačkoj, ali i o geopolitičkoj situaciji u svetu, prvenstveno o odnosu Zapada i Rusije, govorio je gost Dragan Simić, analitičar.
Crnogorska policija uhapsila je S.K. (46), iz Herceg Novog, glavnog blagajnika ekspoziutre jedne banke u ovom gradu, koji je osumnjičen za proneveru 870.000 evra, a kako bi prikrio manjak u trezoru umesto novca, stavio plastičnu kesu napunjenu uplatnicama.
Od 15. juna vozači električnih trotineta mogu učestvovati u saobraćaju samo pod uslovom da imaju odgovarajuću nalepnicu koju izdaje Agencija za bezbednost saobraćaja.
Crnogorska policija traga za osuđenikom Radošem Lješkovićem, iz Nikšića, koji je krajem aprila pobegao sa Odeljenja za forenzičko-sudsku psihijatriju u Dobroti.
Ukrajinski general Sergej Krivonos, koji je u penziji, poručio je građanima Kijeva da ne treba da veruju video-spotovima koji su posvećeni odbrambenim kapacitetima grada, kao ni izjavama Volodimira Zelenskog na temu zaštite grada.
Manje od tri nedelje nakon atentata na slovačkog premijera Roberta Fica dogodio se još jedan bezbednosni incident, ovog puta u blizini rezidencije koju koristi novoizabrani predsednik Peter Pelegrini.
Grupa vojnika Oružanih snaga Ukrajine predala se u Pervomajskom u DNR nakon napada ukrajinske kamikaza bespilotne letelice, izjavio je za RIA Novosti ratni zarobljenik Jurij Vodjan.
Ukrajina nema dozvolu Italije da koristi oružje koje joj isporuči ta zemlja da cilja mete na teritoriji Ruske Federacije, već ga isključivo može koristiti "da bi se odbilo rusko napredovanje i garantovala sloboda zemlje", izjavio je ministar spoljnih poslova Italije Antonio Tajani.
Bivši američki predsednik Donald Tramp proglašen je krivim za falsifikovanje dokumenata kako bi prikrio isplatu po*no zvezdi Stormi Denijels uoči izbora 2016. godine. Iako mu preti zatvorska kazna, mnogi osuđeni za slična dela dobijaju blaže, novčane ili uslovne kazne. U Kremlju nisu oduševljeni ovakvim razvojem događaja, kao ni neki drugi pojedinci i grupe kojima je bivši šef Bele kuće drag.
Ove godine se navršava 50 godina od kada je ABBA pobedila u finalu Pesme Evrovizije u Britaniji 1974. sa pesmom "Waterloo", čime je privukla globalnu pažnju.
"This is Me...Live" je trebalo da bude arenska turneja od 30 koncerata na kojima je Lopezova planirala da izvede svoje najveće hitove iz 25 godina duge karijere.
Nikola Simić, Ružica Sokić, Rahela Ferari, Jelica Sretenović i Lane Gutović dali su svoj neizbrisiv pečat ovim kultnim filmovima koji su ih vinuli u zvezde srpske kinematografije.
Loš seks najčešći je uzrok raskida i razvoda, a da biste na vreme sprečili krah veze obratite pažnju na znake koji jasno pokazuju da vam je seksualni život u krizi.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.