OD OVOGA MOŽEMO OZBILJNO DA SE RAZBOLIMO! Sami smo krivi, a ništa ne preduzimamo!
Podeli vest
Srbi ne mogu da se pohvale pravilnim odnosom prema otpadu. O tome najbolje svedoče divlje deponije, kojih u našoj lepoj zemlji ima više od 3.500. Ako se tome doda i više od 120 opštinskih deponija, koje nisu u skladu sa standardima životne sredine, onda je slika potpuna. A koliko smo svesni činjenice da divlje deponije predstavljaju ogorman rizik po naše zdravlje?
Sudeći pprema našim delima, malo ili nimalo. Ne vodimo računa o tome gde i šta bacamo, za nas je sve što nam ne treba i ne koristimo otpad kojeg se treba otarasiti. Gde, nije važno. Tako nastale divlje deponije postaju rizik po naše zdravlje.
Da li vam se nekada dogodilo da ste ubrali jabuku u voćnjaku na koji ste usput naišli? Protrljali ste je malo da skinete prašinu i taman da je zagrizete, pogled vam pade na padinu odmah ispod voćnjaka. A tamo, prava deponija. I to ne tako mala... Odmah ste bacili voćku i pobegli glavom bez obzira.
15.04.2022
08:00
Tačan broj divljih deponija u Srbiji ne može da se utvrdi, tako da opasnost vreba sa mnogo strana. Bez plastičnih zapreka kao barijere između otpada i zemlje, štetne materije sa smetlišta dospevaju do podzemnih voda, koje poljoprivrednici koriste za navodnjavanje njiva i voćnjaka. Osim toga, smeće koje zemlja upija oslobađa gasove, pre svega metan, koji je izuzetno štetan po okolinu. Na tim mestima dešavaju se razne hemijske reakcije, a šire se i bakterije.
Poznato je kakvo je zagađenje vazduha nastalo kada je izbio požar na deponiji u Vinči. Veliki broj vatrogasaca gasio je požar, ali je bilo izuzetno teško ugasiti vatru izazvanu procesima raspadanja negde u dubini deponije. Za to vreme, dim i neprijatni miris vetar je odneo daleko od deponije, osetili su ga mnogi, a ne samo žitelji Vinče i Beograda. Da li treba posebno isticati koliko je to štetno za zdravlje?
Svako zagađenje se na neki način vraća ljudima. Tako je sa vazduhom, tako je sa zemljištem, ali i sa vodom. To je posebno izraženo kod industrijskog zagađenja. I dok se u svetu vode bitke za vodu, u Srbiji se borimo za kvalitet reka. Ujedinjene nacije procenjuju da će do 2025. godine 5,7 milijardi ljudi živeti u oblastima u kojima nema dovoljno vode najmanje mesec dana godišnje. A šta mi radimo? Ne čuvamo naše reke, potoke i jezera.
Prema zvaničnim podacima, čak 25 deponija se nalazi na udaljenostima manjim od 50 metara od obale reke, potoka, jezera ili akumulacije. Od toga čak 14 deponija se nalazi na samoj obali vodotokova ili u njihovom trupu. Na udaljenostima manjim od pola kilometra od zone vodosnabdevanja se nalazi 11 deponija, a još 28 na udaljenostima manjim od kilometra. A posebno je poražavajuć podatak da je vodotok registrovan u telu čak 12 deponija, dok se 28 deponija nalazi u plavnom području ili blizu njega.
Najzagađenijim vodama u Srbiji smatraju se Veliki bački kanal i Borska reka. Podaci iz 2005. godine koje su izneli predstavnici Odeljenja fizičke geografije sa Geografskog instituta "Jovan Cvijić" pri Srpskoj akademiji nauka i umetnosti, pokazali su da je u naseljima duž kanala Dunav-Tisa-Dunav, posebno kod Velikog bačkog kanala, povećan broj pacijenata sa malignim bolestima urogenitalnog sistema i pluća u odnosu na ostalo stanovništvo Vojvodine i Bačke. I to nije sve. Štetne materije iz kanala koji se uliva u Tisu, preko Dunava dospevaju čak i do Crnog mora, a naučno je dokazano da se na isti način širi i azot i fosfor.
Borska reka je ekstremniji primer. U njoj više nema života, a štetne materije iz nje dospevaju i u Veliki Timok. Prošlogodišnje analiza vode iz Borske reke Zavoda za javno zdravlje u Požarevcu pokazale su da su pojedine vrednosti teških metala u ovoj reci uvećane i po više puta.
Jedan od poslednjih primera je i zagađenje Drine i Lima. Njihove vodene površine nisu se mogle videti od plastičnih flaša, raznih kućnih aparata, frižidera, guma... Nakon čišćenja, iz Potpećkog jezera na Limu sakupljeno je i uklonjeno 7.500 kubika otpada.
Kao što je već navedeno, svaka vrsta zagađenja vraća nam se kao bumerang. Povećanje simptoma respiratornih bolesti, infekcije, smanjenje funkcije pluća, hronične opstruktivne bolesti pluća, rizik od raka pluća, infarkti miokarda, angina pektoris, arterioskleroza, prevremni porođaji, bolesti reproduktivnih organa, neurorazvojni poremećaji, upale nervnog tkiva, pa čak i Alchajmerova i Parkinsonova bolest samo su neke od posledica zagađenja.
Ako nas ovo ne opameti da pomognemo sebi, onda bi bar trebalo da razmislimo o budućnosti naše dece. Razmislimo kakvu im životnu sredinu ostavljamo, u kakvim uslovima će rasti oni i njihova deca, šta će piti, šta će jesti. Vreme je da se i mi potrudimo i sačuvamo ono što nam je priroda dala.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
komentari
Nebojsa Berak
pre 2 godine
Najbolji primer je Novi Sad, u negativnom smislu naravno. Deponija tik uz autoput na ulasku u grad.
A oni koji vole Haineken i Amstel trebaju da znaju da je deponija 150m od bunara iz kojih se crpi voda za pivo i da se pravi povratna osmoza, dobijate mrtvu vodu, da bi moglo pivo da se pravi.
Podzemne vode ispod deponije su iste one od kojih se.pravi pivo.Ziveli.
Svaka deponija bi posle zatvaranja kao i kamenolomi trebali da se kultivisu i naprave parkovi i zelene oaze, a to se ne radi.
Da li vam se nekada dogodilo da ste ubrali jabuku u voćnjaku na koji ste usput naišli? Protrljali ste je malo da skinete prašinu i taman da je zagrizete, pogled vam pade na padinu odmah ispod voćnjaka. A tamo, prava deponija. I to ne tako mala... Odmah ste bacili voćku i pobegli glavom bez obzira.
Više od 67 hiljada žena služi u redovima Oružanih snaga Ukrajine, a 19 hiljada njih su civilni službenici, otkrila je zamenica ministra odbrane Ukrajine Natalija Kalmikova.
Izborna komisija gradske opštine Vračar usvojila je danas ukupni izveštaj o rezultatima izbora za odbornike Skupštine gradske opštine Vračar, prema kojem je najviše glasova osvojila lista Biramo Vračar.
Marko Bastać, kandidat na beogradskim izborima ispred Grupe građana "Čuvari Starog grada", progovorio je o ultimatumu liste "Biram borbu" da do ponedeljka donese odluku o sastavljanju vlasti sa njima u Starom gradu i otkrio da pomenutoj listi nad glavom "visi" lično Dragan Đilasa!
Marko Bastać, kandidat na beogradskim izborima ispred Grupe građana "Čuvari Starog grada", gostujući u jednoj emisiji, podsetio je na nasilništvo Radomira Lazovića, koji je u izbornom danu 2. juna nasilno upadao u privatne ugostiteljske objekte!
Kako saznajemo, Viši sud u Beogradu sinoć je odbacio tužbe opozicione koalicije “Biramo Vračar” na izborne rezultate na tri biračka mesta. Ovom odlukom izbori za skupštinu gradske opštine Vračar formalno su završeni i Srpska napredna stranka će formirati opštinsku vlast kao i u prethodna dva mandata.
Marko Bastać, kandidat na beogradskim izborima ispred Grupe građana "Čuvari Starog grada", rekao je da nije korektno ni normalno davati bilo kakve ultimatume, nakon što je Radomir Lazović poručio da Bastać ima rok do ponedeljka da donese odluku o formiranju vlasti na Starom gradu.
Ministar policije Ivica Dačić objavio je snimak na kom se može videti kako pripadnik saobraćajne policije na motoru pomaže starijoj osobi da pređe ulicu.
Ministar bez portfelja Đorđe Milićević večeras je u Kumanovu prisustvovao obeležavanju 11. godišnjice Kulturno umetničkog društva „Srpski vez” gde je poručio da "Srbi nisu genocidan već slobodarski narod", kao i da istorijsko prijateljstvo srpskog i makedonskog naroda ne mogu da pokvare političari koji služe tuđim interesima a ne interesima svog naroda.
Što je odlučnija politika protiv kriminalaca i ubica, to su i snažniji otpori onih koji na sve načine pokušavaju da osujete i zaustave tu borbu, jer znaju da je na čelu nje Aleksandar Vučić, navodi se u saopštenju potpredsednika Glavnog odbora SNS Marka Đurića povodom objavljene "skaj" prepiske između kriminalnih vođa sa teritorije Balkana.
Predsednik Vlade Republike Srbije Miloš Vučević čestitao je danas Kurban bajram Reisu-ul-ulemi Islamske zajednice Srbije i glavnom muftiji i predsedniku mešihata Islamske zajednice u Srbiji, kao i svim vernicima islamske veroispovesti.
Gosti Info večeri bili su prof. dr Zoran Milosavljević iz Instituta za političke studije i predsednica udruženja sunarodnika Rusije Marina Galogaža. Oni su govorili o odnosima Rusije i Zapada, ali i žarištu na tlu Ukrajine.
U novom izdanju emisije Intervju dana, gošća je bila Milica Nikolić iz Predsedništva SNS, a ona je govorila o geopolitičkoj i ekonomskoj situaciji u Srbiji i regionu.
U novom izdanju emisije Rat uživo, o aktuelnim ratnim žarištima u svetu, odnosima Rusije i Zapada, ali i o mirovnom samitu u Švajcarskoj, govorili su gosti prof. Miloš Laban, politički analitičar, Danijel Simić, osnivač portala "Frontal.rs", Dejan Jelača, novinar i prof. dr Branko Nadoveza iz Instituta za noviju istoriju.
U novom Info danu o mirovnoj konferenciji o Ukrajini, svetskim žarištima, ali o odnosima Rusije i Zapada, govorili su gosti pukovnik u penziji Milan Jolović Legenda i Dragan Stanojević, narodni poslanik.
Osvetio sam mog sina Jovicu i sad mogu mirno da umrem! Ali, s nama će na onaj svet i Dragan Stepić (57) zbog kog je Jovica nastradao na gradilištu 2002.!
Fudbalska reprezentacija Španije razbila je Hrvatsku u meču prvog kola grupe B! Duel na "Olimpijskom stadionu" u Berlinu bio je najavljivan kao derbi prve runde, ali od toga je ostalo samo "mrtvo slovo" na papiru, pošto je "crvena furija" slavila sa ubedljivih 3:0!
Kapiten fudbalske reprezentacije Švajcarske Granit Džaka (31), u Srbiji poznat po provociranju naših fudbalera, oglasio se nakon pobede "sajdžija" nad Mađarskom (3:1) u prvom kolu A grupe.
Mađarska je porazom od Švajcarske (3:1) startovala Evropsko prvenstvo u Nemačkoj. Nakon utakmice, selektor Marko Rosi (59) i kapiten Dominik Soboslaj (23) izrazili su duboko nezadovoljstvo rezultatom.
Zarazna bolest tifus pojavila se na frontu među ukrajinskim vojnicima i za kratko vreme pretvorila se u epidemiju koja je desetkovala ukrajinske redove kao dodatni udarac usled zamora, pada morala i loše snabdevenosti.
Počeo je mirovni samit u Švajcarskoj gde se sastalo gotovo 100 zemalja i preko 50 šefova država da razgovaraju o trajnom prekidu vatre, među kojima su premijerka Italije, Đorđa Meloni, predsednik Francuske Emanuel Makron i predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
U nekoliko gradova u Francuskoj će se danas održati protesti kao odgovor na pobedu krajnje desničarske stranke Nacionalno okupljanje (RN) Marin Le Pen na izborima za Evropski parlament u nedelju.
I pre nego što je zakon o mobilizaciji stupio na snagu, ukrajinske vlasti su odlučile da obustave izdavanje dokumenata muškarcima u inostranstvu, kako bi ih "kaznile" što su otišli ili planiraju da odu iz Ukrajine.
Papa Franja zabrinut zbog ubrzanog razvoja veštačke inteligencije, poručio je na sastanku G7 da neće biti budućnosti za čovečanstvo ukoliko njegovu sudbinu preuzmu mašine.
Za 50 godina kultni film "Valter brani Sarajevo" pogledalo je više od 11 milijardi ljudi. Osim u bivšoj Jugoslaviji, film je postigao neverovatan uspeh u Kini, gde Velimir Bata Živojinović, koji je odigrao antologijsku ulogu u tom filmu, i danas ima kultni status.
I mačke mogu da uživaju u nekim vrstama voća kao poslastici, ali uvek je važno paziti na količine i proveriti jesu li određeni plodovi sigurni za njih.
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.